Pretraga tekstova
Neobično otkriće Željka Jambrešića, profesora biologije
Čak 22 vrste orhideja, koje obično povezujemo s dalekim, egzotičnim dijelovima svijeta, pronašao je na Banovini Željko Jambrešić, profesor biologije u Srednjoj školi Glina.
Većina orhideja, ili hrvatski rečeno kaćuna, na popisu je ugroženih vrsta u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Hrvatske. O egzotičnom porijeklu svjedoči latinski naziv prve opisane orhideje Orchis simia, iza kojeg se krije, hrvatski rečeno - majmunski kaćun, koji raste i na brdskim livadama Banovine. Od 25.000 poznatih vrsta, samo jedan posto orhideja je u Europi.
Kod nas raste stotinjak vrsta, uglavnom u primorskim krajevima. Broju prirodno nastalih orhideja valja dodati veliki broj križanjem uzgojenih orhideja koje kao luksuzan i skup proizvod nalaze svoje mjesto tržištu cvijeća - objašnjava prof. Jambrešić. Višegodišnjim terenskim istraživanjem profesor je s učenicima, među kojima su i prvaci županije i države u znanju biologije, pronašao i opisao kaćune s Banovine.
Na brdskim livadama Zrinske gore pronašli su vrlo rijetki majmunski kaćun - Orchis simia, vratiželju - Anacamptis pyramidalis, ali i pčelinju kokicu - Ophris apifera, obični kaćun - Orchis morio, i druge.
- Zdrav i očuvan okoliš Banovine omogućio je opstanak drugdje nestalim biljnim vrstama, pa i kaćunima.
Za razliku od drugih lokacija na kojima kaćune ugrožava razvitak poljoprivrede i uporaba pesticida, na rijetko naseljenoj Banovini ugrožava ih širenje šikare i šume na nekošene livade na kojima je staništa najviše. Što se više livada bude kosilo i više stoke paslo, budućnost banovinskih kaćuna bit će sigurnija - kaže Ž. Jambrešić.
Autor: Tadija Odić
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje