Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba smilja
  • 07.06.2015. 08:40

Ilegalna berba smilja u Dalmaciji?

Čini se kako cijena ubranog smilja na tržištu brže raste od cijene zlata. No žetva tog naizgled krhkog, ali žilavog i snažnog bilja iz dalmatinskog krša, i ove godine postaje hit-temom svakodnevnih različitih žustrih razgovora, nažalost i političkih prepucavanja

  • 5.409
  • 499
  • 0

Čini se kako je ove godine, još potkraj svibnja, počela berba smilja, što je znatno ranije nego 2014., odnosno desetak dana prije zakonskog roka na samom pragu lipnja. Brzo se proširila i na jug Hrvatske te je, prema neslužbenim dojavama s terena, zahvatila ruralni prostor dubrovačkog područja.

Kažu kako se tamo preselila s kvarnerskih otoka gdje žetva tog bilja i ove godine postaje hit-temom svakodnevnih razgovora čak, gdjegdje i tenzija između domaćih stanovnika i vlasnika plantaža smilja te berača iz dijela Hrvatske, vjerojatno i onih koje su poslali vlasnici destilerija.

Upućeni komentiraju kako je otkupna cijena ubranog smilja ove godine neusporedivo viša nego prije, čak dvostruko veća nego 2014., te da brže raste od cijene zlata, jer neki otkupljivači i proizvođači eteričnih ulja za kilogram nude čak do 20 kuna za kilogram.

Zato se mnogi i ne čude tolikoj pomami berača koji postupno u skupinama kreću prema Kvarneru i Dalmaciji - uglavnom njenom priobalju i otocima, a gdjegdje i dalmatinskom zaobalju.

Ilegalna berba nesazrelog smilja hit-tema razgovora u Dalmaciji

Ubrano smilje u vrećama zabačeno u prirodi

Naime, iako prema ocjeni stručnjaka još nije dozrelo niti dobro procvjetalo, to se bilje, prema neslužbenim informacijama, nikad do sada nije bralo tijekom proljeća kao ove godine vjerojatno zahvaljujući njegovoj poticajnoj cijeni, lijepu vremenu, unatoč zabrani. Doima se kako su berači, otkupljivači i neki vlasnici destilerija zaboravili, ili pak to rade namjerno, ne shvaćajući kako berba smilja na području Dubrovačko-neretvanske županije i otocima ne smije započeti prije 1. lipnja koja će trajati do 1. kolovoza u godini, baš kao i u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, dok je u cijelosti zabranjena na otocima Krku, Rabu, Cresu, Lošinju, Pagu u komercijalne svrhe, no problem je u tome što na tom prostoru i nema toliko smilja kao prije.

Prema odluci i priopćenju za javnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode ljetno branje smilja dopušteno je na inim područjima Hrvatske u razdoblju od 15. lipnja do 15 kolovoza ove godine, ali je na cijelom ruralnom prostoru Lijepe naše ukinuto jesensko razdoblje prikupljanje smilja.

Inače, prikupljanje smilja je dopušteno tek onda kada je na lokalitetu branja bar 30 do 50% grmova biljke u punom cvatu.

U priopćenju za javnost, prema odluci Ministarstva zaštitite okoliša i prirode RH, smije se brati samo nadzemni dio smilja i to samo prikladnim ručnim alatom poput oštrih škara, srpa, noža, bez uporabe ikakvih motornih i mehaničkih pomagala. Također se, prema odluci navedenog Ministarstva, može ubrati najviše dvije trećine pojedinog grma biljke kada bude u punom cvatu. Berači moraju imati u vidu kako je branje odnosno prikupljanje smilja u cijelosti zabranjeno u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima Hrvatske, dok je u inim zaštićenim područjima sakupljanje dopušteno uz suglasnost mjerodavne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

Berba smilja

Dodatni uvjeti i ograničenja su propisani kako bi se bar donekle očuvala ta autohtona biljna vrsta, zaštitila njezina staništa, posebice u vrlo osjetljivim i vrijednim otočnim ekosustavima, dakako i tako osigurala dugoročna održivost smilja te biljne vrste. Poznato je, međutim, kako smilje nije strogo zaštićena vrsta, no prema važećem zakonu o zaštiti prirede ono spada u biljne vrste čije se branje regulira izdavanjem dopuštanja za prikupljanje u komercijalne svrhe, dakako i propisivanjem uvjeta sakupljanja.

Kako zaštititi i očuvati autohtone biljne vrste u Dalmaciji, primjerice smilje?

"Prirodna bogatstva su jedan od naših najvrednijih resursa kojima moramo mudro raspolagati, što znači odgovorno korištenje temeljeno na načelima održivosti - za dobrobit nas, naše djece i budućih naraštaja. Zato je iznimno važno da se radi po propisima i onda će svi imati koristi. Nije toliki problem zbog komercijalnog sakupljanja smilja, nego u neodgovornom ponašanju pojedinaca koji se ne pridržavaju uvjeta branja te biljke. Tako uništavaju naše prirodno bogatstvo, a istodobno i posao drugima, i egzistenciju, onima koji rade savjesno, prema propisima. Ako ne zaštitimo smilje, moglo bi se dogoditi da za godinu-dvije dvije više nitko neće imati što ubrati", poručio je ministar okoliša i prirode Mihael Zmajlović u povodu donošenja zakonskih uvjeta i mjera o komercijalnom branju odnosno prikupljanju smilja u godini 2015.

U sredini ministar okoliša i prirode Mihael Zmajlović

Ministar zaštite okoliša i prirode upozorava i na činjenicu kako je smilja, nažalost, svake godine sve manje, a razlog je i u tome što ga mnogi berači beru nestručno čupajući i korijen te ukrasno-ljekovite biljke iz zemlje, a koji se u taj posao upuštaju bez ikakve stručne edukacije i nadzora. Naime, uslijed izrazito velikog komercijalnog interesa za smilje i devastacije staništa te biljke još je lani Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražilo izradu posebne stručne podloge s mjerama i uvjetima korištenja te smjernica za održivo prikupljanje smilja tijekom 2015.

Zatim je Državni zavod za zaštitu prirode propisao i dodatne uvjete i mjere za komercijalno sakupljanje smilja, dok se ključne promjene odnose na vremensko razdoblje i područja na kojima je dopušteno branje smilja. Vlasnici tvrde kako u svojim destilerijama ni kotlovi još nisu ugrijani, a za ovo doba to nisu ni planirani, ističući kako isti još nisu ni instalirani. Također manje-više tvrde kako se ni u jednoj destileriji još ne prerađuje smilje koje je, ipak, tek ponegdje odloženo u vrećama i uskladišteno. Svjedoče kako u mnogim destilerijama prazne vreće tek čekaju nove berače.

Jedan od vlasnika privatnih destilerija Drago Laća Skradinu, inače poznat i kao vlasnik moderne uljare, upozorava kako je velika šteta brati smilje u zabranjenom roku, dok još nije procvjetalo i dok nije sazrelo. Za njega mnogi kažu kako on jedan od onih poduzetnika, proizvođača eteričnog ulja od smilja koji poštuje europske uredbe, odluke, zakonske propise i mjere Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Laća ujedno upozorava kako je i on među onim otkupljivačima i prerađivačima koji su, uslijed poštivanja zakonskih propisa, u podređenom položaju u odnosu na one koji krše zakone. Mnogi pitaju gdje su mjerodavne inspekcije, primjerice one o zašiti prirode i okoliše, što rade u takvoj situaciji, čija je aktivnost vezana za branje i preradu smilja? No, mjerodavne institucije upozoravaju kako će naglasak nadzora biti nad svim beračima, otkupljivačima i vlasnicima destilacija kojima je Ministarstvo zaštite prirode i okoliša izdalo dopuštenje.

Početni koraci u uzgoju smilja

Govori se kako inspekcije zaštite okoliša i prirode, sukladno planiranim aktivnostima, imaju informacije kako se ove godine vrše protuzakonite radnje na terenu vezane uz branje i preradu smilja. Iz odgovarajućih udruga poručuju kako su inspekcije trebale djelovati još tijekom prvog ovogodišnjeg pohoda berača u berbu smilja, tim više što se berba tog bilja ove godine počela brati čak desetak dana prije nego protekle godine makar je vegetacija u zakašnjenju.

Primjerice u udruzi Eko kažu kako su neki berači samoinicijativno, odnosno nenajavljeno ušli na plantažu jednog vlasnika s više od 2.000 sadnica smilja te da su mnoge sadnice i počupali, uništili, a ne samo brali. Ostalo je zapamćeno osušeno grmlje smilja što ga ja vlasnik farme pokazivao ljudima, primjerice novinarima, jadajući se.

Prosječan berač smilja dnevno može zaraditi 300, a mjesečno i do 9.000 kina?!

Sve govori kako je priča o ovogodišnjem branju smilja, očito je priča o velikoj zaradi, makar je potrebno osigurati čak tonu te ubrane biljke da bi se dobila litra kvalitetnog eteričnog ulja. Upućeni računaju kako prosječan berač smilja može dnevno zaraditi oko 300 kuna, a mjesečno čak oko 9.000 kuna. Eto, zašto ove godine vlada iznimna, neočekivano velika trka berača za smiljem u dalmatinskom krajobrazu te zašto bi neki otkupljivači i prerađivači mogli itekako dobro zaraditi, čak i milijune.

No, čini se kako će ovogodišnja berba smilja vjerojatno, ipak, puknuti jer će biti kraća nego prije, primjerice 2015. To je tek od jedan razloga zašto na tržištu vlada tolika jagma za smiljem i zašto se kod ilegalnih otkupljivača doslovno svake godine vrte velika sredstva. Ove godine, odnosno ovog ljeta tržište bi moglo otkupiti na tone prikupljenog smilja i unatoč tome što je sezona branja znatno kraća nego proteklih godina. Prema odluci Ministarstva zaštite prirode i okoliša, na Kvarneru se ove godine neće moći brati smilje s obzirom da se 2014. na tom području dogodila devastacija kakva do tada još nije zapamćena u tom ruralnom prostoru budući da su mnogi berači čupali i korijenje bilja.

Sretan Jukić sa svojim radnicima

A kako će berba smilja izgledati tijekom ovog ljeta, hoće li se zakoni poštivati, a time i zaštita prirode, sada se o tome ništa pouzdano ne može reći? To će, mnogi očekuju, ovisiti o inspekcijama, njihovoj ažurnosti na tereni i nadzoru. Dakle, berba smilja na dubrovačkom području traje od 1. lipnja do 15. kolovoza ove godine, a od 15. lipnja do 15. kolovoza smilje će se moći brati i na kopnenom području Hrvatske. Dakako, ovih je dana u javnosti zapažen i apel Ministarstvu zaštite okoliša i Zavodu zaštite prirode Sretana Jukića, podrijetlom iz Bitelića kod Sinja, najvećeg proizvođača smilja u Hrvatskoj, pozivajući mjerodavne da odmah izađu na teren i zaustave nelegalnu berbu smilja.

Jukić među inima upozorava: "Nama, legalnim i poštenim proizvođačima i vlasnicima destilerija, ta nelegalna rabota direktno nanosi višemilijunsku štetu. Sramotno je što nadležne inspekcije i stručnjaci ne žele izaći na teren i utvrditi je li cvjetanje smilja najmanje 50%, koliko bi moralo biti, i je li ono za berbu, te nas tako ignoriraju dok stotine ilegalaca već 15-ak dana sakupljaju to bilje na državnom i privatnom zemljištu."

No, Jukić je svjestan činjenice kako ova godina vegetacijski, ipak, kasni. Zaključuje kako kasni i prikupljanje smilja koje prema utvrđenom roku nije spremno za berbu. Ujedno primjećuje kako to sve nikako nije zaustavilo ilegalce berače ni na državnom zemljištu koje su javnim natječajem dobile tvrtke njegove obitelji. Dodaje kako su te tvrtke na javnom nadmetanju Hrvatskih šuma dobile pravo berbe smilja i na državnom zemljištu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije (Sinj, Knin).

Moderna destilerija obitelji Jukić
u Kaštel Žegarskom

Očekuje kako će slično biti i na natječajima za područje Benkovca, Drniša, Obrovca, Splita i Zadra i otoka. Procjenjuje kako u tom ruralnom prostoru u Hrvatskoj raste oko 90% autohtonog smilja. Jukić računa da su tvrtke njegove obitelji samo za jamstva na natječajima dale više od 200.000 eura napominjući kako su se pripremile i za berače i proizvođače, ali u berbu smilja još nisu krenuli, primjerice kao lani, jer za to nije vrijeme. Ujedno predlaže da mjerodavne institucije pomaknu rokove službene berbe kako bi se izbjegla višestruka šteta.

Podsjetimo kako je Sretan Jukić sa svojom obitelji 2014. godine u Kaštel Žegaru kod Obrovca svečano otvorio najveću, moderno opremljenu destileriju smilja, ne samo u Hrvatskoj čime je postao, tvrdi, i najveći proizvođač tog eteričnog ulja u svijetu, ističući kako je u taj projekt uložio velika sredstva i zaposlio 40-ak ljudi. Naime, tvornica za proizvodnju eteričnih ulja obitelji Jukić u obnovljenim i prilagođenim pogonima bivše obrovačke tvornice trikotaže Trio sada je, umjesto negdašnjih bučnih šivaćih strojeva, postavljeno postrojenje najsuvremenije tvornice za destilaciju eteričnih ulja širih europsko-svjetskih razmjera. Međutim, Jukiću ni to nije dostatno ističuću kako je njegova tvrtka Helichrysum Croatia (Hrvatsko smilje) koja ukupno ima nešto više od 100 zaposlenika, kojima valja pridodati još više 4.500 sezonskih berača smilja diljem Hrvatske, s dotadašnjim pogonima u Hrvacama, Biteliću i na otoku Rabu, te u najnovijim suvremenim pogonima u Kaštel Žegaru. Postala je najveća tvrtka za preradu smilja u tom dijelu Europe. Naime, doznali smo kako obiteljska tvornica Jukić daje 75% proizvodnje smilja u Hrvatskoj što je, ističe vlasnik, čak 50% godišnje proizvodnje smilja u cijelom svijetu.

Jukićeva tvornica za destilaciju eteričnih ulja najveća i najmodernija u Europi i svijetu

Destiliranje smilja

"Za oko četiri godine imamo namjeru proširiti uzgoj odnosno proizvodnju smilja na oko 300 hektara u Žegarskom polju, a tu je rijeka Krupa s kanalima za navodnjavanje. Sve će to ovaj kraj učiniti i svjetskim centrom za uzgoj i preradu smilja, kadulje, vriska... Sada prerađujemo više od 25 tona sirovine na dan, dok se u sušari može dnevno proizvoditi između 7-8 tona sušenog voća, povrća, začinskog bilja i raznih čajeva. No, smilje je postalo svjetski hit još prije 6-7 godina kada je skupina američkih znanstvenika dokazala kako je eterično ulje dobiveno od smilja, dakako uz brojna ljekovita svojstva, uspješno otklanja slojeve kože odnosno izravnava bore, što pak itekako stvara ogromne mogućnosti u kozmetičkoj industriji. Zbog velikog interesa farmaceutskih kuća za kvalitetnom sirovinom danas gotovo sto-posto naše proizvodnje eteričnog ulja smilja izvozimo u SAD, Kanadu, Japan, Francusku, Belgiju, Švicarsku...", ističe Sretan Jukić, koji je ove godine zabrinut zbog mogućeg ekocida nad smiljem od strane vandalskog neukih, needuciranih i nestručnih berača prema tom bilju:

"Pitamo se kako zaustaviti toliko ilegalaca berača koji haraju u ruralnom prostoru dalmatinskog priobalja i na otocima nestručno berući tek propupalo nedoraslo smilje, čupajući mu korijenje iz zemlje. Problem je i u tome što tamo nema policije niti mjerodavne inspekcije kako bi zaustavili takve berače, a što je, čini se, gotovo nemoguće zaustaviti bez jakih represivnih mjera. Sve bi bilo drukčije kad bi se poštovao odgovarajući zakon te da se prekršiteljima, uz odmjerenu kaznu, oduzmu i ručni alati za berbu smilja, vreće, vozila. Iste bi zakonske propise trebalo primijeniti i prema onima koji su poslali ilegalce berače smilja, vlasnike destilerija - neka im se također zabrani rad do okončanja postupka, kako se ne bi dogodio ekocid nad smiljem kao lani na Cresu, Krku, Lošinju, Pagu, Rabu."

Izvor: Helichrysum Croatia


Fotoprilog


Tagovi

Berba smilja Autohtono bilje Dubrovačko-neretvanska županija Helichrysum Croatia Destilerija Eterična ulja Dalmatinsko zaobalje Ministarstvo zaštite okoliša Mihael Zmajlović Prikupljanje smilja Sretan Jukić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]