• Majčina dušica
  • 26.07.2016. 09:00

Majčina dušica - ljekoviti grm koji voli sušu!

Majčina dušica, iako samonikla, vrlo je zastupljena i u vrtovima uz kuće. Omiljena je u kulinarstvu te u liječenju prehlada i kašlja.

Foto: bigstockphoto.com, ggaallaa
  • 8.157
  • 278
  • 0

Majčina dušica (Thymus serpyllum) u narodu je poznata kao bakina dušica, bukovica, čabrac, divlji bosiljak, dušica, manja mažurana, materka, tamjanika.

Ovaj puzajući grmić sadrži brojne izdanke i vriježe te uske elipsaste sivozelene listove. Cvjetovi su svijetlocrveni do tamnocrveni, te u vrijeme cvatnje ima ugodan aromatičan okus i miris. Uspijeva na suhim i sunčanim mjestima, na livadama, pašnjacima i kamenju. Vrlo često se pojavljuje u većim skupinama uzduž međa, na suhim rubovima šuma, sunčanim mjestima bez stalne vlage i sjene.

Raznovrsnost sorata majčine dušice

Postoji veliki broj sorata majčine dušice, a najpoznatije su: Thymus serpylum Goldstream, otporna višegodišnja vazdazelena puzajuća i polegla biljka. Listovi su zlatno zelene boje i vrlo aromatični. Thymus serpylum Lemon Curd­ je višegodišnja otporna puzajuća biljka. Cvate ljeti s bijelo-ružičastim cvjetovima. Listovi su jarko zelene boje intenzivnog mirisa po limunu.

Thymus serpylum Lucy je otporna višegodišnja puzajuća biljka koja rijetko cvate i cvjetovi su blijedo-ružičasti i malo ih je. Listovi su maleni i zeleni. Idealna je za upotrebu u kulinarstvu te ima odlična antibakterijska i antigljivična svojstva. Thymus herba - barona (Kimova majčina dušica) je otporna višegodišnja vazdazelena biljka koja naraste do visine od 2 m i raspona 20 cm. Cvjetovi su boje ruže i cvate u ljeto. Listovi su sitni s mirisom kima pa je se može kombinirati s pirjanim povrćem i mesom.

Preferira sušu

Pri uzgoju iz sjemena, uzgaja se samo obična i divlja puzava. Sije se u rano proljeće na površnu supstrata u kontejnerima. Toplina odozdo mora biti oko 15 do 21°C. Nije potrebno puno zalijevati jer u prisutnosti veće vlage može oboljeti. Presađuje se u vrt na 25 do 40 cm razmaka u rano proljeće ili rano ljeto kad su biljke dovoljno razvijene.

Kod uzgoja reznica, u rano proljeće ili ljeti se uzimaju mlade zelene reznice duge 5 do 8 cm. Sade se u supstrat od kore, treseta i šljunka. Mlade biljke se trebaju zimi zaštititi. Presađuju se na otvoreno idućeg proljeća. Puzajuće majčine dušice se mogu dijeliti u proljeće ili jesen. Mogući štetnici majčine dušice su lisne uši. Za zaštitu se koristi tekući vrtlarski sapun.

Majčinu dušicu treba uzgajati na siromašnom i ocjeditom tlu s dosta sunca. Preferira sušu i položaj zaštićen od vjetra i vlage tijekom zime. Sjetva majčine dušice treba nastupiti kada prođe opasnost od mrazova. Biljke nakon cvatnje treba orezati kako bi se potaknuo rast. Sve sorte majčine dušice je moguće uzgajati u loncima. Zahtijeva vrlo malo zalijevanja, a ljetna prihrana neka bude povremena. Lonce treba postaviti na sunce kako bi se povećala aromatičnost. Nakon cvatnje biljku također treba orezati. Berba može biti tijekom cijele godine jer je biljka vazdazelena. Za pohranu listova, treba ih se brati prije cvatnje. Listovi se suše ili se stavljaju u ocat ili ulje.

Antioksidans i antiseptik

Vrlo je dobra za probavu i pomaže u razgradnji masne hrane. Idealna je za pripremu temeljaca, variva i marinada. Može se dodati juhama, umacima i nadjevima. Dobro se slaže s mesom peradi, školjkama i divljači.

Koristi se za pripremu mnogih preparata protiv kašlja. Eterično ulje majčine dušice ima odlično antiseptično svojstvo. Od njega se spravljaju voda i pasta za usta te lijekovi protiv vrenja. Kod biljke se koristi gornji dio biljke u cvatu i list, jer sadrži najviše ulja, flavanoida, tanina i timola. Pripremljena kao čaj, majčina dušica pomaže kod liječenja prehlade, promuklosti, upale sinusa, upale ždrijela i bronhitisa. Čaj se može još koristiti i za grgljanje ili ispiranje usta.

Eterično ulje ima antibakterijska, antioksidacijska i antigljivična svojstva. Čaj se može koristiti kao tonik za probavu i sredstvo protiv mamurluka. Majčina dušica, sama ili u kombinaciji s ružmarinom kao čaj odličan je lijek protiv glavobolje i drugih živčanih problema.

Za pripremu čaja za smirenje kašlja, na jednu šalicu treba uzeti jednu do jednu i pol čajne žličice majčine dušice te preliti vrućom vodom. Neka odstoji pet minuta, procijediti i popiti. Piti tri puta dnevno po šalicu čaja.

Majčina dušica kao lijek

Za liječenje kašlja, bronhitisa, nesanice, prehlade i upale grla, jednu veliku žlicu majčine dušice preliti s 3-4 ključale vode i ostaviti poklopljeno na 15 minuta. Kasnije procijediti i dodati veliku žlicu meda i sok od pola limuna. Pije se u gutljajima tijekom dana.

Za pripremu tinkture za iskašljavanje potrebno je: 200 g lišća, 100 g glicerina, 320 g koncentriranog alkohola, 580 g pročišćene (destilirane) vode. Ustinjene listove preliti sa smjesom glicerina i alkohola, te neka odstoji 8 dana. Tinkturu miješati svakodnevno te ocijetiditi. Preporučena doza je dva grama tinkture. Na kocku šećera nakapa se 20 do 30 kapi te uzima tri puta dnevno.

Ocat od majčine dušice se koristi u kulinarstvu. Za njegovu pripremu potrebno je: 10 dag majčine dušice i 0.5 l vinskog ili jabučnog octa. Biljku treba nježno istući, polovicu octa zagrijati, ali ne smije doći do vrenja. Ocat izliti preko gnječene biljke, zatim nastaviti ponovno gnječiti i ostaviti da se ohladi. U mješavinu dodati ostatak octa, promiješati i zatim uliti u bocu širokog grla. Bocu staviti na prozorsku dasku s mnogo sunca te svakodnevno mućkati idućih 15 dana. Može se pohraniti u ovakvom stanju ili procijediti, te u ocat staviti grančicu majčine dušice.

Uljane pripravke majčine dušice ne smije se nanositi na lice ili ispod nosa dojenčadi. Duža primjena paste za zube s timolom može dovesti do alergijskih reakcija. Ljudi koje pate od bolesti štitnjače trebali bi izbjegavati majčinu dušicu. Trudnice i dojilje ne bi trebale koristiti majčinu dušicu.

Foto: bigstockphoto.com, ggaallaa


Tagovi

Majčina dušica Prehlada Probava Ljekovito bilje Mamurluk Kašalj Upala Promuklost


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Il sad il nikad