Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Aromatično bilje
  • 29.07.2013.

Miloduh - mili dašak našeg priobalja

Upotreba ove mirisne mediteranske biljke u nas je skoro zaboravljena. Nažalost, možda će biti prekasno kada shvatimo da je povratak prirodi jedini pravi put

  • 28.302
  • 815
  • 0

Miloduh ili izop (Hyssopus officinalis L.) je zimzeleni grmić aromatičnog mirisa porijeklom s područja Kavkaza, sjevero-zapadnog Irana i juga Europe. Stabljike koje su u donjem djelu odrvenjele i razgranate, narastu do 70cm visine. Korijen je razgranat s mnoštvom žilica koje prodiru duboko u zemlju. Zbog građe korijenovog sistema, biljka ima jaku usisnu moć pa uspijeva i na najsiromašnijim tlima. Listovi su nasuprotni, duguljasto-lancetasti, 1-3 cm dugi. Po 3-9 plavičastih cvjetova (dekorativne sorte postoje u različitim bojama) je smješteno u pazušcima gornjih listova. Cvjetovi su dvospolni, a biljka je samooplodna. Cvate u doba najveće ljetne žege i cvjetovi se otvaraju postepeno odozdo prema gore. Medonosna je biljka koja daje cijenjeni med. Sjeme je sitno, tamno-smeđe boje i dugo održava klijavost. Ova mediteranska biljka kod nas je skoro pa zaboravljena dok se u drugim zemljama (Iran, Turska, Pakistan, Finska, Rumunjska, Mađarska, Albanija) uzgaja radi sušenja ili proizvodnje eteričnog ulja.

Povijest

Kao začinska biljka miloduh je poznat od davnina. Nekad je smatran lijekom za sve. I danas se koristi u narodnoj medicini za olakšavanje tegoba dišnih puteva, bronhitisa, kao antiseptik, ekspektorans (još ne postoje znanstveni dokazi za sve narodne upotrebe). Ime izop se spominje nekoliko puta u Bibliji, no nitko sa sigurnošću ne može potvrditi da se radi o našem današnjem miloduhu. Benediktinski svećenici su miloduh uveli u upotrebu u Europi kao sastojak likera. U sedamnaestom stoljeću miloduh je razbacivan po sobi bolesnika jer se vjerovalo da sprječava širenje infekcija. Kod nekih mediteranskih naroda, miloduh je smatran svetom biljkom koja služi za škropljenje.

Sastav i upotreba

Najvažniji sastojci esencijalnog ulja miloduha su: ketoni (pinokamfon, izopinokamfon i kamfor), monoterpeni (beta-pinen, kamfen, limonen, mircen, cis-ocimen) i alkoholi (nerodilol, timol, spatulenol, linalool, geraniol i borenol). No, postotni sastav ovih tvari se razlikuje među nekoliko postojećih znanstvenih radova, te ovisi o geografskoj lokaciji i ispitivanom varijetetu (Mitić i Đorđević 2000, Dehghanzadegh i sur. 2012).

Cvijeće i listovi su jestivi, a koriste se kao začin za salate i juhe, te za jela od graha i ribe. Dodaju se masnim jelima radi lakše probave. Miloduh je popularan sastojak raznih čajnih mješavina. Također, koristi se za začinjanje biljnih likera (absint, chartreuse, lička travarica), a stari Rimljani su ga dodavali u vino. Ovo je biljka jake arome koju se može opisati kao mješavinu mirisa matičnjaka, ružmarina, mente i kadulje. Pot-pourri u čijem je sastavu miloduh osvježuje prostore. Esencijalno ulje se koristi u aromaterapiji uz pojam „stabilnosti“. Dobro se slaže s esencijalnim uljem lavande, kadulje, ružmarina, kamfora. Zbog sadržaja timola, baš kao i majčina dušica koristi se kao antiseptik. Dokazano je da timol i karvakol ubijaju bakterije. Zbog timola se koristi i u izradi pasti za zube. Miloduh je upisan u registar British Herbal Pharmacopoeia za tretiranje bronhitisa i obične prehlade. Esencijalno ulje miloduha koristi se u kozmetičkoj i parfumerijskoj industriji. U povrtnjaku, miloduh se sadi jer odvlači štetnike od povrća (kupusni bijelac), a privlači oprašivače. Zbog antioksidativnih svojstava se koristi prilikom industrijskog konzerviranja hrane. I na kraju, miloduh se smatra dekorativnom biljkom pogodnom za prekrivanje tla i sprječavanje erozije.

Uzgoj

Tlo i pozicija: Miloduh nema velikih zahtjeva prema zemljištu. Voli lagana pjeskovita i malo do umjereno glinasta tla koja su dobro drenirana. Otporan je na nedostatak vlage i hladnoću. Odgovara mu neutralni do lužnati pH. Najbolje uspijeva na osunčanoj poziciji, a u sjeni se slabije razvija. Dobro ga je saditi uz grožđe ili kupusnjače. Miloduh se ne uklapa u plodored ratarskih kultura, jer na istom mjestu ostaje i do osam godina. Ne može se sijati naizmjenično s vrstama ljekovitog bilja i povrća iz porodice Apiaceae i na površine zaražene višegodišnjim korovima. Na istu površinu sije se tek nakon četiri godine.

Obrada zemljišta: Tlo treba obraditi što dublje u jesen tako da ostane debeli gornji rastresiti sloj za sijanje u proljeće. Preorana parcela se ostavlja da izmrzne preko zime, te se tlo još jednom usitnjava u proljeće. Prije sijanja osobito je važno poravnavanje tla jer se miloduh kosi uz pomoć mehanizacije. Miloduh dobro reagira na gnojenje stajnjakom. Radi prozračivanja tla u višegodišnjem usjevu treba vršiti mehaničku kultivaciju ili okopavanje.

Sijanje: Miloduh se razmnožava sjemenom direktnom sjetvom ili rasadnicama, te reznicama. Za proizvodnju rasada, na dobro usitnjenom tlu sjeme miloduha se sije u redove na razmak 15-20cm i prekrije tankim slojem tla. Za 1m2 rasada treba oko 2g sjemena. Sije se u svibnju, a presađuje na stalno mjesto u jesen ili tek sljedeće proljeće. U rasadu korove treba uklanjati, a sadnice navodnjavati. Za proizvodnju rasada dovoljnog za pokrivanje 1ha, potrebno je uzgojiti 150-200m2 gredica i iskoristiti oko 0,5kg sjemena dobre klijavosti.

Sjeme miloduha brzo klije pa se može sijati i direktno na parcelu. Direktnom sjetvom sjemena na parcelu se dobiju niže biljke s više lišća, što je poželjna kvalitativna osobina, a dobije se i daleko gušći sklop biljaka (no, veći su gubici u sjemenu). Direktna sjetva može se obaviti u rujnu ili u proljeće krajem ožujka (ne poslije 10. travnja). Ako se sije u rujnu, biljke će ući u zimu s 2-3 listića. Pošto je miloduh otporan na mraz, nema opasnosti od niskih temperatura (u prvoj zimi oprez). Sjetva se vrši izravno u trake, sijačicama za kulture sitnog sjemena. Međuredni razmak je 50cm, a u redu treba biti 120-150 biljaka. Sije se na dubinu od 1-1,5cm, ne dublje od 2cm. Ako se sije oko 100 sjemenki na dužni metar, onda je za jedan hektar potrebno 1,5-4,5kg sjemena ovisno o klijavosti (direktna sjetva).

Miloduh se razmnožava i reznicama koje se pripremaju u ljeto.

Njega: Uključuje međurednu kultivaciju i okopavanje koje se vrši sve dok grmovi ne narastu toliko da prekriju međuredni prostor. U toku vegetacije se 2-3 puta prihranjuje organskim gnojivom. Ako je miloduh sijan direktno na zemlju, potrebno je nasad prorijediti kada biljke razviju 3-4 lista. U uzgoju miloduha za dekorativne svrhe učestalo se vrši obrezivanje, šišanje, te se zbog odrvenjelosti stabljike biljka zamjenjuje svakih 4 godine. Također, koristi se malč oko baze stabljike. Treba obratiti pažnju na moguću pojavu pepelnice (bijele naslage na listu) koja se prevenira upotrebom organskih fungicida. U višegodišnjem se usjevu može pojaviti vilina kosa.

Branje: Miloduh se žanje na suhi dan, a vrijeme košnje ovisi o namjeni biljke. U početnoj fazi cvjetanja biljka se kosi radi dobivanja zelene mase za sušenje. Nakon košnje biljna masa se ostavlja na njivi da provene, te se onda nosi na sušenje. Miloduh se suši prva dva sata na 60˚C, a kasnije na 45˚C. Za 1kg sušenog nadzemnog miloduha potrebno je ubrati oko 4-5kg svježe biljke. U slučaju da uzgajate miloduh radi eteričnog ulja, početak košnje za destilaciju se određuje prema udjelu aktivnih tvari u biljci. Ovakav se otkos odmah nosi na destilaciju. Da bi destilacija bila ekonomična, potrebno je postići omjer od najmanje 0,8% eteričnog ulja u odnosu na suhu tvar. Da bi se postigao ovakav udio ulja u prvoj godini proizvodnje, prva košnja se obavlja prije punog cvata. Kosi se sredinom srpnja, kada sadržaj eteričnog ulja dosegne potrebnu razinu. U prvoj polovici listopada obavlja se druga košnja jer se tada uvelike povećava prinos zelene mase po jedinici površine, odnosno udio eteričnog ulja kao krajnjeg proizvoda. U prvoj godini prosječan prinos od dva otkosa iznosi 10-15t/ha svježe sirovine, a u daljnjim godinama eksploatacije, prinosi svježe herbe se povećavaju do 30t/ha. Košnja se može obaviti samoutovarnim vučenim kombajnom ili kombajnom za kamilicu, pri čemu se mehanizam za branje zamijeni žitnom kosom. U vrijeme uzgoja bitno je visinu reza održavati na istoj razini (5cm visine), jer svaka promjena visine reza smanjuje prinos u istoj godini i do 60%, a u idućoj 30-40%.

Prinos: Sa 1ha se može dobiti oko 20-35t svježe herbe ili oko 4-6t sušene biljke. Esencijalno ulje se dobiva parnom destilacijom svježe zelene mase. Prosječni prinos esencijalnog ulja je oko 0,6% (0,3-1%). Prinos esencijalnog ulja kreće se oko 60-130 kg/ha. Eksploatacija nasada traje 8-10 godina.

Nove znanstvene činjenice

  • grupa japanskih znanstvenika okupljenih oko autora Miyazaki H. je 2003. godine svojim istraživanjem potvrdila da ekstrakti miloduha djeluju protiv hiperglikemije (dijabetes),
  • Mazzanti i sur. su 1998. godine utvrdili antimikotičko djelovanje protiv raznih Candida gljivica,
  • dokazano je fungicidno djelovanje prema 13 sojeva fitopatogenih gljivica (Fraternalle i sur., 2004.),
  • stručnjaci prehrambene tehnologije su utvrdili da ekstrakt miloduha usporava oksidaciju masti i promjenu boje u svinjetini držanoj u hladnjaku nekoliko dana (Fernandez-Lopez J. sur., 2006),
  • 2011. godine je grupa Walter i sur. potvrdila antimikrobnu aktivnost miloduha prema bakteriji Staphylococcus aureus,
  • Dehghanzadegh i sur. su iranski znanstvenici koji su 2012. godine u radu utvrdili jako antibiotsko djelovanje esencijalnog ulja na bakterije Erwinia amylovora i Klebsiella sp..

Nabavka

U biljnim ljekarnama, te u tvrtki Suban može se nabaviti gotov sušeni miloduh. Sjeme se može nabaviti u specijaliziranim inozemnim Internet trgovinama do kojih nam je od ulaska u EU olakšan pristup. No, najbolje ekološko rješenje je ne unositi strani sortiment u naše predjele već tijekom ljeta pronaći divlji miloduh na našem priobalju, te od njega pripremiti reznice za daljnju sadnju. Dobro bi bilo obratiti se i specijaliziranim institucijama (Institut za jadranske kulture u Splitu, Poljoprivredni institut u Poreču, i sl.). Evo jedna interesantna mogućnost: http://www.kpr.eu/hr/import-perennials/?slist_page=1&slist_letter=H

Kritike

  • nekoliko američkih vrsta različitih rodova nose identični engleski naziv hyssop, ali nisu srodni našem Hyssopus officinalis L. pa treba biti oprezan kod nabavke,
  • esencijalno ulje u prevelikim količinama može biti toksično, pa se prije upotrebe treba konzultirati sa stručnjacima. U nekim državama je upotreba esencijalnog ulja miloduha zakonski regulirana (kod predoziranja se javljaju bolovi u želucu, a smatra se da je 10-30 kapi eteričnog ulja toksična doza),
  • također, absint je u nekim državama pod zakonskim restrikcijama zbog sadržaja pinokamfona.

Zaključak

Miloduh je popularna aromatična kultura u nekim nama susjednim zemljama. Kod nas se koriste druge biljne vrste sa sličnim djelovanjem kao timijan, majčina dušica i origano (zbog sadržaja timola). Baš stoga što je miloduh zaboravljena kultura u nas, ima potencijal postići kvalitetnu prodajnu cijenu dok god proizvođač uspije naći zainteresiranog kupca. No, radi dodane vrijednosti valja se koncentrirati na proizvodnju prerađevina kao što je esencijalno ulje ili gotovi kozmetički proizvodi. Danas, parni destilatori više ne predstavljaju veliku investiciju (primjeri hrvatskih proizvoda http://shop.letina-inox.hr/hr/product/mini-destilerija-dsb15s3/ ili http://www.raza-tpz.hr/Default.aspx?sid=4016&p=1&salt=4336). Na oglasniku ima rabljenih destilerija za eterična ulja već od 20.000 kuna za kapacitet od 80L. Možda baš netko od vas uoči svoju priliku u proizvodnji i upotrebi ove korisne biljke milog narodnog naziva.


Tagovi

Miloduh Izop Sipan Hisop Hyssop Hyssopus Eterično ulje Esencijalno ulje Aromaterapija Bronhitis Priobalje


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.