• Ukrasno bilje
  • 07.03.2020. 09:00

Judino drvo - stablo cvjetova boje proljeća

Judino drvo ili judić, atraktivnog izgleda, najčešće se uzgaja kao ukrasno bilje. Ovo neobično vrtno stabalce pruža zadivljujući prikaz bogate proljetne cvatnje tamno ružičastih cvjetova, koji se pojavljuju duž same kore, prije samog listanja.

Foto: JumpStory
  • 3.603
  • 200
  • 0

Judino drvo ili judić (Cercis siliquastrum), atraktivnog je izgleda, najčešće se uzgaja kao ukrasno bilje. Ovo neobično vrtno stabalce pruža zadivljujući prikaz bogate proljetne cvatnje tamno ružičastih cvjetova, koji se pojavljuju duž same kore, prije samog listanja.

Kod nas je judino drvo poznato pod narodim imenima smarljika, smurljika, te stablo židovo. Ime vuče poveznicu s Judom Iškariotskim, za kojeg se tvrdi da se objesio na ovo prekrasno stablo. Ta legenda, međutim, nije točna. Radi se o izmjenjenom francuskom obliku imena “Arbre de Judee”, što znači drvo iz Judeje.

Zahtijeva dobro drenirana tla 

Listopadno je drvo koje naraste između 10 i 12 m, te je sporog rasta. Može podnijeti mraz i niže temperature. Cvate od ožujka do travnja, a sjemenke dozrijevaju u rujnu. Pripada porodici mahunarki (Fabaceae), pa iz tog razloga, korijenje ima sposobnost fiksacije dušika iz zraka. Mediteranskog je porijekla, čija se rasprostranjenost širi od južne Europe do zapadne Azije. Ističe se svojim zadivljujućim rozo-ljubičastim okruglim, sitnim cvjetovima koji cvatu na golim granama u rano proljeće, prije pojave listova. Na starijim primjercima judinog drveta, cvjetovi cvatu u skupinama, koji osim grana, često znaju prekrivati i samo deblo drveta.

Pčele rado obilaze cvjetove, koji obiluju nektarom. Zaobljeni, srcoliki su listovi u proljeće brončano crvene boje, dok stareći, u ljeto postraju zeleni. Ljepota judinog drveta nastavlja se i do jeseni, kada svjetlo zeleni listovi polako mijenjaju boju u zeleno žutu i u konačnosti, smeđu. U kasno ljeto, pojavljuju se viseće, spljoštene drvenaste ljubičaste mahune. Sakupljene su u grozdovima, te nadvisuju grane i srcolike listove. Mahune ostaju na stablu do zime. Judino drvo je dvodomna je biljka, pa je za stvaranje ploda i sjemena potrebno osigurati mušku i žensku biljku.  

Stjepan Kraljić: kako uz manje novca cijele godine imati rascvjetan vrt

Judino drvo može rasti na različitim tipovima tala, ali trebaju biti dobro drenirana. Za uzgoj ne odgovara prekomjerno vlažno, kao niti glinasto tlo. Najbolje rezultate ostvaruje na relativno plodnom tlu dovoljne vlažnosti. Ne voli uznemiravanje korijenja te je poželjno judino drvo posaditi na trajnu poziciju sredinom proljeća uz redovito zalijevanje. Orezivanje je zimi. Cvjetovi su osjetljivi na mraz, pa se judino drvo treba posaditi na zaštićenu poziciju. U sjevernijim područjima preporučljivo ga je saditi uz južnu stranu kuće, što mu pruža zaštitu od mraza.

Razmnožavanje može biti iz sjemenke ili sadnica. Sjemenka je dormantna, pa ju je potrebno prvo namočiti na 24 sata u toplu vodu, a zatim u hladnu, u trajanju od 3 mjeseca. Sjetva je u proljeće u zaštićenom prostoru. Čim sadnice budu veličine s kojom se može rukovati, sade se u zasebne posude i uzgajaju u zaštićenom prostoru dok ne navrše godinu dana. Sade se na trajnu poziciju u kasno proljeće ili rano ljeto, nakon što završetka opasnosti od mraza.

Ljekovita svojstva 

Uzgaja se kao soliterno stablo ili u manje grupe. Sadi se na travnjake, kao međa, šumske rubove te u dvorišta. U kombiniranoj sadnji s magnolijom, jabukom i glogom, cvatnju je moguće produljiti čak do kraja svibnja. Uz uzgoj u vrtu, može saditi i u posudi, te oblikovati kao bonsai.

Cvjetovi su slatkasto-kiselog okusa, pa se mogu koristiti kao dodatak salatama. U prošlosti se judino drvo nije uzgajalo samo zbog ukrasne vrijednosti, već i zbog ljekovitih svojstava. Od pupoljaka se pripremao čaj, koji se može koristiti kao digestiv te za liječenje upala. Osim ljekovitih svojstava, drvo se očituje dobrom kvalitetom te se koristi u tokarstvu i izradi furnira.


Tagovi

Judino drvo Judić Bonsai Digestiv Protiv upale


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.