Dragoljub - izvor vitamina C u svakom vrtu

Dragoljub poznat i kao potočarka (Tropaeolum majus L.) je visokovrijedna, jednogodišnja zeljasta biljka koja obiluje vitaminom C i mnogim tvarima koji ga čine prirodnim antibiotikom, antimikotikom, purgativom, diuretikom i pravim eliksirom zdravlja. Uz mnogobrojne dobrobiti za zdravlje, dragoljub je također i ukras svakom vrtu.

Stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Nada Parađiković, Monika Tkalec, Valentina Komljenović i Tomislav Vinković, napravili su stoga istraživanje, cilj kojega je bilo utvrđivanje utjecaja različitih uvjeta uzgoja na morfološka svojstva visokog i niskog dragoljuba te određivanje sadržaja vitamina C u listovima ta dva tipa dragoljuba.

U dragoljubu ima više vitamina C nego u limunu i naranči

Rezultati su pokazalali da je uzgoje te biljke u komori pod kontroliranim uvjetima rezultirao kraćim vremenom nicanja te većim postotkom klijavosti u odnosu na uzgoj na otvorenom. Prosječan sadržaj vitamina C u listovima iznosio je 204,16 mg/100g svježe tvari kod visokog dragoljuba i 189,27 mg kod niskog. Podaci su to koji dragoljub svrstavaju među visoko vrijedne namirnice za ljudsku ishranu, s obzirom da sadrži veće količine vitamina C od nekih puno poznatijih namirnica kao što su limun, paprika ili naranča. Stoga ova, još uvijek nedovoljno istražena biljka, sa svojim ljekovitim svojstvima te velikim potencijalom za korištenje u farmaceutskoj industriji, zaslužuje puno važnije mjesto u ljudskoj ishrani i na tržištu.

Koristi se za liječenje i štiti mnoge biljke od štetnika

Općenito, dragoljub je samonikla, začinska i aromatična biljka koja pripada malenoj porodici Tropaeolaceae koja je podrijetlom je iz Južne Amerike. Kod nas ga najviše ima duž Jadranske obale, no dobro uspijeva i na toplim i sunčanim mjestima kontinentalnog dijela Hrvatske, uglavnom po rubovima bukovih šuma. Cijela biljka je jestiva i osim već spomenutoga vitamina C, sadrži i jedan je od najjačih prirodnih antibiotika, čije stvaranje omogučava sastojak glikozid. Djeluje i antifungicidno, antiseptički i antibakterijski. Stanovnici Anda ga, primjerice, koriste kao sredstvo za dezinfekciju rana.

Posaditi ga možete i kod kuće u vrtu, najbolje na rubove gredica ili oko voćaka. Jer će od drveća odbijati lisne uši, a povrće, posebno rajčice, krumpir, tikvice, krastavce i grah, štititi od gusjenica, puževa, miševa i mrava.

Foto: pixabay.com