Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Živica
  • 07.11.2011.

Rezidba živice

Narodna poslovica kaže – kako siješ, tako ćeš žeti. To vrijedi i kod živih ograda – kakve sadnice posadimo, tako ćemo brzo dobiti i ogradu. Slabe i kržljave sadnice u prvoj godini dat će malo izboja. Jake, zdrave sadnice, s dobrim korijenom već u prvoj godini dat će veći broj izboja, koji orezani u jesen ili idućeg proljeća na desetak centimetara od njihovog vrata, u drugoj godini ponovno daju brojne nove izboje

  • 27.167
  • 575
  • 0

U drugoj godini već se primjenjuju tri rezidbe kod listopadnih vrsta. Prva rezidba je u proljeće, prije početka vegetacije (može i zimi ako nije previše hladno). Druga rezidba obavlja se potkraj lipnja (na većim nadmorskim visinama u srpnju), a treća potkraj kolovoza. Najoštrija je zimska, odnosno rana proljetna rezidba. Njome se diktira dinamika rasta, odnosno razvoja žive ograde.



Otprilike je to ovako: oštrijim rezom dobit ćemo manji broj jačih izboja, a slabijom rezidbom dobit ćemo veći broj nježnijih izboja. Lipanjska i kolovoška rezidba zapravo su zelena rezidbe i one imaju za cilj, barem u prve dvije do tri godine, izjednačavanje svih jedinki u živoj ogradi. Kasnija, ljetna rezidba vrlo je značajna i u pogledu estetskog formiranja živice, odnosno njezine urednosti.

Već u trećoj godini možemo se opredijeliti u kojem ćemo obliku njegovati živu ogradu gledajući je u presjeku. Taj poprečni presjek može biti polujajolik, trapezast, trapezasto ovalan i pravokutni. Ovaj se zadnji ne preporučuje jer dolazi do odumiranja (gubitka lišća) donjih grana. Najbolji je trapezasto ovalan oblik. Kod tog oblika sunce dopire do krajeva svih grančica čime se održava kompaktnost zelene mase.

Ako se ograda nalazi pokraj javnih komunikacija i postoji opasnost od nepoželjnih susreta sa krupnom stokom, živu ogradu obavezno treba ojačati i umjetnim elementima. Prije svega misli se na mrežastu žicu. Mrežasta žica postavlja se odmah nakon sadnje jer treba štititi biljke od samog početka, a i kasnije, kao stalno ojačanje. Ta se mreža postavlja na stupove duž zelene ograde, ali ne u samoj živici već pokraj nje, s vanjske strane, na udaljenosti na kojoj mislimo da ćemo puštati da živica raste u širinu. Izboji svake godine prorastaju kroz mrežu i rezidba se obavlja na 2 do 3 cm do mreže s vanjske strane, tako da se mreža i ne primjećuje.

Autor: Darko Kantoci, dipl. ing.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Živica Rezidba


Partner