Od šume do stola: Hrana, lijek i drvna vrijednost u jednom stablu

Kesten, osobito divlji, čest je ukras parkova i drvoreda u gradovima. Stablo naraste i do 25 metara te ima visoku i bujnu krošnju, što je pogodno za duge gradske ulice tijekom ljetnih mjeseci kada pruža ugodnu hladovinu. Dugovječno je drvo, a može doživjeti i više od 500 godina.

Rimljanima je bio omiljena hrana, a Grci su poznavali i njegova ljekovita svojstva. Najrasprostranjeniji je u južnoj Europi i na Sredozemlju, jer mu pogoduje umjerena klima zahvaljujući kasnijem cvjetanju i plodonošenju.

Na našem području prisutne su dvije vrste kestena - pitomi (lat. Castanea sativa) i divlji (lat. Aesculus hippocastanum). Pitomi se koristi za prehranu, dok se divlji upotrebljava u medicinske svrhe te kao ukrasna biljka. Pri sadnji pitomog kestena važno je znati da ga treba saditi u paru, jer stablo ponekad razvije samo cvjetove jednog spola. Da bi došlo do oprašivanja, potrebni su cvjetovi oba spola – muški i ženski. Kesten cvjeta kasno, pa tada predstavlja izvrsnu pašu za pčele.

Prirodni izvor zdravlja i energije

Riječ je o iznimno nutritivno bogatoj namirnici koja nudi brojne zdravstvene prednosti - od jačanja imuniteta do poboljšanja probave. Prirodni je izvor zdravlja i energije te pruža mnoge dobrobiti jer je bogata vitaminima, osobito vitaminom C i vitaminima B skupine, mineralima (kalij, magnezij, bakar, fosfor) i prehrambenim vlaknima. Pozitivno utječe na zdravlje srca, krvni tlak, probavu, imunološki sustav i kosti.

Vlakna koja kesten sadrži pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, dok ga visoka koncentracija antioksidansa štiti od kroničnih bolesti. Također, dobar je izvor energije i prikladan za bezglutensku prehranu.

Prednosti kestena:

• Bogat vitaminima i mineralima, kesten je izvrstan izvor vitamina C, koji jača imunološki sustav i pomaže u borbi protiv infekcija. Također sadrži vitamine B kompleksa (B1, B2, B6, folat), koji su važni za metabolizam, proizvodnju energije i zdravlje mozga. Od minerala se posebno ističu kalij, magnezij, željezo i fosfor.
• Izvor antioksidansa – sadrži različite antioksidanse, poput vitamina C te galne i elagične kiseline, koji pomažu u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Na taj način smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput srčanih oboljenja, dijabetesa i karcinoma.
• Štiti srce i krvne žile – bogat je kalijem, magnezijem i nezasićenim mastima, koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka, smanjuju upale i poboljšavaju zdravlje kardiovaskularnog sustava.
• Pomaže u kontroli razine šećera u krvi - vlakna u kestenu usporavaju apsorpciju šećera, što sprječava nagli porast razine glukoze u krvi te ga čini pogodnim za dijabetičare.
• Poboljšava rad mozga – vitamini B skupine, poput tiamina, B6, riboflavina i folata, ključni su za zdravlje mozga, kognitivne sposobnosti i živčani sustav.
• Pogodan za bezglutensku prehranu - kesteni prirodno ne sadrže gluten te su izvrsna namirnica za osobe s intolerancijom na gluten ili celijakijom.
• Dobar za probavu – visok sadržaj vlakana u kestenu pomaže održavanju zdravlja crijeva, potiče redovitu probavu i doprinosi osjećaju sitosti, što može pomoći u regulaciji tjelesne težine.
• Jača kosti – kesten sadrži minerale poput bakra i magnezija, koji su ključni za jačanje kostiju i poboljšanje njihove gustoće.
• Djeluje protiv anemije – zbog visokog udjela željeza, kesten je koristan u prehrani osoba s anemijom uzrokovanom nedostatkom željeza.

Pečeni kesten sadrži više vitamina, dok kuhani sadrži veću količinu minerala. Za razliku od nekih drugih orašastih plodova, relativno je niskokaloričan i sadrži manje masti, ali je bogatiji škrobom.

Stablo ima višestruku primjenu

Osim što se plod koristi, stablo kestena ima višestruku primjenu. Deblo kestena je umjerene tvrdoće i sadrži oko 10 % tanina. Od njega se izrađuju glazbeni instrumenti, ukrasni predmeti, namještaj i drvna građa, a može poslužiti i za ogrjev.

Listovi se koriste za pripremu čaja, sadrže čak 95 % tanina, razne esencijalne smole te vitamin K, koji je izuzetan za zaustavljanje krvarenja jer sužava krvne žile. U kombinaciji s majčinom dušicom pomažu kod problema s dišnim putovima, čiste organizam te olakšavaju bolove u leđima, dijareju i slične tegobe.

Liječi tako što se nosi u džepovima?

Poznata je kao medonosna biljka. Med od kestena također je vrlo hranjiv i ljekovit. Pomaže kod gastritisa i probavnih smetnji, štiti jetru, poboljšava cirkulaciju i ima brojne druge zdravstvene koristi.

Plodovi divljeg kestena nisu jestivi, ali se koriste u narodnoj medicini, kao i ostali ljekoviti dijelovi biljke. Najčešće se primjenjuju u liječenju problema s venama i reumom. Od plodova se pripremaju tinkture za proširene vene, probleme s cirkulacijom te bolove u kostima, zglobovima i leđima. Također, od cvjetova se pripremaju tinkture za liječenje reumatskih oboljenja, gihta i artritisa.

Iako pripada skupini orašastih plodova, kesten se od svojih rođaka (oraha, badema i lješnjaka) razlikuje nižim udjelom masti i višim udjelom škroba, te je jedini koji sadrži vitamin C. Odlikuje se posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Gastronomska primjena kestena nadilazi jednostavno uživanje u kuhanim ili pečenim plodovima. Postoji širok raspon jela pripremljenih od kestena, od gustih juha, preko glavnih jela do deserata i pečenih poslastica. Pripremaju se njoki, pirei i umaci, a često se dodaju i u salate te jela od tjestenine. Osim što se poslužuje uz šlag, pire od kuhanih kestena koristi se i kao punjenje za različita tijesta. Kesten se upotrebljava i u pripremi umaka za divljač. Pečeni plodovi mogu se osušiti i samljeti u brašno, koje daje bogatu i ukusnu koru pri pripremi kolača i pita.