• Krizanteme
  • 31.10.2017. 07:30

Krizanteme su i simbol sreće i vrijedne ljekovite biljke

U pradomovini krizantema Kini, od njih kuhaju čajeve, koriste ih kao začine jelima, smatraju ih ljekovitom biljkom te općenito cvijetom koji donosi sreću.

Foto: Pixabay/lanlan
  • 470
  • 57
  • 0

Krizanteme se kod nas te u državama srednje i istočne Europe svake jeseni kupuju i nose na groblja. Zbog te ih činjenice ljudi na tim prostorima doživljavaju kao cvijet koji je isključivo vezan uz prolaznost života tugu i smrt. No nije svugdje tako. Već u engleskim samoposlugama, uz bukete ruža i tulipana tijekom cijele godine, mogu se kupiti i oni od krizantema. I nerijetko ćete vidjeti kako ih netko nosi ili kući ili u posjet prijateljima. Jer, već tamo se na krizanteme gleda drugačije. Odnosno daruju se u svečanim prigodama, kao i svaka druga vrsta cvijeća.

Baš suprotno od naših krajeva, u zemljama Dalekog istoka, smatraju se simbolom sreće. Pradomovina im je Kina. U 8. stoljeću prenijete su u Japan, a u Europi su se pojavile u 17. stoljeću i uglavnom bile žute boje. Stoga im je švedski botaničar Karl Linnaeus dao ime, “zlatni cvijet“, spojivši dvije grčke riječi i to chyros što znači "zlatan" i riječ anthemon koja znači "cvijet". Otada je nastalo na tisuće hortikulturnih sorti i kultivara te biljke i danas je teško uopće popisati sve njezine oblike i boje.

Krizanteme su važan sastojak kineske kuhinje

No vratimo se njihovoj pradomovini Kini u kojoj simboliziraju i sunce, a nekada davno tamošni je grad Ju-Xian po njima dobio i ime. Osim što se i danas krizanteme koriste kao ukras pri raznim svečanostima, Kinezi ih koriste i kao začin u pripremanju raznih juha i variva, na način da pri kraju kuhanja stavljaju krizantemin cvijet, radi posebnog paprenastog okusa koji daje jelima. A da se u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta pije i čaj od krizantema, ne treba niti napominjati.

U to se prije nekoliko godina uvjerio i Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kada je kao član hrvatskoga izaslanstva otputovao u Kinu na jedan poljoprivredni sajam. Po povratku je, između ostalog ispričao kako ih je konobar nemalo iznenadio kada je, pripremavši im čaj na tradicionalan način, u šalicu stavio mali osušeni cvijet krizanteme i nalio toplu vodu, nakon čega se cvijet rastvorio, dok je konobar ostao u blizini kako bi nadolijevao vodu, sve dok su iz cvijeta izlazile hranjive tvari.

Upravo stoga u mnogim se državama krizantema smatra i ljekovitom biljkom te koristi pri liječenju i ublažavanju raznih zdravstvenih tegoba. Jer, stručnjaci su davno dokazali kako je ta biljka dobar izvor vitamina i minerala. U Južnoj Koreji proizvode alkoholno piće gukhwaju, što zapravo predstavlja, rižino vino aromatizirano cvjetovima krizanteme.

U Japanu se cvijet krizanteme nalazi na svim važnim dokumentima

U Japanu je krizantema carski simbol i samim time zovu je i glavnim cvijetom te zemlje. Nalazi se tako i na pečatu japanske carske obitelji. Oblik krizanteme utisnut je u zlatnoj boji na korici i listovima japanskih putovnica, a može ga se vidjeti i na novčanici od 50 japanskih jena. U Kini i Japanu postoje brojni festivali posvećeni krizantemama, na kojima umjetnici od tih cvjetova rade prava remek djela. Od ostalih zemalja svijeta, jedan od poznatijih, svakog se studenoga održava i u velikom botaničkom vrtu Longwood Gardens, u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji.

Krizantema je i vrlo tražen sastojak parfemske industrije Vijetnama, a sve je više, kao mirisnu notu u svojim parfemima koriste i proizvođači na zapadu.

Navike i tradicije teško se mijenjaju, pa će krizanteme s razlogom ili ne, na ovim prostorima još dugo krasiti isključivo posljednja počivališta naših dragih. I zbog svoje otpornosti na hladnoću i mraz, simbolizirati besmrtnost.

Foto: Pixabay/lanlan


Tagovi

Krizanteme Kina Japan Longwood Gardens Carski simbol Cvijet Simbol sreće Čaj od krizantema Karl Linnaeus Matija Brlošić


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi