Pretraga tekstova
Neobično otkriće Željka Jambrešića, profesora biologije
Čak 22 vrste orhideja, koje obično povezujemo s dalekim, egzotičnim dijelovima svijeta, pronašao je na Banovini Željko Jambrešić, profesor biologije u Srednjoj školi Glina.
Većina orhideja, ili hrvatski rečeno kaćuna, na popisu je ugroženih vrsta u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Hrvatske. O egzotičnom porijeklu svjedoči latinski naziv prve opisane orhideje Orchis simia, iza kojeg se krije, hrvatski rečeno - majmunski kaćun, koji raste i na brdskim livadama Banovine. Od 25.000 poznatih vrsta, samo jedan posto orhideja je u Europi.
Kod nas raste stotinjak vrsta, uglavnom u primorskim krajevima. Broju prirodno nastalih orhideja valja dodati veliki broj križanjem uzgojenih orhideja koje kao luksuzan i skup proizvod nalaze svoje mjesto tržištu cvijeća - objašnjava prof. Jambrešić. Višegodišnjim terenskim istraživanjem profesor je s učenicima, među kojima su i prvaci županije i države u znanju biologije, pronašao i opisao kaćune s Banovine.
Na brdskim livadama Zrinske gore pronašli su vrlo rijetki majmunski kaćun - Orchis simia, vratiželju - Anacamptis pyramidalis, ali i pčelinju kokicu - Ophris apifera, obični kaćun - Orchis morio, i druge.
- Zdrav i očuvan okoliš Banovine omogućio je opstanak drugdje nestalim biljnim vrstama, pa i kaćunima.
Za razliku od drugih lokacija na kojima kaćune ugrožava razvitak poljoprivrede i uporaba pesticida, na rijetko naseljenoj Banovini ugrožava ih širenje šikare i šume na nekošene livade na kojima je staništa najviše. Što se više livada bude kosilo i više stoke paslo, budućnost banovinskih kaćuna bit će sigurnija - kaže Ž. Jambrešić.
Autor: Tadija Odić
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.