• Uzgoj cvijeća
  • 02.08.2013.

Prve mjere zaštite krizantema!

Uzgoj i zaštita krizantema od biljnih bolesti

  • 1.291
  • 59
  • 0

Krizanteme u nekim zemljama predstavljaju simbol rođenja i dugog života, ali u našoj zemlji se tradicionalno uzgajaju radi ukrašavanja grobova uz blagdan Svih Svetih. Osim općeraširenog uzgoja velikocvatnih krizantema za rez na otvorenim gredicama koje se naknadno pokrivaju plastičnom folijom, sve se više širi proizvodnja u posudama, te su vrlo popularne lončanice tipa Multiflora. No, bez obzira na tip i način uzgoja, krizanteme napada veći broj različitih štetnih organizama, a zabilježeni su slučajevi potpunog propadanja proizvodnje od uzročnika biljnih bolesti. Premda je na krizantemama poznato više od četrdesetak različitih bolesti, u našim se uvjetima često pojavljuje svega nekoliko uglavnom (pseudo) gljivičnih uzročnika koje u načelu redovito suzbijamo preventivnom primjenom fungicida.

U Hrvatskoj imamo svega nekoliko fungicida registriranih i dopuštenih za suzbijanje bolesti krizantema (npr. metalaksil-M, folpet, kaptan, mankozeb, klortalonil, azoksistrobin, bitertanol, sumpor, fenheksamid, fludioksonil & ciprodinil), ali struka i proizvođači temeljem pokusa i vlastitih iskustva često koriste veći broj dovoljno selektivnih i učinkovitih pripravaka. Stoga se i preporuke ovog stručnog priloga temelje na višegodišnjim pokusima autora u Međimurju pri tretiranju velikocvatnih krizantema (May Shoesmith) i različitim Multiflorama.

U načelu, bolesti krizantema dijelimo prema dijelovima biljke koje napadaju u dvije skupine:

  1. bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike;
  2. bolesti nadzemnih organa.

Bez obzira radi li se o tradicionalnoj ili suvremenoj (kontejnerskoj) proizvodnji rasada, zbog cijene nabave kvalitetnih matičnih biljaka, a napose radi troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave polifagnih gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na minimum. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja prijesadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veća, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji.

Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala!

Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.

Kod suzbijanja bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema općenito vrijedi pravilo da se uspjeh postiže tek provedbom više različitih mjera. Odabrati položaj i teren bez visoke podzemne vode, u plodoredu ne uzgajati biljne vrste na kojima često nalazimo navedene patogene mikroorganizme (npr. rajčica, paprika, krumpir), iznositi iz nasada oboljele biljke i zalijevati gredice otopinama fungicida, a najvažnija preventivna mjera je sterilizacija ili dezinfekcija zemljišta. Sterilizacija tla se provodi prije sadnje uporabom kemijskih sredstva (npr. dazomet - Basamid-G) ili jednom od fizikalnih metoda (vodenom parom ili metodom solarizacije).

U novije se vrijeme protiv štetnih mikroorganizama u zemljištu u poljoprivrednoj proizvodnji (pa tako i u cvjećarstvu) sve više koristi i mikrobiološki poboljšivač tla, te stimulator rasta i prinosa na osnovi antagonističke gljive Trichoderma asperellum (npr. “Trifender”, “Tiffi”). Preparat djeluje na mikrobiološki sastav tla, odstranjuje i drži podalje štetne gljive od kulturne biljke i omogućava zdrav razvoj korijenova sustava. Pored uzročnika tame truleži prizemnog dijela stabljike krizantema (Rhizoctonia) uništava i druge štetne gljivice u tlu (npr. Pythium, Phytophthora, Verticillium, Fusarium i Sclerotinia). Stoga se često koristi u svim vrstama korijenasto-gomoljastih i lukovičastih povrtnih vrsta, industrijskom bilju i drugim kulturnim biljkama gdje navedene patogene gljivice u zemljištu ograničavaju uspješnu proizvodnju. Pripravak Trifender i/ili Tiffi se primjenjuje u dva navrata, tretiranjem zemljišta prije i naknadno mjesec dana nakon sadnje krizantema. Poželjno je prskanje obaviti prije najavljenih oborina (ili prije zalijevanja kišenjem), kako bi antagonističke korisne gljivice bile isprane u zemljište.

Sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja ili početkom srpnja započinje uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. “šmitovka” na otvorene gredice, koje se naknado pokrivaju plastičnim tunelima. Tijekom mjeseca lipnja u prvih je 10 dana zabilježeno iznadprosječno vlažno i prohladno razdoblje, početkom druge polovice lipnja je uslijedio pravi toplinski šok, a velike količine oborina (od 50 do 70 mm zabilježene su 23. i 24. lipnja o.g.! Stoga je ovogodišnja sadnja krizantema na otvorene gredice obavljena u optimalnim uvjetima! Od početka mjeseca srpnja o.g. bilježimo uglavnom vrlo vruće i sparno razdoblje, s najvišim vrijednostima temperature zraka do 30-takºC. Ovisno o sadržaju organske tvari u zemljištu, plodoredu i potencijalu bolesti, u vrijeme ukorjenjivanja i naglašenog početnog rasta krizantema moguć je razvoj patoloških uzročnika venuća, odnosno truleži korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema.

Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je prema našim iskustvima preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida: Fonganil Gold SL (0,04-0,05%) + Merpan WP 50 (ili Captan ili Stoper WP) (0,3%) (prema tablici 1.). Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-tak dana nakon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta. Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom srpnja se obično prvo pojavljuju simptomi smeđe i crne ili koncentrične pjegavosti lišća, odnosno vrste kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka. Ali, zbog velike količine oborina tijekom prve polovice mjeseca lipnja na matičnim se biljkama već u proteklom razdoblju moguće latentno (skriveno) razvijala bijela hrđa krizantema! Stoga već prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica prednost dajemo površinskim pripravcima Antracol WP 70 (0,25%) i Daconil 720 SC (0,18%) + jedan od sistemnih pripravaka za suzbijanje bijele hrđe, npr. Quadris (0,1%) ili Domark 40 ME (0,06-0,12%). Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog visoke vlažnosti zraka trenutno je manja opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide na osnovi tiametoksama, npr. Actara WG u povišenoj koncentraciji (0,025%), koji preventivno također suzbija i kalifornijskog tripsa. Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci Vertimec i/ili Kraft EC (0,075-0,1%), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju.

Autor: dr.sc. Milorad Šubić


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Krizanteme Uzgoj cvijeća Biljne bolesti Fungicidi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi