Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja aromatičnog bilja
  • 06.01.2015. 14:55

Nove plantaže smilja u dalmatinskom zaobalju

Sve govori kako će uskoro na rod doći mnoge plantaže novozasađenog i uzgojenog smilja, kadulje, lavande u dalmatinskom zaobalju i na otocima gdje niču i nove moderne destilerije, osim pokretnih.

  • 22.081
  • 1.285
  • 0

Čini se kako idućih godina više neće biti toliko invazija berača smilja te inog ukrasnog i ljekovitog bilja na kvarnerske otoke poput Paga, Raba, Cresa pa i na neke predjele Zagore te dalmatinskih otoka, kao što je to bivalo 2014. kada je gotovo dolazilo i do nemilih sukoba između otočkih ovčara i kontinentalnih sakupljača smilja - prosvjeda koje su organizirali i poticali vlasnici ograđenih prostora aromatskog bilja i stočari.

Jer, na rod će doći plantaže novozasađenog i uzgojenog smilja, kadulje, lavande u dalmatinskom zaobalju i na otocima, što u zadnje vrijeme sve više postaje i svojevrsni hit u hrvatskoj poljoprivredi, pa će vlasnici destilacijskih pogona vjerojatno imati dostatne količine potrebnih sirovina za proizvodnju aromatičnih proizvoda, te se neće oslanjati samo na samoniklo ljekovito bilje u dalmatinskom i kvarnerskom podneblju.

Očekuju se dostatne količine aromatičnog bilja i na plantažama Zagore

O tome govore i najnoviji projekti ruralnog razvoja odnosno plantaže smilja dvojice mladih ljudi, Šibenčanina Petra Sladića i Davida Bilića, koji su udružili vlastiti kapital te u skradinskom zaleđu uredili dva hektara zemljišta s više od 150.000 sadnica smilja, kupili suvremene poljoprivredne strojeve.

Nove plantaže smilja i destilerije

Mlade sadnice su kupili u Zadru gdje su za svaku izdvojili po 1,5 kunu. Dakako, poznate su i plantaže aromatičnog bilja – posebice smilja, lavande, kadulje – dakako i moderne tvornice za preradu aromatičnog bilja poput nedavno otvorenog suvremenog pogona u Kaštel Žegarskom kod Obrovca, nadomak Zrmanje, čiji je vlasnik naš ugledni poduzetnik Sretan Jukić, podrijetlom iz Cetinskog kraja (Bitelić).

Upućeni podsjećaju na činjenicu kako su ovčari s otoka Paga i Raba tijekom ljeta protekle godine često upozoravali berače i na Pravila o branju i sakupljanju smilja. Kažu da su im dokazivali kako su, prema stručnom mišljenju Državnog zavoda za zaštitu prirode, utvrđene mjere i uvjeti stručnog branja odnosno prikupljanja smilja tijekom 2014. godine. Vele kako je bilo dopušteno sakupljati svježu berbu smilja na području Dubrovačko-neretvanske i na otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te cijelog otoka Paga i Raba u razdoblju od 1. lipnja do 1. kolovoza ove godine, a na inim područjima u razdoblju od 15. lipnja do 15. kolovoza.

Sretan Jukić

No u svrhu oporavka populacije smilja i smanjenja utjecaja prikupljanja te biljke nije bilo dopušteno branje smilja u razdoblju od 1. kolovoza do 1. listopada na području spomenutih dalmatinskih županija te na otoku Pagu. Inače, Pažani i Rabljani ističu kako je u drugoj fazi cvatnje, odnosno u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca ove godine, bila dopuštena berba smilja na njihovim otocima.

Napominju kako su berači također bili upozoravani da im nije bilo dopušteno branje samoniklog bilja, pa ni smilja, u strogim posebnim nacionalnim parkovima, rezervatima radi kojih je područje i zaštićeno. U inim područjima im je dopušteno sakupljanje bilja uz suglasnost nadležne javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, ako nije drukčije propisano posebnim propisima.

Berba smilja bila dopuštena u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2014.

Naime, u zaleđu Skradina su mladi ljudi krenuli u projekte uzgoja i berbe smilja, lavande te inog aromatskog bilja te u proizvodnju aromatičnog ulja koje se itekako traži na domaćem i inozemnom tržištu. Očito, proizvođači smilja su svjesni činjenice kako je riječ o profitabilnim proizvodnim projektima znajući kako se primjerice otkupna cijena svježe ubranog smilja kreće od 11 do 15 kuna za kilogram, te da je velika potražnja za tim biljem. Mnogi kažu kako je smilje novac - što je itekako motiviralo mlade ljude u Šibensko-kninskoj županiji da se neki od njih odluče za proizvodnju te biljke.

Destilerija u Kaštel Žegarskom

"Imali smo nešto kapitala te smo ga udružili. Pripremili smo zemljište u zaleđu Skradina, površine dva hektara, kupili sadnice i specijalni stroj za sadnju kakav je jedini takav u Hrvatskoj. Sada imamo zajednički nasad smilja koji ćemo čekati na berbu najviše oko tri godine, dok to naše bilje naraste.

Taj nas je projekt itekako zainteresirao i uključili smo se u tu proizvodnju, a mi smo dvojica među prvima u Šibeniku. Opredijelili smo se za skradinski krš koji smo oplemenili svojim radom, uklonivši draču i korov te pripremivši zemljište. Tako smo i Hrvatskim šumama pokazali kako se mogu koristiti zemljišta u dalmatinsko-zagorskom kršu", ističu dvojica mladih šibenskih mladih poduzetnika Petar Sladić i David Bilić.

Kažu da su se odlučili na tu ideju nakon što su shvatili vrijednost i budućnost aromatskog bilja, njegovo mjesto u farmakologiji, uloživši skromni kapital. Vjerojatno su se na uzgoj smilja odlučili i uslijed neočekivano velike ekspanzije branja te biljke na kvarnerskim otocima, ali i prilično visoke njegove otkupne cijene. Priznali su kako tek djelomice točan odgovor leži i u tome, no kažu kako su za svoj mali udruženi kapital svakako htjeli pokrenuti neku investiciju. Budući da je bilo aktualno baš smilje, lavanda, kadulja te ino aromatično bilje tvrde kako su baš zato krenuli u taj projekt ocjenjujući ga značajnim i za ruralni razvoj skradinskog kraja. Petar Sladić i David Bilić ocjenjuju kako je taj posao respektabilan, kurentan te što ta poljoprivredna djelatnost ima budućnost, što je također jedan od bitnih razloga.

Mladi Šibenčani se odlučili na projekt uzgoja aromatskog bilja u dalmatinskom kršu

"S tolike površine zemljišta od dva hektara u dalmatinskom kršu u skradinskom zaleđu nije bilo jednostavno ukloniti draču, korov, različito raslinje i kamenje. Morali smo osigurati čak 150.000 mladih sadnica smilja koje smo kupili u Zadru, a svaku smo platili kunu i pol. Smilje smo posadili specijalnim strojem koji smo kupili za tu namjenu, a i kiša nam je dobro došla koja je zalila mlade sadnice u zemlji.

Djelatnici u unutarnjem dijelu tvornice

Našim strojem, koji je jedini takav u cijeloj Hrvatskoj, mogu se saditi i mlade sadnice lavande, kadulje te ino aromatsko bilje. Inače, smilje puni prinos daje u razdoblju od tri do osam godina, a zemljište smo dobro obradili, pripremili uz savjete mjerodavnih stručnjaka i institucija.

U ovaj projekt smo uložili više od 200.000 kuna, a mlade nasade smilja moramo čuvati i od napada stoke i štetočina. Računamo kako bi se po hektaru moglo ubrati oko 40 tona smilja. Za litru aromatskog ulja od smilja treba osigurati najmanje oko 500 ili najviše oko 800 kilograma ili čak tonu tog bilja, što ovisi o godini – je li sušna ili kišna. Naime, sve ovisi o klimatskim uvjetima tijekom godine", objašnjavaju Petar i David, mladi šibenski poduzetnici, koji vide perspektivu u uzgoju aromatičnog bilja. Dodaju kako je plasman smilja, odnosno njihovih proizvoda osiguran i tim više što svakim danom ima sve više destilacija za preradu aromatičnog bilja, poput i pogona u Skradinskom polju gdje je prethodno radila uljara, Kaštel Žegarskom kod Obrovca na Zrmanji. Također ih ohrabruje i činjenica što će i o njihovu proizvodu biti, navodno, ovisna kozmetička industrija.

Destilerija eteričnog ulja

"To aromatično ulje od smilja je jako tražena roba na tržištu. Vjerojatno će doći vrijeme kada će se mjeriti u karatima poput zlata pa neće biti problema s njegovim plasmanom.

Evo, i mi smo se u Skradinskom polju, umjesto prerade maslinova ulja, preorijentirali na destilaciju ulja od smilja i lavande. I mi proizvodimo i poslujemo na temelju otkupne cijene tog bilja i nismo na gubitku, a što će biti iduće i narednih godina sad ne možemo pretpostaviti. Vidjet ćemo, jer sada ima smilja oko Skradina, samoniklog i zasađenog na plantažama. Naime, ovogodišnja otkupna cijena svježeg smilja je bila najmanje 11 kuna za kilogram kojom je većina berača i proizvođača te poljoprivredne kulture bila itekako zadovoljna. Za proizvodnju samo jedne litre takvog ulja, čija je cijena na tržištu čak 10.000 kuna, potrebno je osigurati najmanje oko 800 kilograma svježeg smilja", kažu u pogonu za destilaciju ulja od smilja i lavande u Skradinskom polju.

Aromatično ulje od smilja će se na tržištu mjeriti u karatima zlata?

Za poduzetnika Sretana Jukića, podrijetlom iz Bitelića kod Grada Sinja, ističu kako je najveći proizvođač smilja na svijetu, dakako i eteričnog ulja. Početkom rujna 2014. godine je u Kaštel Žegarskom kod Obrovca uz prigodne svečanosti otvoren najveći pogon za proizvodnju eteričnog ulja u Hrvatskog, u vlasništvu obitelji Sretana Jukića. Naime, u radni prostor bivše tvornice trikotaže Trio iz Obrovca, Jukići su prema neslužbenim podacima investirali milijun eura vlastitog kapitala, dok je u novoj proizvodnji izravno zaposleno 40-ak radnika.

Samoniklo bilje

Naime, riječ je o četvrtom moderno opremljenom postrojenju za preradu eteričnog ulja obitelji Jukić u Hrvatskoj koji su tim projektom, opetujmo, postali i najveći proizvođač smilja na svijetu. Računa se kako je danas gotovo 50 % svjetske proizvodnje eteričnog ulja iz smilja proizvodi u pogonima odnosno malim tvornicama obitelji Jukić.

"Naš novootvoreni moderno-opremljeni pogon za preradu eteričnog ulja u Kaštel Žegarskom je uvelike dopunio program tih proizvoda ne samo u Hrvatskoj i danas proizvodimo gotovo cijelu proizvodnju na inozemno tržište. Dnevno možemo proizvesti 15 tona travnate mase, a kada uskoro instaliramo i progon sušare proizvodit ćemo i sušeno voće, čajeve, povrće i začinsko bilje. Oko 1.000 berača će donositi ubrano smilje u ovaj pogon koji je otvorila tvrtka Helichrysum-Croatia, kao prvu tvornicu aromatičnog ulja iz smilja u ovom kraju odnosno Kaštel Žegaru.

Mlade sadnice smilja

Inače, tvornica radi od lipnja 2014., a u međuvremenu smo uspjeli zaposliti oko 40 djelatnika. Za tvornicu radi oko 1.100 berača, najviše smilja na području Zadarske županije. Glavni razlog zašto smo se odlučili na Kaštel Žegar je 300 hektara zemljišta u Žegarskom polju koje je moguće navodnjavati vodom, što je itekako važno za uzgoj smilja i lavande u sušnim godišnjim razdobljima. U kasnijoj fazi namjeravamo pokrenuti i projekt pripravljanja čajeva od samoniklog prirodnog bilja i ostale bio-proizvode", najavio je Sretan Jukić prigodom otvaranja novog pogona u Kaštel Žegarskom, iznimno zadovoljan postignutim rezultatima.

Jukićeva tvornica za preradu eteričnog ulja u Kaštel Žegarskom – budućnost kraja

Naglašava kako gotovo 100/100 njegove proizvodnje otkupljuju eminentne svjetske farmaceutske i kozmetičke tvrtke. Kaže kako će novoizgrađena tvornica za preradu eteričnog ulja će u kaštel Žegarskom efektivno raditi između sedam i devet mjeseci tijekom godine, uz mogućnost prerade oko 25 tona svježeg bilja na dan te proizvodnju oko 7-8 tona smjese.

Žitelji toga kraja ističu kako žegarski pogon, koji popularno nazivaju i tvornicom ljepote, ustvari čini i najvećim pogonom takve vrste u Hrvatskoj. Ističu kako bi krajem travnja 2015. godine trebala proraditi i velika sušara pa bi se tako proizvodnja sa smilja proširila i na proizvodnju vriska i kadulje, te na sušenje voća i povrća. Tako bi se kompletirala, zaokružila proizvodnja tvrtke obitelji Jukić, najvećeg proizvođača i prerađivača smilja na svijetu. "Mi znamo raditi, hoćemo i možemo!", uvjerljivo će Sretan Jukić, ugledni hrvatski poduzetnik.

U potpunosti prenosimo ispravak koji smo primili na adresu Akrokluba, od Davida Bilića i Petra Sladića koji se spominju u prethodnom članku.

Poštovani,

ovim putem želimo reagirati na članak objavljen na portalu www.agroklub.com 6. siječnja 2015. godine pod naslovom "Nove plantaže smilja u dalmatinskom zaobalju", autora Nedjeljka Musulina. Članak nesumnjivo sadrži kvalitetne i korisne informacije za čitatelja, ali i ozbiljne propuste. Naime, autor nas nikada nije kontaktirao ili nam uputio bilo kakav upit, kroz cijeli tekst pripisuje nam izjave koje mu nikada nismo dali.

Iz teksta i fotografija razvidno je da autor svoj članak temelji na tekstu objavljenom u drugom mediju, www.slobodnadalmacija.hr od 29. listopada 2014. godine pod naslovom "David i Petar: Ne smimo vam reć di su nam plantaže s 50 tisuća sadnica smilja", autorice Marine Jurković. Prilikom prenošenja tog teksta, naše izjave autor nije dsolovno preuzeo na svim mjestima, već ih je izmijenio i reintepretirao zbog čega su mu se u tekstu potkrale greške poput:

  • "opredijelili smo se za skradinski krš",
  • "tako smo i u Hrvatskim šumama pokazali kako se mogu koristiti zemljišta u dalmatinsko-zagorskom kršu"
  • "morali smo osigurati čak 150.000 mladih sadnica smilja koje smo kupili u Zadru, a svaku smo platili po kunu i pol",
  • "mlade nasade moramo čuvati od napada stoke i štetočina"
  • "računamo kako bi se po hektru moglo ubrati oko 40 tona smilja"
  • "vjerojatno će doći vrijeme kada će se mjeriti u karatima poput zlata pa neće biti problema s njegovim plasmanom",
  • "za poduzetnika Sretana Jukića, podrijetlom iz Bitelića kod grada Sinja, ističu kako je najveći proizvođač smilja na svijetu, dakako i eteričnog ulja"

Ne ulazeći u razloge ovakvog postupanja, a ciljem istinitog informiranja Vaših čitatelja upućujemo molbu da se navedeni tekst ispravi ili povuče sa stranice na kojoj je objavljen. Slijedom navedenoga, molimo da sukladno Zakonu o medijima, čl 40, 41 i 42 objavite ovaj ispravak na istom mjestu na kojem je objavljen sporni članak.


Fotoprilog


Tagovi

Plantaže smilja Lavande Destilerije Plantaže smilja Petar Sladić David Bilić Sretan Jukić Berači smilja Samoniklo bilje Hrvatske šume Sadnice Destilacija ulja Helichrysum-Croatia