Loncima spašavaju senjsku žižulu

U Senj su ovog ljeta "otputovali" su lonci i posuđe iz Gornjeg Milanovca. Njihova misija je da pomognu umetnici Mariji Zudenigo da rehabilitira žižulu. Kako su povezani točkasti lonci sa ovom biljkom?

Naše bake i prabake su nekada istrošene lonce, kantice i posude koristile umjesto saksija te su sadile svoje cvijeće upravo u njih. Njezina ideja je bila da svojim performansom prizove to nostalgično vrijeme zaboravljenih lonaca i žižule. A tvornica u kojoj se desetljećima prave ovei lonci, u kojima se kuhalo diljem Jugoslavije, izašla joj je u susret.

Ljudi, rožice, padele...

Tako je u Senju ovog ljeta počela priča pod nazivom "Ljudi, rožice, padele". Marija je osigurala nekolicinu sadnica žižule i podijelila ih budućim uzgajivačima, a ostale pozvala da šalju fotografije na kojima su sjedinjeni lonci i cvijeće. Vrlo brzo su iz Hrvatske, Srbije i drugih zemalja počeli pristizati dokazi kako se svi rado sjećaju vremena u kojima su istrošeni i od upotrebe izlupani lonci, produžili svoj život, ali u drugoj ulozi.

"Ljudi su se teško odricali tih posuda, u kojima su godinama kuhali za svoju obitelj. Nisu ih bacali, već su u njih sadili sve od kaktusa, muškatli, petunija, čuvarkuća", kaže Marija Zudenigo iz Senja, autorica projekta.

Kad se saksije nisu kupovale

Kupovne saksije su u prošlim vremenima bile precijenjene. Nije bilo dvorišta u kojem se nije mogao pronaći bar jedan lonac koji je odradio svoje u kuhinji. Marija kaže da je osnovna ideja bila rehabilitirati žižulu, ali su iz raznih krajeva počele pristizati fotografije i sa ostalim biljkama.

"Žižula je prije 200 godina došla u naše krajeve. Zovu je i kineska žižula, jer je stigla upravo iz te zemlje. Naš agronom Vitorio Otile kaže da ona nije autohtona sorta. Ali, žižula je poprilično, a nepošteno nevrednovana. Ima je u cijelom priobalju kod nas. Poznata je sukošanska i skradinska, a mi imamo senjsku. Ne toliko po autohtonosti, koliko po zanimljivosti da se tu zadržala. Bilo ju je u skoro svakom senjskom vrtu. Danas, nažalost, sve je manje žižula i ne vodi se dovoljno dobra briga o njoj. Ona nije u izumiranju, ali mi smo htjeli pokrenuti ponovno sađenje žižula u svakom vrtu. Čak smo preko medija apelirali da se zbog izuzetne ljepote sadi i u gradskim prostorima. Izuzetno je zdrava i vrijedna biljka", priča nam Marija Zudenigo.

Senj okićen loncima

Zbog tog umjetničkog performansa koji je svojevrstan omage žižuli, danas je gradska pjaca u Senju okićena neobičnom postavkom. Novim vlasnicima žižula podijeljeni su i lonci iz Gornjeg Milanovca, ali čim ih prerastu, vlasnici će ih posaditi u svoje vrtove, kako bi opet zablistale u punom sjaju.

Žižula nekada krasila jadranske ljetnikovce

Žižula je listopadna voćna vrsta. Ljetopisi svjedoče da je u prošlosti svaki jadranski ljetnikovac imao žižulu zbog njezine dekorativnosti. Stablo naraste do devet metara visine i otporno je na visoke temperature. Plodovi žižule su jajasti i svetlo smeđe boje. Po stablu rod je oko 40 kilograma, a od slatko- kiselih plodova mogu se praviti kolači, džemovi, rakija, čajevi, ili se jedu svježi ili sušeni. Ovaj jedinstveni performans traje do kraja kolovoza. Tada će žiri izabrati najljepšu instalaciju u kojoj su sjedinjeni lonci i cvijeće i nagraditi ih. A čim drugim, nego kuharicom sa receptima koji će se krčkati u loncima.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor