Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojidba
  • 17.04.2013.

Gnojidba cvijeća i ukrasnog bilja

Pravilna gnojidba cvijeća i ukrasnog bilja temelji se na osnovnim nutritivnim potrebama biljaka. Cvijeće i ukrasno bilje ima nekoliko posebnosti, a osim temeljnih znanja o ishrani bilja, potrebno je poznavati i posebne specifičnosti svake biljne vrste.

Foto: RGBStock
  • 8.853
  • 218
  • 0

Temelj pravilne gnojidbe cvijeća i ukrasnog bilja je poznavanje osnovnih nutritivnih potreba biljaka. Cvijeće i ukrasno bilje, za razliku od ostalog poljoprivrednog bilja (ratarske ili drvenaste kulture) ima nekoliko posebnosti, od kojih se posebno ističu:

  • posebni klimatski uvjeti uzgoja (zatvoreni prostor kućanstva, kućne terase, uzgoj u izrazito urbanom okruženju)
  • značajno ograničeni zemljišni uvjeti (rast u loncima, uzgoj na površinama vrlo ograničenih uvjeta - okućnice, javne površine i sl.)

U takvim specifičnim uvjetima, osim temeljnih znanja o ishrani bilja, potrebno je poznavati i posebne specifičnosti svake biljne vrste.

Temeljni faktori tla, važni za uzgoj cvijeća i ukrasnog bilja, mogu se podijeliti u dvije grupe; kemijska i fizikalna svojstva. Kada govorimo o kemijskim svojstvima, tada je važno poznavati slijedeće parametre:

Vrijednost pH tla ili supstrata. Brojčana pH vrijednost predstavlja negativan logaritam od količine slobodnih vodikovih iona u specifičnoj (voda ili KCl) otopini tla. Skala se kreće od 0-14, gdje vrijednosti niže od 6,5 predstavljaju kisele uvjete, od 6,5-7,0 neutralne i preko 7,0 alkalne (bazične) uvjete u tlu.

Za uzgoj cvijeća i ukrasnog bilja, jednako su važne i vrijednosti aktualne (mjerenjem u vodi) kiselosti kao i potencijalne (mjerene u otopini KCl) kiselosti. Vrijednosti potencijalne kiselosti su nešto niže nego mjerene u vodi, međutim upravo nestručnom gnojidbom tla ili supstrata većom količinom kationa (kalij, magnezij) dolazi do oslobađanja vodikovih iona i zakiseljavanja otopine tla. Time se naglo snizuje aktualna pH vrijednost tla, čime se mjenjaju uvjeti u tlu, te cvijeće zaostaje u rastu ili dolazi do propadanja. Sama pH vrijednost se jednostavno mjeri pomoću instrumenta pH-metra koji se mogu naći u bolje opremljenim poljoprivrednim dućanima. Većina biljaka preferira umjereno kisela do neutralna uvjete u tlu (pH 6,0-7,0) iako i tu postoji značajnih razlika. Biljke koje preferiraju kisele uvjete u tlu su Rhododendroni te biljke iz porodice Bromeliacea (Gusmania, Tillandsia, Vriesia i dr.).

Uvjeti koji potiču povećanje kiselosti tla ili supstrata kod uzgoja cvijeća i ukrasnog bilja su:

  • natapanje/zalijevanje
  • veća količina oragnske tvari u tlu ili supstratu

Zbog posebnosti uzgoja većine cvijetnih vrsta u lončanicama malog volumena ili uzgoja na javnim / parkovnim površinama gdje je dubina supstrata vrlo limitrana učestalim zaljevanjem / natapanjem dolazi do ispiranja baza (kalcij) iz tla i zakiseljavanja uvjeta u tlu. Kod organske tvari u tlu, problemi dolaze iz dva smjera - razgradnjom organske tvari u tlu (u povoljnim uvjetima vlage i temperature) dolazi do oslobađanja vodikovih iona koji zakiseljavaju tlo, dok iz drugog smjera problem dolazi prilikom upotrebe treseta koji je izvorno vrlo kiseli materijal. Sama korekcija kiselosti provodi se prilikom pripreme tla ili supstrata korištenjem vapnenog materijala u odgovoarajućim količinama (prema preporuci nakon analize tla ili supstrata u ovlašetnom laboratoriju za tlo).

Od hranidbenih elemenata u kiselim tlima dolazi do težeg usvajanja fosfora, magnezija i naročito molidbena.

Pogledati tablicu 1: Optimalna pH vrijednost tla ili supstrata i N:P:K odnos za ukrasno bilje

Makro i mikroelementi.

Makro elementi su onih hranidbeni elementi koje biljka u svojim fiziološkim procesima koristi u velikim količinama (dušik, fosfor, kalij, magnezij, kalcij i sumpor) dok su mikroelementi (bor, željezo, mangan, cink, molidben) oni koje biljke koriste u manjim količinama. Međutim, po važnosti za biljku, ne postoji razlika izmežu makro i mikroelemenata. Za praktične potrebe uzgoja cvijeća i ukrasnog bilja, potrebno je najčešće provesti analizu osnovnih hranidbenih makroelemenata (dušik, fosfor i kalij) te prema potrebi i mikroelemenata (bor i željezo). Svaki od navedenih elemenata ima svoje posebnu ulogu, pa se tako navodi; dušik - element rasta, fosfor i magnezij - element cvatnje, bor - element zametanja cvijetnih pupova, željezo - element "zelene" boje, sumpor - element "mirisa cvijeća".

Makroemelenti se uglavnom dodaju prilikom pripreme tla ili supstrata, dok se mikroelementi najčešće dodaju folijarno tijekom vegetacije biljne vrste. Isto tako, i makroelementi se mogu dodavati u folijarnoj gnojidbi. Potrebne količine navesti će se kasnije u tablicama.

Kod primjene kalija, potrebno je paziti na oblik kalija u gnojivu. Kalij se najčešće javlja u dva oblika; kalij-klorid i kalij-sulfat. Kalij-klorid je jeftiniji oblik kalijeva gnojiva, ali ukoliko u tlu/supstratu zaostane veća količina klora tada to vrlo loše djeluje na biljku. Kalij-sulfat je skuplji izvor kalija. Negativno svojstvo je da zakiseljava tlo ili supstrat zbog sadržaja sumpora, ali sa druge strane, pozitivno svojstvo je sumpor, koji je naročito važan za cvijetne vrste koje se uzgajaju radi mirisa. Naime, sumpor sudjeljuje u stvaranju mirisnih spojeva u biljci, pa je stoga važan za intenzivan miris.

Željezo je element koji je posebno važan za lisno ukrasno bilje, jer sudjeljuje u tvorbi klorofila koji čini zelenu boju biljke. Kod nedostatka željeza biljka ima tipičnu blijedu ili žutu boju lišća. Željezo se može dodavati tijekom pripreme tla ili supstrata ili kasnije, folijarnom gnojidbom tijekom vegetacije.

Organska tvar

Organska tvar je značajna komponenta tla ili supstrata za uzgoj biljaka. Prije svega popravlja fizikalna svojstva supstrata (zračni i vodni režim tla) ali značajno utječe i na kemijska svojstva (naročito plodnost). Stoga kod upotrebe orgnaske tvari, treba biti posebno obazriv kod cvjetnih vrsta, jer se zbog povećane plodnosti često događa suprotan efekt - biljke su bujnog rasta ali slabo cvatu. Količina organske tvari u tlu ili supstratu za većinu biljnih vrsta trebala bi biti od 1-2%, osim kod biljnih vrsta koje potječu iz tropskih uvjeta (prašume) koje zahtjevaju veću količinu, uglavnom kisele organske tvari. Organska tvar se najjednsotavnije dodaje upotrebom tvornički prerađenog stajskog gnoja (različita trgovačka imena) ili dodatkom treseta (oprez, radi kiselosti treseta). Upotreba stajskog gnoja se ne preporučuje, uglavnom zbog njegove sumnjive kvalitete (loše pripreme) i moguće prisutnosti sjemenja korova.

Pogledati tablicu 2: Potrebne količine hraniva za pojedine vrste cvijeća i ukrasnog bilja kod sustava fertirigacije+folijarna gnojidba

Autor: dr.sc. David Gluhić dipl.ing.agr., gnojidba.info; Foto: RGBStock


Dokumenti


Tagovi

Cvijeće Gnojidba Tlo Ishrana bilja Kiselost tla Supstrat


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.