Hortikultura: Samoniklo i ljekovito bilje
Možda nigdje u Europi, kao u Lijepoj našoj geografska i ekološka obilježja nisu tako raznovrsna, a u skladu s time i bogatstvo samoniklog bilja koje služi za hranu, liječenje pa i ukras.
Tradicija i iskustva iz našeg naroda najbolje su vidljiva u sezonskoj ponudi na tržnicama. Svako godišnje doba u raznim krajevima ima svoje bilje na koje su znalci, šmekeri i sladokusci navikli, a kumice, piljarice i sabirači računaju na sigurnu zaradu. Praktični tržišni svijet dio je tih biljaka kultivirao pa se siju na njivama i vrtovima (od matovilca i rikule do bazge i kamilice) i sl.
U proljeće nude se izboji (ćimulice) kupusnjača, mediteranska mišancija od desetak trava i divljeg luka, maslačak i razni radići i cikorija, šparoge i bljušti, medvjeđi i drugi lukovi, pa kopriva i loboda, bazga, kamilica, lipov cvijet, o šumskim bobicama da se i ne govori.
Ljekovite trave spremaju se cijele godine, bilo da se radi o mladim izbojima, listu, biljci ili korijenu.
Ovih dana uza ostalo bere se bazga i neven pa evo osnovnih naputaka:
Služi kao ljekoviti čaj, ali i za sokove i džemove od zrelih bobica. „Biblije“ ljekovitog bilja po raširenosti u narodu smatraju je uz bok kamilici, a u nas najčešće se rabe cvatovi za čaj, sok i pohanje iako su ljekoviti svi dijelovi od mladih izboja do kore i korijena. Manje je poznato da se cvijet mora brati po suhu i sunčanu vremenu i osušiti bez vlaženja da ne potamni i propadne. Isto tako zrele bobice od kojih se kuha sok i pekmez ne valja jesti sirove jer mala količina možće izazvati velike poteškoće.
Bazga je djelotvorna za izličivanje znoja i mokraće, čišćenje i jačanje organizma općenito, poboljšanje probave, smirivanje neuroza i još mnogo toga.
U svijetu se, pa u kod nas već sade voćnjaci prilagođenih kultivara ove značajne biljke, da bi branje bilo lakše, a proizvočaka dobit veće nego od branja ju prirodi.
Opće pihvaćen je cijenjen u narodu koji od osušenih cvjetnih glavica radi čaj, a od svježih zgnječenih u kozjem maslacu mast za rane i obloge, primjerice i kod pokvarenog želuca.
Branje u sušenje cvjetova obavlja se samo po suhu vremenu, a u farmaceutskoj industriji s prosušenih cvjetova za drogu skidaju se samo latice.
Mast od nevena djelotvorna je kod teških rana (na kostima), čireva i apscesa. Čaj i čajna mješavina djelotvorna je kod čireva na želucu, problema s očima, za lakše mjesečnice, općenito čišćenje organkizma. Nevenova mast rabi se i za gnoijne rane na domaćim životinjama.
Nastojat ćemo sezonski pratiti jestive i ljekovite samonikle biljke, koje nam je priroda dala, a na nama je da im, rabeći ih, pridajemo zasluženu važnost.
Autor: Rajko Polić
Povezane biljne vrste
Sinonim: Crna bazga, zovina, zovika, bazgovina, bazika, bazovina, bažovina, boza, šambik, crna zova | Engleski naziv: Black elder, elderberry | Latinski naziv: Sambucus nigra L.
Bazga je većinom drvenasta biljka, dok se rjeđe mogu naći kao zeljaste višegodišnje biljke. Poznato je 40-tak vrsta bazge, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene su... Više [+]
Sinonim: Žutelj, zimorod, ognjac | Engleski naziv: Common marygold | Latinski naziv: Calendula officinalis L.
Neven je ukrasna biljka, a suhi cvijet sve se više upotrebljava kao sastojak masti za liječenje upale sluznica i obnavljanje epitelnih stanica te kao antiseptik. Morfološke... Više [+]Tagovi
Autor