Pretraga tekstova
Pinus mugo (Hrv. Bor krivulj, Planinski bor) je dvoigličasti bor. Njegovo prirodno stanište su visoki planinski lanci: Alpe, Karpati, Apeninsko gorje te Dinarsko gorje Balkanskog poluotoka. On dolazi u širokom rasponu oblika od drveća pa do kompaktnih grmova.
Razmnožavanje bora se vrši sjemenom i podložno je mutaciji. Nije potrebna stratifikacija sjemena. Danas postoji 50ak njegovih kultivara. Kultivari se razmnožavaju reznicama i cijepljenjem. Vegetativno razmnožavanje kultivara je teško i zahtjeva puno znanja i strpljenja.
Pinus mugo je sporo rastuća četinjača, neke sorte narastu i manje od 5 cm godišnje. Bor je tolerantan na širok raspon tipova tla. Uspijeva u klimatskom području USDA zone 3 do 8a. Odgovara mu sunčani položaj i normalno zalijevanje vrta. Slabo podnosi sušu.
Ako želite zadržati kompaktni izgled biljke, potrebno je bor pincirati u kasno proljeće zakidajući mu pola svijeće. Na taj način potencirate rast bočnih izbojaka i bor poprimi ljepši kompaktniji izgled.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje