Najbolje od ljekovitog bilja ide uzgoj kamilice, a hrvatska je tražena u svijetu zbog visoke kvalitete.
Proizvodnja ljekovitog bilja u Hrvatskoj odvija se na oko četiri tisuće hektara i jedna je to od poljoprivrednih grana koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. U 2014. godini Hrvatska je izvezla ljekovitog bilja u vrijednosti 13 milijuna dolara, a pozitivan se rast nastavio i u 2015.godini.
Podaci su to Hrvatske gospodarske komore (HGK), u kojoj tajnik Grupacije za ljekovito bilje Dražen Miloloža ističe kako je u prvih 10 mjeseci lani, od izvoza ljekovitog bilja uprihodovano 10 milijuna dolara, dok je uvoz bilježio 3,7 milijuna. "Ljekovitom bilju bi zbog dobre izvozne orijentiranosti i rezultata trebalo dati više prostora i bolje ga vrednovati", kaže naš sugovornik.
Najzastupljenija proizvodnja ljekovitog bilja u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji!
Dodaje kako je njegova proizvodnja najzastupljenija na području Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije. Od bogate izvozne ponude, ljekovitih biljaka s podneblja Hrvatske najzastupljenija je kamilica. Može se reći, kaže Miloloža da smo u Europi jedini značajniji proizvođači te biljke to više jer je hrvatska kamilica po svojoj kvaliteti prepoznata u svijetu. Ostale su proizvodnje ljekovitog bilja slabo zastupljene, a prostora za takav uzgoj ima, kao i potreba i potencijala.
Počevši od potrebnog uzgoja mente, sljeza, melise i drugog nemalo mediteranskog bilja koje se nekada značajno izvozilo. Zadnjih je godina doznajemo povećan otkup i izvoz smilja koje se prerađuje i izvozi nemalo kao eterično ulje, ali tu je više riječ o samoniklom bilju, iako postoji mogućnost i njegovog plantažnog uzgoja.
U Europi smo jedini značajniji proizvođači te biljke. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, izvoz ljekovitog bilja stalno raste pa stvara mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.
"Proizvodnja ljekovitog bilja je budućnost hrvatske poljoprivrede", kaže Miloloža dodajući kako se nada da će relevantne institucije prepoznati važnost te vrijedne i dohodovne proizvodnje koju treba očuvati, jer daje mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Vlasnik tvrtke Poison City d.o.o iz Otrovanca iz Pitomače, Mladen Dijaković iznoseći svoja iskustva kaže kako se on bavi proizvodnjom, preradom i otkupom ljekovitog bilja ponajviše kamilicom odnosno lavandom budrovkom i sve traženijim smiljem.
Ima petero zaposlenih, a svoje bilje izvozi na tržišta Italije, Češke, Slovačke, Mađarske, Srbije, BiH, Makedonije, a u pregovorima su i s Njemačkom. Tvrtka obitelji, doznajemo, zaživjela je 2002. godine i od tada uspješno posluje. Osnovali su je, kaže Dijaković nakon kooperantskog iskustva u uzgoju ljekovitog bilja. Glavni im je proizvod kamilica (Chamomilla matricaria) koju dijelom proizvode na svojim poljoprivrednim poljima (imaju pet jutara kamilice), odnosno otkupljuju je od kooperanata s naših prostora. Ne čudi jer hrvatska je kamilica itekako priznata u svijetu zbog svoje kvalitete (eterična ulja) počevši od podneblja, branja, sušenja odnosno organoleptičkih svojstava.
Otkupna cijena po kilogramu kamilice je od 10 do 12 kn, a država za tu poljodjelsku kulturu po hektaru, za konvencionalni uzgoj, daje poticaje od 2.200 kuna - dok je za ekološki gotovo duplo. Tijekom godine, kaže Dijaković, u mogućnosti su doraditi i plasirati oko 50 tona cvijeta odnosno pulvisa (lat. pulvis, prah) i dr.
Proizvodnja ljekovitog bilja budućnost hrvatske poljoprivrede.
Kod berbe ljekovitog bilja ponajprije kamilice, usko grlo doznajemo predstavljaju strojevi berači i sušare. Po branju, kamilica se mora odmah proslijediti u sušaru gdje se suši oko 30 sati, a u jednu stane tek hektar biljke. Također, za učinkovitost i kvalitetu ponude valja imati i strojeve - berače (jedan obere dnevno od 5 do 10 hektara).
Naš sugovornik otkriva kako kreću u gradnju desetak novih sušara (jedna stoji oko 25.000 eura) što će kaže realizirati kreditom od 1,5 milijuna kuna a dijelom i vlastitim sredstvima. Osim kamilice, supružnici Mladen i Marijanka tržištu nude i lavandu budrovku (imaju oko 35.000 sadnica) koju i prerađuju u svojoj destileriji, a riječ je o hidrolatima, eteričnim uljima odnosno čajevima.
Lavanda je (zasad) zahvalan odabir ljekovite biljne kulture (litra ulja te biljke stoji i do 400 kn), isto kao i nemalo traženo smilje. Oni koji bi krenuli u proizvodnju ljekovitog bilja, kaže Dijaković, trebali bi zbog isplativosti imati barem desetak hektara zemlje. Ako to u startu nije problem, mogu se i njima obratiti jer oni kaže, uvijek trebaju kooperanata.
Savjet je poduzetnicima da se prije ulaska u bilo kakvu proizvodnju, uključujući i onu ljekovitog bilja, dobro informiraju i raspitaju. Ponajprije u uredima za poljoprivredu, kod gradskih otaca, u državnim resornim ustanovama, Hrvatskoj gospodarskoj komori, što im se možebitno nudi kao olakšica ili zadaća.
To više jer saznali smo da pored državnih poticaja za uzgoj ljekovitog bilja primjerice, grad Đurđevac za oživljavanje te poljodjelske grane predviđa po dodatnih tisuću kuna.
Tagovi
Autorica
Snježana Kratz
prije 7 godina
... niste obratili paznju, u tekstu pise da kamilicu izvozimo ...pogledajte ... na srecu eto barem kamilicu izvozimo u 90 posto slucajeva ljekovitog bilja ...pozzz...