Kako doć do šoldi od levonde? Parvo na glavu staviš klobuk, izvrnija biš se nesvist odma bez njega. Pa daleke gaće, da te ne bodu kupine, ošebodi i drače.
Okolo sebe vežeš saket, blizu staviš vriću, u ruku sarpić, najboji su ovi dugi, vlaški, za šenicu. I spreman si.
Kako si ovo obuka za Gospu od Karmela šesnaest sedmoga, skinit ćeš tek u deveti, skoro za Kuzmu i Damjana, i radit ćeš od zore do noći pa najvišemu suncu. Zato je žetva levonde pakleni posal.
Ma dobro se plaćalo, dobro. Digli smo kuće, izgradili apartmane, uredili grebe i školovali se na plemenitome uju - započinje priču o Velome Grabju, svitskoj metropoli najmirisnijega cvita Mediterana Ivica Tomičić Tajnikov (59), u poju poviše mista.
Prije tri godine ovu štoriju je počela plest Udruga Pjover, organizirajući Festival levande.
Velo Grabje neobično je misto s prekrasnim pogledom na Paklinske škoje, Vis i Svetac; doseglo je skoro 500 stanovnika, obogatilo se na lavandinu ulju, a onda naglo počelo iseljavati u Hvar i Split: nekoliko uzastopnih požara uništilo je gotovo sve nasade lavande i u kamenome selu ostalo je tek sedam mještana.
Ostali dolaze na mise i blagdane, sprovode, fešte i utakmice nogometnoga kluba “Levanda”, trostrukog prvaka škoja.
- Okupili su se mladi da poslušamo stare i pokrenemo čagod za naše misto koje beskrajno volimo. Čistimo ga u radnin akcijama i kitimo za blagdane, organiziramo festival, objavljujemo libre i brošure o Velome Grabju - objašnjava Ivo Zaninović Grande, prešidente “Pjovera”, udruge koja se brine za zaštitu i revitalizaciju mista, a okuplja stotinjak članova.
Podne je, vraćamo se u poje di Tajnikov žanje ručice i stručke: u levandu se išlo u pet uri, u devet je bila marenda, u podne bi se leglo točno uru pod bor, u tri obidvalo dvi srdele, želo do noći, a onda na lambik, gdje se danonoćno destiliralo ulje.
- Znalo je Velo Grabje dat i po 500 lambikov, izašlo bi šest ijad litar uja, u dobre godine i po sedan, osan. Najboja je bila 1974., puna 924 kotla. Naša je familja imala 50 kotlov, a sad pet. Požar 1984. odni je po levande, ali smo usadili novu, koja je izgorila 1997., pa 2003., onda 2006., i nije ostalo ništa - govori nam u dahu Tomičić Tajnikov dok ženje na Zelenici:
- Dica su najboje brali, jemadu male ruke, brze, ne škodi in žega, ja san s deset godin poče. Ovo je crna, budrovka, a ovo vamo bila, lavandin se još zove. Za četardeset dan u gori moga si doma donit godišnju radničku plaću. Sad otkupljuju za sramotu, 200 kun za kilo uja, a ko pakira ka ja, dođe do sto eurih za kilo.
- Ščin se najboje miša?
- Uje?! Oslobodi Bog! Kad bi mi mutili levondu koja nan je sve dala, boje bi nan bilo osić ruke. Ko proizvodi, ne miša s ničin, zato ja virujen samo našemu potpisu. Kad gre daje, ča bude ne znan i ne želin znat!
Kako se Velo ispraznilo nije ništa prema onome kako se iselilo Malo Grabje - do zadnjega su išli na more, u Milnu. Izvadili su i mrtve, odnili sa sobon.
- Svi smo, a bilo nas je okolo 99 u Malo Grabje, išli u Milnu, di nan je već prije bilo poje i loza, a dodali smo turizam i lipo živemo. Kad smo išli od kuće 1957. sve ča smo jemali stalo je na dva tovara i mulu - sića se, a rado zaboravja barba Ante Tudor Šimunac (69), najpoznatiji ka Moli Onte.
Na lambik dolaze pusti furešti gledati destilaciju, vonjat i kupit blažene tekućine. Srićon puše burin, pa se ne kuvamo skupa s levandon, i niko nije nervozan, svako malo se zapiva. Jesmo mrvu zamantani.
Slovenska obitelj Jeršek: Marieta, Miha i sin Gašpar dvadeset godina ljetuju u Zavali, i nikad se nisu vratili u Ljubljanu bez levande u bilo kojemu stanju.
- Nosimo bukete i ulje, cijelu godinu uživamo u lavandi, znamo da je Grabje centar i zato baš tu dolazimo po proizvode. Udišemo miris, radimo kupke, masiramo glavu uljem...
A mi obidvajemo u lipoj, velikoj kući barba Nikole Tomičića i supruge mu none Ljubice. Njihova nevista, žena Juričina, Splićanka je Varia, ćer od Tome Bebića, pa kako pored sportaškoga ima i kuvarskoga mota, smislila je - palačinke s levandon, i to prvoklasne.
- Ide voće bilo koje, sad san stavila breskve iz Svirača, fruktozu, malo đumbira i likera. Cvitovi lavande malo se prokuvaju u vodi, ne smi ih bit puno. I to je to. Tajna je u onome likeru - rekla je.
Prid crkvom grabajskih patrona svetih Kuzme i Damjana sajam je levande. Uzmeš kuglu levandina sladoleda, pa obalaziš kreme, sapune, šterike, ulja, kutijice, žlice, škatule, vezove, sve od levande...
Autor: DAMIR ŠARAC
Povezana biljna vrsta
Sinonim: lavandula, lavandl, lefendel | Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)
Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao... Više [+]Izvori
Tagovi