• Bilje Dalmacije
  • 12.02.2015. 10:40

Kako sačuvati ukrasno i ljekovito bilje Dalmacije?

Dalmacija je oduvijek bila bogata autohtonim ukrasnim i ljekovitim biljem poput smilja, kadulje, vrijeska. U narodu živi izreka: "Čuvarkuća je bolja na kući, nego dva psa ispred kuće!"

  • 9.224
  • 487
  • 0

Krajobrazi Hrvatske, posebice Dalmacije, oduvijek su bili poznati i izdašni i samoniklim ljekovitim, ukrasnim i začinskim biljem. Čini se kako su ipak u tome prednjačili čisti brdsko-planinski krajolici dalmatinskog zaobalja – južni sunčani predjeli Dinare, Kamešnice, Svilaje, Kozjaka, Mosora, Biokova, Rilića, dakako i Visoke.

To su istražili i dokazali mnogi stručnjaci, ljubitelji prirode, napose ljekovitog i ukrasnog bilja, dakako i cvijeća. No, gotovo je nemoguće opisati to hvalevrijedno prirodno blago koje raste u okruženju potomaka svojih predaka, čak ni ono nadomak njihovih vrtova, gradskih parkova, dvorišta, škola, igrališta, ulica, polja poput čuvarkuće, buhača (popularne dalmatinske krizanteme), komorača, ružmarina, metvice, kadulje, vrijeska, ive trave, Gospine trave, sljeza, smilja, bršljana, masline, palmi, planike, lovora, čempresa te inog grmlja zimzelena, brnistre, agruma, a gdjegdje se ističe i uvozna biljka pampas, različito cvijeće.

Dalmacija oduvijek bogata autohtonim ukrasnim i ljekovitim biljem

Stručnjaci, uglavnom botaničari, ocjenjuju kako bi spomenuti krajobrazi bili bogatiji autohtonim ukrasnim, ljekovitim i začinskim biljem da nije uništeno, djelomice i nestalo iz svog staništa, što nebrigom čovjeka i posljedicama njegova djelovanja, što požarima i ratovima, otvaranjem kamenoloma i divljih odlagališta otpada te bacanja ovčje vune i onečišćenja prirode pesticidima, uslijed minskih polja; nesmotrenom izgradnjom putova, cesta, mostova, vijadukata, sportsko-rekreacijskih centara, tunela, betonizacija, akumulacija, vjetro-elektrana; gdje su nekada u funkciji bili i rudnici ugljena i boksita, klačine (krečane).

Smilje u kršu Dalmacije

Tu su i naleti stada ovaca i koza, te olujne bure i orkansko jugo, mraz, snijeg, neprikladne temperature, dugotrajne suše, ali i kiše i poplave koje su lani itekako pogodile i ljekovito i ukrasno bilje u Slavoniji. To je sve skupa, upozoravaju stručnjaci, itekako nagrdilo prirodne ljepote našeg prirodnog okoliša, ugrozilo ljekovito i ukrasno bilje.

Usprkos tome neke su se korisne autohtone biljke na tim prostorima ipak održale te se i razmnožavaju prkoseći nedaćama, dakako uz pomoć zelenih te znanstvenika, botaničara. Tako mnogi ljudi, unatoč suvremenim lijekovima, još uvijek koriste prirodne biljne pripravke kod brojnih tegoba, primjerice kod kašlja i prehlade do opeklina.

Inače, u hrvatskom jeziku postoje brojni pučki nazivi za mnoge ljekovite biljke, pa samo jedna od njih može imati i više naziva, što donekle predstavlja problem za berače i korisnike. Manje-više, mnogima je od njih pak poznato kako se osim cvjetova i listova ljekovitog bilja katkada koristi i njihovo korijenje, koji se obično zdrobi, zatim prelije mlakom vodom, a neki od njih učinkovito liječi kašalj i ječmenac. Podsjetimo kako su ljudi oduvijek koristili ljekovito bilje za liječenje lakših bolesti, a sve do 17. st. botanika i medicina bile su dvije čvrsto povezane znanosti. Znalci ističu kako su tradicionalni vrtovi s biljem i u Dalmaciji obuhvaćali biljke uzgajane za medicinske i kulinarske svrhe.

Unatoč suvremenim lijekovima ljudi još uvijek koriste prirodne biljne pripravke

Stručnjaci za komorač ili koromač kažu kako je to ljekovita, začinsko-aromatična i ukrasna dvogodišnja biljka, zadebljanim korijenom, stabljikom, listovima i cvijetom. Riječ je o samonikloj divljoj biljci koju su uzgajali još stari Grci i Rimljani, a ima i diuretička svojstva. Bogata je kalijem, vitaminom C, a sadrži i 12 važnih elemenata u tragovima i 14 aminokiselina.

Smilje u dalmatinskom kršu

Od komorača se dobiva i eterično ulje koje se koristi protiv kašlja, kao i za olakšanje disanja kod prehlada. Stručnjaci ističu kako korijen komorača ubraja među 4 najljekovitija korijena za probavne tegobe – osim korijena celera, šparoge, peršina. Uz spomenuto, komorač smanjuje razinu kolesterola i masti u krvi, odnosno stimulira rad jetre i gušterače i jača imunitet, dok je čaj od komorača izvrstan za djecu. Jedan je od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka koju su koristili i stari Egipćani, a komorača danas ima na otocima, u dalmatinskom priobalju i zaobalju, a raste gotovo svugdje.

Čuvarkuća je također ljekovita biljka, raste na krovovima kuća, zidovima, stijenama; vrlo je skromna i nije zahtjevna. Riječ je o samonikloj trajnoj ljekovitoj i ukrasnoj biljci s debelom lisnom rozetom. Iz sredine se razvija cvjetna, liskama pokrivena stabljika visine od 10 do 30 cm. Listovi su joj pri vrhu oštri, svjetlocrvene boje, debeli, mesnati, sočni, gotovo sva pučka imena te biljke vezana su za život i zdravlje čovjeka, a čuvarkuća prema narodnoj predaji čuva kuću od groma, vještica i bolesti.

Lavanda

Kako joj se za lijek koristi svjež list te iz njega iscijeđeni sok, a katkada ga je dobro i pojesti zdravlja radi. Svježe iscijeđeni sok iz listova čuvarkuće koristi se u liječenju nervne rastrojenosti, padavice, nemirnih snova; protiv rana, opekotina; za bolna mjesta nastala gihtom, liječenje kurjih očiju i uklanjanje sunčevih pjega, nagluhosti, čireva u želucu, herpesa, hemeroida i glista, grlobolju, zubobolju. Stručnjaci tvrde kako je čuvarkuća ljekovita biljka za sve ciste u organizmu, a u narodu živi i izreka: "Čuvarkuća je bolja na kući, nego dva psa ispred kuće!"

U puku Dalmacije živi izreka: Čuvarkuća je bolja na kući, nego dva psa ispred kuće!

Ružmarin je grmolika zimzelena biljka igličastih listova te krhkih svjetlomodrih cvjetova. Znalci ističu kako su baš njegovi igličasti listovi intenzivnog mirisa, dakako i pikantnog ljutog, oporog i gorkog okusa. Koristi se u aromatiziranju povrća i mesnih jela, no ružmarin potiče cirkulaciju i krvotok prema mozgu, te tako poboljšava koncentraciju i liječi glavobolju. Zapisano je kako ružmarin nije posvećen samo Afroditi, božici ljepote i ljubavi, te da ljekovita, začinska i ukrasna biljka nije samo simbol ljubavi, nego i simbol mudrosti koji osnažuje pamćenje.

Brnistra u dalmatinskom kršu

Destilacijom listova ili grančica dobiva se ružmarinovo ulje, a cvjetovi biljke se uberu u cvatu tijekom travnja i svibnja te suše u hladu. No osim eteričnog ulja, ružmarin sadrži i smolu, tanin, gorke tvari. Prema starom vjerovanju, što su dokazali i znanstvenici Sveučilišta Cincinnati, miris ružmarina stimulira pamćenje. Ružmarin se nalazi pri vrhu liste namirnica koja može pomoći prevenciji i liječenja raka, a znanstvenici su također dokazali kako ružmarinovo ulje može spriječiti i razvoj raka kože. Poznato je kako su stari Rimljani grančice ružmarina palili u doba velikih zaraza.

Za kadulju tvrde kako je ona ljekovita kraljica Mediterana, nazivaju je i čudesnom, svetom biljkom antičkih vremena, a smatrali su ju i simbolom plodnosti, dobrog zdravlja i dugovječnosti. Naime, ta biljka liječi mnoge bolesti, dok ju je starorimski znanstvenik i pisac nazvao Salvia od latinskog glagola salvum – znači, spasiti, spasiteljica.

Perunika (iris) na južnim padinama Biokova

Tako se i danas naziva u mnogim zemljama, a poznata je još i kao žalfija. Zapisano je kako je u povijesti bila dostupna samo bogatim, elitnim društvenim slojevima. Stari Egipćani su ju koristili za balzamiranje i mumificiranje. Grmolika je oblika, iznimno lijepih ljubičastih cvjetova ugodnih za oči i dušu, jako aromatičnog mirisa, a danas je ustaljeni stanovnik i kontinentalnih predjelevrtova, brdsko-planinskih predjela.

Uglavnom raste u kršu Mediterana, a u Hrvatskoj najviše na dalmatinskim otocima, u dalmatinskom priobalju i zaobalju, primjerice u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj županiji. Dokazano je kako kadulja ima antibakterijsko, antivirusno i antifungicidno djelovanje, odnosno ona je odličan borac protiv bakterija, virusa i raznih gljivica, raznih upala. Liječi tegobe želuca, crijeva, žuči, mjehura i mokraćnih kanala. Isto tako pomaže kod bolesti usne šupljine, grla krajnika, kašlja, kunjavice, bronhitisa, prehlade, gripe. Priprema se u obliku čaja, oparka, ulja, tinkture, kupke, obloga, te se od kadulje pravi i sok, sirup.

Za prirodnu kadulju tvrde u Dalmaciji tvrde kako je ona ljekovita kraljica Mediterana

"Najprije polovicom svibnja uberem grančice kadulje s cvjetovima, zatim ih operem u prohladnoj vodi te ih stavim u posudu. Što je više kaduljinih cvjetova, to je aroma jača, jače miriše. Cvjetovi moraju biti svježi. Nakon 24 sata držanja kaduljinih cvjetova s grančicama u posudi, tekućina se procijedi i u nju se stavi šećer prema želji nakon limunove kiseline, dakle, na dvije litre vode stavi se šest deka šećera. Sutradan sve procijedim kroz sitno cjedilo, zatim sok ulijem u boce i hermetički ih zatvorim. Moram ih čuvati na hladnom mjestu. Kada je iznimno vruće, stavim ih u hladnjak. Taj se sirup od kadulje ne pije tako, nego se razradi s vodom. Nakon toga se konzumira, vole ga piti djeca i stariji, a ima ugodan okus kadulje i limuna. Dokazano je kako taj sok ima ljekovita svojstva", objašnjava gospođa Garšević na otoku Braču.

Čempres u dalmatinskom kršu

Buhač je poznat i kao dalmatinska krizantema ili ivančica. Dokazano je kako je dalmatinski ruralni prostor najprikladniji za tu korisnu biljku. Naime, u podneblju dalmatinskih otoka, u priobalju i zaobalju intenzivno se uzgajao 60-ih godina proteklog stoljeća kada su ga iz uporabe istisnuli praktičniji i jeftiniji sintetički insekticidi. Ali svjetski trend povratka organskom, ekološkom i zdravom uzgoju te zdravom načinu života ponovno je vratio život i toj zaboravljenoj itekako korisnoj biljci. Znalci ističu kako samljeveni buhač uništava sve biljne i životinjske nametnike bez lakšeg učinka na ljude i životinje, odbija kukce, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan i ne sintetički način nestaju svi mogući nametnici u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice oni koji smetaju u organskoj proizvodnji voća, povrća i biljaka.

Proizvođači su izračunali kako na hektar stane oko 9.000 sadnica, a na svakoj stabljici buhača može procvjetati oko 400 cvjetova. Buhač u Hrvatskoj uglavnom raste na južnim predjelima Istre, kvarnerskim otocima (Cres, Lošinj, Krk) te na Velebitu i Biokovu, u dalmatinskom priobalju i dalmatinskim otocima (Biševo, Brač, Hvar, Korčula, Lastavo, Mljet, Pelješac, Vis – do poluotoka Prevlake. Buhač se stoljećima koristi kao narodni lijek, a britanski i španjolski znanstvenici su utvrdili kako ta biljka može liječiti i herpes.

Buhač značajan u poljoprivrednoj proizvodnji uslijed proizvodnje zdrave hrane

Vrijesak je samonikla aromatična i ljekovita biljka te spada u zimzelen-grmove, a u našoj zemlji raste na dalmatinskim otocima, u priobalju te na nižim brdsko-planinskim predjelima – na južnim stranama planina Rilića, Biokova, Mosora, Kozjaka, Svilaje, Visoke, Kamešnice. Poznata je i korisna je njegova prirodna uloga – razvijenim korijenskim sustavima itekako čuva tlo od ispiranja oborina. Njegove livade, baš kao i one s kaduljom, posebice cijene pčelari uslijed dobre ispaše za pčele i vrcanje visokovrijednog ljekovitog meda, koji je i dodatno oplemenjen. Cvate od srpnja do kraja listopada, a najbujniji je tijekom proljeća i jeseni, baš u doba kada kiše najčešće padaju.

Puzajući ružmarin

Čaj pripravljen od vrijeska potiče izlučivanje mokraće, znoja i sluzi, čisti od glista, umiruje živce, liječi bubrege kod osoba s bubrežnim kamencem ili pijeskom.

Čaj od vrijeska se također koristi kod tegoba sa slezenom, protiv proljeva, za liječenje reume te nekih oboljenja oka. Primjenjuje se i kao sredstvo za čišćenje krvi, protiv rahitisa u djece i grčeva u želucu. Pije se triput dnevno po jedna šalica, nakon jela. Posljednja šalica tijekom dana popije se prije spavanja. Lavanda je također mirisna ljekovita i dekorativna biljka koj nije zahtjevna. Otporna je na bolest, a od nje se mogu raditi itekako korisni proizvodi, traženi na domaćem i inozemnom tržištu. Najuspješnije raste u Dalmaciji (Hvar, a od prije nekoliko godina njezin se uzgoj znatno proširio i na područje dalmatinskog zaleđa, primjerice u prostore Vučipolja u Općini Hrvace zahvaljujući aktivnostima Braniteljske zadruge Patriot. Dakako lavandu cijene i pčelari uslijed proizvodnje meda) te u Istri. I smilje je mediteranska biljka koja uglavnom raste u sunčanom dalmatinskom kršu, a cvjeta od lipnja do srpnja.

I bršljan spada u ljekovito, ukrasno i aromatično bilje koje traži sjenovito mjesto, svježi vlažni zrak, ali ne ni često zalijevanje tijekom sušnog ljeta. Bršljana ima više vrsta, a oni koji pužu uza zidove, stabla, djeluju dekorativno. Međutim, u Dalmaciji se najviše koristi uoči Božića kada se prema tradiciji kite obiteljske kuće i gospodarski objekti. Riječ je o autohtonom, zelenom i otpornom bilju koje se uglavnom javlja na vlažnom i humusnom zemljištu, ali dobro podnosi i vapnenasta tla te, penjući se, dosegne visinu i do 30 metara. Cvjeta od početka rujna do početka studenoga, a može doživjeti starost i do nekoliko stotina godina te ima spori prirast.

Kadulja u dalmatinskom kršu

Poznati su čajevi od bršljana poput onog za astmu i bronhitis, reumatske tegobe, te čaja za pojačani metabolizam i izlučivanje. U Dalmaciji je naglašena i primjena lovora - ne samo kao ukrasna dekorativna biljka, nego i ljekovita poput sirupa za kašalj koji smiruje. Doznajemo kako napici takvog sirupa izliječi kašalj i čovjeku vrati energiju. Konzumenti vele kako je taj sirup tako ukusan da se može srknuti iz čistog užitka, jer mu lovor daje poseban okus i slatkoću, gorčinu, a limun mu doda svoju posebnost kiselosti. Prema recepturi u 2,5 dcl vode staviti 6 listova lovora, jedan limun i 6 žlica šećera, po mogućnosti smeđi. Najprije zakuhati vodu u posudi, dodati lovor, poklopiti i kuhati od 6 do 10 minuta. Zatim izvaditi listove lovora, usuti šećer, iscijediti limun, dobro promiješati dok se šećer ne otopi. Nekoliko puta dnevno uzimati po žlicu tog čaja, a prvi dan i više ako se intenzivnije javljaju napadaji kašlja.

Dalmacija je oduvijek prepoznatljiva i po vitkim čempresima, napose uz mjesna groblja, crkve i kapele, koji narastu u visinu i do 30 metara, dakako i brnistri sa svojim karakterističnim žutim cvijetom. Inače, cvjeta u svibnju, ali katkada kada su visoke temperature, kako je to bilo minule godine, i tijekom zime – početkom siječnja.

Svaki put se od procvjetale brnistre toliko zažuti naše primorsko priobalje te postane dodatni izazov ne samo za mještane, nego i turiste koji se tada zateknu u tom krajobrazu. Svi uživaju u prirodi odmarajući oči na prirodnom žutom tepihu u priobalju, baš kao kad malo poslije uživaju gledajući modre cvjetove rascvjetane perunike (iris).

Kako primjereno njegovati, oplemenjivati i čuvati ukrasno i ljekovito bilje?

No, što se pak tiče autohtonog ljekovitog i ukrasnog bilja Dalmacija je time od davnina bila bogata. Čini se da je ipak upitno kako ljudima korisnicima ubuduće približiti to prirodno blago, kako ga njegovati, oplemenjivati i čuvati za sve naraštaje te da ne bude toliko sporova između ovčara na otoku Braču i kvarnerskim otocima i berača o tome kada, kako i koliko će se primjerice ubrati smilja tijekom jedne sezone, kao što je bilo 2014. godine. Zato je potrebno više zajedničkih razgovora, ljudskih dogovora, edukacijskih radionica u kojima bi se itekako mogli potvrditi i LAG-ovi u odgovarajućim kategorijama djelovanja, dakako i zajedničkog sluha za rješavanje zajedničkih problema.

Jer, oduvijek je potražnja za dalmatinskim autohtonim ljekovitim biljem primjerice prirodnom suhom kaduljom, vrijeskom, majčinom dušicom, smiljem; lavandom bila iznimno velika, čak i na inozemnom tržištu. Željeznička stanica na predjelu sinjske Štalije je otkupljivala osušeno samoniklo bilje gotovo s područja cijele Zagore koje se potom odmah izvozilo u Ameriku. No, o tome je ostala samo priča o kojoj gotovo ništa ne znaju mlađi naraštaji ni u alkarskom gradu koje toliko ne zanima kako je ljekovito bilje bivšom sinjskom feratom putovalo prema Splitu niti kakva je sudbina tog uskotračnog vlaka koji bi sada, prema ocjenama stručnjaka, bio i izazov i za inozemne turiste na potezu Sinj-Dicmo-Dugopolje-Klis-Solin-grad podno Marjana.


Povezana biljna vrsta

Kadulja

Kadulja

Sinonim: Ljekovita kadulja, žalfija, šalvija | Engleski naziv: Shop sage | Latinski naziv: Salvia officinalis L.

Kadulja ima raznoliku namjenu, no najčešće se upotrebljava za dobivanje eteričnog ulja. Čaj od kadulje služi za obloge za rane te za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Autohtono bilje Ukrasno i ljekovito bilje Dalmacije Buhač Vrijesak Komorač Kadulja Lovor Čempres Palma Brnistra Masline Metvica Kadulja Čuvarkuća Gospina trava Ovce Koze Biljni pripravci Eterično bilje Ružmarin Kadulja Garšević Pčela

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi