• Uzgoj pelina
  • 28.02.2021. 13:45
  • Grad Zagreb, Zagreb

Nedovoljno iskorišten slatki pelin: U spektru ljekovitosti i anticovid efekt?

Po mom saznanju, mislim da sam jedina u Hrvatskoj koja se profesionalno bavi uzgojom slatkog pelina, kaže Žaneta Tolušić, vlasnica obrta Flora Vita koja je u poljoprivredne vode uplovila slučajno,

Foto: arhiva Žanete Tolušić
  • 1.532
  • 332
  • 0

Tragala je za sadnicama slatkog pelina i već polako gubila nadu, kada je u jednoj grupi na društvenoj mreži pročitala objavu da se u Sloveniji nude - besplatno. Sretna što je našla nekog, kome je eto slatki pelin bio korov, Žaneta Tolušić, vlasnica obrta Flora Vita, uskoro se našla u susjednoj državi, u auto nakrcala 3.000 sadnica  i krenula prema granici.

U jednom ju je trenutku uhvatila panika jer je pomislila da uopće nije dozvoljen unos biljaka 'na svoju ruku'. "Počela sam tražiti čime ih prekriti da se ne vide. Tek kasnije sam shvatila da smo svi dio Europske unije i da ne postoje takva ograničenja“, sama se sebi još danas s dozom nelagode smije prisjećajući se nespretnih početaka.

Slučajna poljoprivrednica

Na pitanje odakle ideja za uzgoj odgovara da zasluga pripada prijatelju koji je imao ozbiljne zdravstvene probleme. "Znajući za moju ljubav prema bilju, zamolio me da mu nabavim sadnicu ili sjeme. Naime, iskušao je preparate izrađene od te toliko vrijedne biljke i uvjerio se u njenu ljekovitost“, pojašnjava. Slatki je pelin vrlo zaintrigirao i Žanetinog supruga, po struci liječnika, pa joj je predložio da ga pokuša uzgajati.

"Meni se ta ideja činila suludom jer nisam znala ništa o poljoprivredi. No, znatiželja je pobijedila“, smješka se slučajna poljoprivrednica i dodaje da tko ne pokuša, ne može znati ishod. "Sve što sam mogla izgubiti je uloženi trud, vrijeme i nešto novaca“, razmišljala je dok je kretala u nepoznato.

Žaneta Tolušić, vlanica obrta Flora Vita

Odrastala je u centru grada, ali je imala sreću živjeti u kući s velikim vrtom bogatim raznovrsnim biljkama. "Za razvoj ljubavi prema bilju zasigurno je zaslužan i moj nastavnik biologije iz osnovne škole koji nas je često vodio u prirodu i puno nam pričao o flori“, navodi. Slatki pelin joj je, kaže, poznat još iz djetinjstva, jer je od njega njena baka kuhala čaj kada bi se ukućani prehladili. Međutim, pelinov snažan i širok spektar ljekovitih svojstava spoznala je tek kada ga je krenula uzgajati.

Avantura započinje pretvaranjem dijela parcele gdje živi u oranicu i potragom za sadnicama. 

Vlastiti uzgoj omogućava kontroliranu kvalitetu

Osnovna djelatnost obrta Flora Vita sa sjedištem u Zagrebu je proizvodnja i prerada eteričnih ulja. "S obzirom na to da je eterično ulje nešto najdragocjenije što dobijemo ekstrakcijom biljke, odlučila sam se na vlastiti uzgoj bilja. Tako mogu kontrolirati kvalitetu konačnog proizvoda koja, između ostaloga, uvelike ovisi i o samome načinu uzgoja“, govori Žaneta i dodaje da se ovime bavi već petu godinu i trenutno sadi na dvije lokacije.

Prvih godina je ulagala veliki trud, ali nije bilo značajnijih prihoda, pa na to vrijeme gleda kao na period istraživanja. U biti, zaključuje, hobi je prerastao u posao tako da je danas sve drugačije, sazrelo je.

Prisjećajući se početaka, vraćaju joj se slike koje tjeraju na smijeh jer, veli, ako je netko to sa strane gledao, sigurno je umirao od smijeha. Prije uvođenja sustava za navodnjavanje, morali su biti kreativni. "Nadoštukavali smo vrtne cijevi, 'strateški' raspoređivali bačve od kiselog zelja po parceli, kanticama za cvijeće zalijevali svaku sadnicu zasebno“, slikovito opisuje dok priznaje da je bilo smijeha, ali i suza.

Prve sadnice je nabavila u Sloveniji 

"Iskreno, bilo je trenutaka kada sam žalila što se biljke nisu osušile jer bi bilo lakše zapaliti ih i jednostavno odustati“, povjerava nam. Ističe kako se radi o kulturi vrlo otpornoj na vremenske uvjete i koju ne napadaju nametnici. Važno joj je u početku dati dovoljno prostora, pustiti da diše kako bi se lijepo razvila. Uz dobru brigu, naraste i do dva i pol metra u visinu.

Stvari u poljoprivredi treba mijenjati

Srećom, malodušnost je bila kratkoga vijeka i pozitiva bi uvijek prevladala. I dan-danas zna biti naporno jer se puno toga radi ručno: uklanjanje korova, berba i slično. "Naradimo se, ali krajnji rezultat mi daje volju za dalje. I bez prestanka učim, što mi pruža veliko zadovoljstvo“, nastavlja naša sugovornica.

Zaposlenih nema, ali kada zatreba bilo kakvu pomoć, uskaču članovi obitelji. Za sezonske poslove angažira vanjske radnike. "Po mom saznanju, mislim da sam jedina u Hrvatskoj koja se profesionalno bavi uzgojom slatkog pelina", govori i dodaje da je šteta da se poljoprivrednici ne odlučuju za takve i slične kulture, već uglavnom za one standardne, kojima se godinama bave. Vrlo je bitna edukacija poljoprivrednika, u koju bi trebalo više ulaganja. Tada bi se, smatra, više ljudi odlučilo za nešto novo.

Neophodna je i pomoć prilikom adekvatnog plasmana proizvoda, pogotovo, kaže, za male proizvođače. "Nije čudo da se sve manje zemlje obrađuje kada se ljudi osjećaju nesigurno. To je velika šteta, jer imamo ogroman potencijal. Kada bi se državni novci usmjeravali tamo gdje je to zaista potrebno, sve bi bilo drugačije“, negoduje. Smatra da je važno promijeniti i neke zakonske odredbe, te uvjete za dobivanje određenih dozvola, jer bi time rad proizvođačima bio uvelike olakšan.

Svi proizvodi ručno rađeni

Njihov glavni proizvod je eterično ulje, no u ponudi imaju još hidrolat, masažno ulje, tinkturu, čaj i melem. Melem rade po posebnoj, stručno izrađenoj recepturi. "Povoljno djeluje na bolove u zglobovima, mišićima, kod povreda i upala tetiva" izdvaja iz lepeze svojih proizvoda i dodaje kako se ovaj melem iskustveno pokazao izuzetno učinkovit u ublažavanju i rješavanju raznih kožnih problema - ekcema, herpesa i pojedinih alergijskih reakcija.

Na vrhu ljestvice je ipak eterično ulje slatkog pelina. Riječ je o čistom eteričnom ulju koje se koristi u fitoterapiji. "Većina ljudi nije upoznata s razlikom između čistih i mirisnih eteričnih ulja, odnosno apsoluta. Samo oni ekstrakti dobiveni parnom destilacijom, tiješnjenjem ili direktnim zagrijavanjem biljnog materijala smiju se nazivati eteričnim uljima“, upozorava.

Na vrhu ljestvice proizvoda je eterično ulje 

Apsoluti su, pojasnimo, mirisni ekstrakti koji se dobivaju dodavanjem kemijskih otapala koja se u konačnoj fazi proizvodnje izdvajaju. Međutim, nikada nije moguće u potpunosti ukloniti kemikalije, pa se ne smiju nazivati eteričnim uljima. "Zbog te svoje nečistoće, apsoluti su jeftiniji, koriste se u difuzorima za osvježavanje prostorija, a ne u fitoterapiji“, obrazlaže jer je svjesna da mnogi s time nisu upoznati, pa se zbog niže cijene dogodi da kupci odaberu apsolute koje koriste u razne svrhe.

Svi njihovi proizvodi rađeni su ručno, na prirodnoj bazi, s visokim udjelom eteričnog ulja slatkog pelina. Ulje je dobiveno parnom destilacijom, testirano u ZZJZ Andrija Štampar na teške metale i postotak aktivnih ljekovitih supstanci. Analiza je pokazala da nema prisustva teških metala, a postotak artemisinina, kao osnovne i najvažnije ljekovite supstance u slatkom pelinu, je izuzetno visok što ga ubraja u visoko kvalitetno eterično ulje.

Pozitivan učinak na oboljele od Covida

Odavno je poznato djelovanje slatkog pelina na mikroorganizme. Zbog supstanci koje sadrži i njihove sinergije djeluje antivirusno, antibakterijsko, antigljivično, antiparazitno. Također je, dodaje, poznato da je artemisinin, koji je najzastupljeniji u slatkom pelinu, najdjelotvorniji lijek u liječenju malarije, priznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije. "Upravo zbog tih karakteristika već duži niz godina se rade istraživanja i studije o slatkom pelinu“, ističe vlasnica obrta Flora Vita.

Navodi da institut Max Plank raspolaže podacima koji ohrabruju i ulijevaju nadu za početak kliničkog ispitivanja. "Neki epidemiolozi, među kojima i doktorica Andrea Jurić, za Deutche Welle tvrde da su upoznati s pozitivnim učinkom slatkog pelina u svim fazama oboljenja izazvanog virusom Covid-19. To su prve naznake potvrde službene medicine o djelovanju slatkog pelina“, nastavlja.

O tome se, naravno, sa sigurnošću može govoriti tek kada kliničke studije potvrde iskustva iz dosadašnjih primjera. "Vjerujem da će do toga uskoro doći. Isto tako vjerujem da je slatki pelin biljka budućnosti u pronalaženju rješenja za mnoge bolesti“, pozitivna je Žaneta.

Najveća sreća je nekome uspjeti pomoći

Do nedavno široka populacija u Hrvatskoj nije imala saznanja o slatkom pelinu i njegovim povoljnim svojstvima, pa je poslovanje obrta tržišno bilo okrenuto inozemstvu. U posljednje je vrijeme, zbog pandemije i veće informiranosti, porastao interes i broj upita za njihove proizvode.

U poljoprivredi se, kaže, našla slučajno 

Kada je kretala u ovaj posao nije imala prevelika očekivanja tako da je danas zadovoljna smjerom u kojem se razvija poslovanje. "Nezahvalno je, kako na privatnom tako i na poslovnom planu, previše planirati budućnost, jer u većini slučajeva ne bude kako zamišljamo, posebno u ovo današnje, nesigurno vrijeme“, smatra i dodaje da su njeni planovi zapravo više želje na kojima radi kako bi bile ostvarene u što većem obujmu. 

Ne možemo znati kakav će nam život biti i gdje će nas putevi odvesti, nastavlja. Nju su doveli do slatkog pelina koji joj je omogućio da uživa u onome što radi, da djelo njenih ruku nekome pomogne i izmami osmijeh na licu. "To je, u konačnici, meni jedina i najvrjednija nagrada za sav uloženi trud“, za kraj kaže Žaneta Tolušić.


Tagovi

Žaneta Tolušić Slatki pelin Eterična ulja Ljekovito bilje


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."