• OPG Toka
  • 21.03.2015. 07:55

Od TV reportaže do uzgajivača ljekovitog bilja

Uzgoj je započeo na površini od hektara, a sada je proširen već na pet. Krenulo je s uzgojem matičnjaka, a proširilo se na maslačak, mentu, slijez.

  • 2.946
  • 872
  • 0

Ideja mu je sinula gotovo preko noći. Bilo je to 2008. godine, kada se Davor Toka iz Našica odlučio baviti uzgojem ljekovitog bilja, koje neupitno postaje sve traženiji izvozni proizvod, a s punopravnim članstvom u Europskoj uniji, hrvatskim proizvođačima se dodatno povećava potencijalno tržište.

Proizvodnja ljekovitog bilja višestruko je isplativija od ratarstva. Prihod na jednom hektaru posijanom, primjerice sljezom, deset je puta veći od prihoda na istoj površini zemljišta zasijanog kukuruzom ili pšenicom. No, za ovu proizvodnju treba mnogo više znanja i fizičkog rada. U poljoprivredu se bacio nakon reportaže koju je vidio na televiziji. Osim komada zemlje, dobre volje te grablji i motika, nije imao ništa. Sada je tu traktor, sušara. Do tada je s obitelji živio u Zagrebu, no u Našicama je imao kuću.

Sve je počelo s matičnjakom

"Na hektaru zemlje kojega smo imali, posadili smo, onako rekreativno, malo ljekovitog bilja. Krenuli smo s matičnjakom", prisjeća se Toka. S vremenom su se površine proširivale, pa je sada pod ljekovitim biljem oko pet hektara. Na ovom ekološkom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja se matičnjak, bijeli slijez, stevija, timijan, menta, maslačak, a nešto manje kadulja, stolisnik. Ukupno oko 15 vrsta. Radi se na veliko. Pri tome se prve godine zbog većih troškova prilikom osnivanja nasada i nižih prinosa ostvaruje gubitak, a tek u drugoj godini je poslovanje pozitivno.

Kadulja

"Imamo tri veća kupca koja otkupljuju bilje u tonama ili stotinama kilograma. Kupuju od 500 kilograma pa na više. Za ljekovito bilje je to puno jer, primjerice, pola kilograma neke od njih dovoljno je da svaki dan pijete čaj najmanje pola godine", slikovit je ovaj uzgajivač. Koliko je još uzgajivača ljekovitog bilja u Hrvatskoj ne zna, ali pretpostavlja kako svi imaju isti problem - tržište.

"Na žalost, ne izvozim, iako je bilo pokušaja. Stavili smo čak i potpise na neke predugovore za jednu švicarsku farmaceutsku tvrtku. No, to nije vrijedno spomena, kada posao nije realiziran", dodaje on. Davor je jedini zaposlenik na ovom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu, pa mu dosta novca izbiju sezonski poslovi jer plaća radnike za kopanje, plijevljenje.

Nedostatno navodnjavanje pogađa uzgajivače ljekovitog bilja

"Većinu posla kojega mogu sam odraditi, napravim, poput prihrane. Uvjeti za uzgoj su povoljni, ali što se tiče klime, vidite i sami što se događa. Jedne godine je suša, druge poplave. Ovo je proizvodnja koja se mora navodnjavati", tumači Davor.

Polje stevije

Dobra strana uzgoja ljekovitog bilja je, napominje, što nema puno bolesti. "U slučaju vlage, može se pojačano javiti korov kojega treba tretirati. No, kako sam ekološki uzgajivač, ne smijem ga špricati, pa pomažu samo motika i zgrbljena leđa", u šali će on. Bez poticaja, ovoga obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva ne bi niti bilo. Kupci ih pronalaze na webu, ali i Facebooku. Tokini proizvodi prisutni su u cijeloj Hrvatskoj, od Županje do Opatije i Dubrovnika. A kupuju sve, od masti do ulja.

"Postoji nekih 20 vrsta bilja koje bi svatko trebao imati u svojoj kućnoj ljekarni, od kamilice preko matičnjaka. Tu je i kantarionovo ulje. No, sada je stigao propis, ne znam je li greškom, na kojemu se gospina trava našla na listi zabranjenog bilja. A upravo za 40 tona nje i heljde imam upit iz Njemačke. Nije da ju ne smijemo proizvoditi, nego ne smijemo reći kako je zdrava", zbunjen je Toka koji se jedno vrijeme čak i bavio otkupom. No, odustao je.

"Snalazim se od godine do godine. Probao sam s češnjakom dvije godine, a lani sam u proizvodnju uveo maslačak koji je izuzetno ljekovita biljka i to od cvijeta do korijena, isto kao i slijez", zaključuje ovaj Našičanin koji s obitelji živi od uzgoja ljekovitog bilja.

Slatki zeleni prah s OPG Toka

Sušenje bilja

Preliminarna istraživanja o mogućnosti uzgoja stevije u Hrvatskoj su započela 2005. na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Kroz razdoblje od pet godina istraživanja, dobiveni su vrlo korisni podaci o mogućnostima uzgoja stevije na mnogim lokacijama u Hrvatskoj. U okviru projekta Uvođenje stevije u komercijalnu proizvodnju u Hrvatskoj, u 2010. i 2011. zasnovani su novi nasadi stevije u kontinentalnom dijelu, ali i u mediteranskom dijelu Hrvatske, radi proizvodnje što veće količine lišća, kao osnovne sirovine za produkciju zelenog praha.

"Stevia je dosta tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito-ilovastim tlima. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. U sezoni prije sadnje potrebno je tlo duboko preorati uz predviđenu organsku gnojidbu", govori Toka.

"Prednost je što stevija ima relativno malu potrebu za hranivima u odnosu na druge povrtne kulture", ističe. U ekološkoj proizvodnji treba koristiti kvalitetni kompost ili specijalna organska gnojiva sa sporo otpuštajućim dušikom. Zbog slatkog okusa štetnici ju pretjerano ne napadaju, pa se ona čak sadi međuredno sa povrtnim biljkama, jer repelentno djeluje na većinu insekata. "Neposredno nakon sadnje treba obratiti pozornost na puževe", upozorava Toka.

Dorada ljekovitog bilja povećava bruto dobit

Ovisno o tehnologiji uzgoja, prinosi se kreću od 20 - 30 g suhog lišća po stabljici, odnosno 150 g/m2 u jednoj sezoni. Nakon pete godine, prinosi po biljci se smanjuju. Ljekovito i aromatično bilje može se prodavati u više oblika, od sirove mase do prerađenih i zapakiranih proizvoda kao što su farmaceutski proizvodi, biljni lijekovi, čajevi, alkoholna pića. No doradom, sušenjem ili destilacijom eteričnih ulja, prema izračunima Gospodarskog lista, bruto dobit takvog proizvoda može se povećati i za 64 %.

foto: OPG Toka


Povezana biljna vrsta

Kantarion

Kantarion

Sinonim: Kantarijon, gospina trava, bogorodična trava, gospino zelje, sentjanzovka, sentjanzevka | Engleski naziv: St. John's wort | Latinski naziv: Hypericum perforatum

Kantarion je višegodišnja zeljasta biljka. Latinski naziv biljke – Hypericum perforatum – potječe od grčkih riječi hyper = iznad i exion = misao, što označuje njezinu osobitu... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Otkup bilja Sušenje Ljekovito bilje Uzgoj Stevija Maslačak Našice Proizvodnja Površine Sljez Poticaji Navodnjavanje Dobra priča Davor Toka OPG Toka Našice Kantarion


Autorica

Ivana Barišić

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)


Partner

Osječka televizija

Sv.L.B.Mandića bb, Osijek, Hrvatska
tel: (031) 400 - 000, e-mail: marketing@ostv.hr web: http://www.osjecka.com

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi