Niti jedan rod drveća nema toliku raznolikosti boja, oblika lista, veličine rasta i ostalih karakteristika kao rod javora (Acer). Iako rod javora broji preko 150 vrsta, posebno mjesto, unutar roda, vrsta zauzima Acer palmatum ili dlanolisni javor.
Prirodno stanište A. palmatuma su Japan, Koreja, Kina i dijelovi sjeverositočne Azije. Iako se u Japanu A. palmatum uzgaja stoljećima prve primjerke u Evropu je donio švedski botaničar Car Peter Thunberg krajem 18. stoljeća.
U hrvatskom jeziku se koristi i termin "japanski javor", pod kojim se najčešće podrazumijevam nekoliko vrsta javora, koji se mogu pronaći u rasadnicima i vrtnim centrima. U većini slučajeva se radi o dlanolisnom javoru ili Acer palmatumu, no mogu se pronaći i primjerci Acera japonicuma i Acera shirasawanuma. Izrazita varijabilnost vrste i dugogodišnji hortikulturalni rad rezultirali su ogromnom raznolikošću te bogatstvom boja i oblika.
Najpopularniji kultivari su s crvenom bojom lista ili prošaranim listom te perjasti i patuljasti varijeteti.
Vrsta A. palmatum se, najčešće prema veličini lisne plojke, broju režnjeva i njihovom urezanošću, ali i visini stabla, dijeli na nekoliko podvrsta:
Još detaljnija podjela uključuje visinu stabla i posebne oblike lisne plojke. Ova detajnija podijela obuhvaća još i slijedeće grupe:
Japanski javori se mogu saditi i u sudružništvu s ostalim biljkama, no tada je potrebno posaditi nekoliko primjeraka da bi se postigao željeni učinak, najčešće se javori sade kao pojedinačne biljke na središnje mjesta u vrtu ili na mjesta gde značajno povisuju vizualnu kvalitetu prostora npr. ulazi, staze, terase i padine. Zbog raznolikosti kultivara ponekad je teško odlučiti se gdje posaditi kultivare iz pojedine grupe javora.
Kultivar is zelenom bojom lista mogu podnjeti cijelo dnevno osunčane položaje, no pri ako postoji opasnost od prevelikih temperatura i za njih je bolje odabrati položaj s popodnevnom sjenom. Prošarani kultivari se, da bi zadržali svoja svojstva moraju posaditi na polusjenoviti položaj, dok kod crvenolisnih kultivari treba imati na umu da bez izravne sunčeve svijetlosti barem pola dana, gubi jarko crvena boja.
Japanski javori u svome prirodnom staništu su dobro prilagođeni različitim tipovima tla i klimatskim prilikama. U Hrvatskoj dobro uspijevaju i u mediteranskoj i u kontinentalnoj klimi. Idealno tlo za japanski javor bi bilo dobro drenirano i blago kisele reakcije, no ipak ne prebogato s humusom. Na nešto težim tlima također je moguć uzgoj jap. javora, ali će na takvome tlu godišnji porast biti nešto manji. Pri uzgoju u loncima potrebno je izbjegavati gotove supstrate s puno humusa, zbog toga što u takvom tlu javori slabije napreduju, a prošaranio kultivari mogu izgubiti svoje karakteristike.
Zadnjih godina prisutan je trend sve većeg uzgoja japanskog javora u posudama i kontejnerima, najćešće na terasama i balkonima ali u unutrašnjosti kuća. Mnogi kultivari japanskog javora su idealni za ovu namjenu zbog plitkog korijena, kompaktnog rasta i malih potreba za vodom i hranjivima. Prilagođenost javora za ovu namjenu je vidljiva i iz činjenice da je A.palmatum idealna vrata za bonsai uzgoj. Kod uzgoja u posudama imamo mogućnost utjecati vremenske neprilike, tako da ćemo pri visokim ljetnim temperaturama javor premjestiti na neki zaklonjenij položaj ili zakloniti od prejakog vjetra. Pravila koja važe za uzgoj na otvorenom potrebno je poštovati i kod uzgoja u posudama.
Japanjski javori nemaju neke posebne zahtjeve za vodom i ako se pridržavamo nekih osnovnih principa navodnjavanja svaki primjerak javora će odlično napredovati. Jedno od najvažnijih pravila je ravnomjerna vlažnost, pod ovime se misli da biljke koje se uzgajaju u nešto sušem području ne treba preobilno zalijevati, a isto tako ne treba dopustiti isušivanje tla kod biljaka koje većinu godine provedu u vlažnom tlu. Odlična mjera za zadržavanje vlage u tlu i sprečavanje prekomjernog isušivanja je zastiranje tla ili malčiranje.
Preobilno navodnjavanje dosta šteti uzgoju javora, no umjereno vlažano, dobro drenirano tlo je poželjno za uzgoj. Navodnjavanje je najbolje obaviti rano ujutro ili navežer zbog toga što sunce u kombinaciji s visokim ljetnim temperaturama izaziva karakteristične ožegotine na listu, nakon čega je potrebno nekoliko mjeseci da se biljka oporavi.
Japanski javor uglavnom napreduje dobro i bez pretjerane rezidbe. Prirodni oblik nekih varijeteta je sam po sebi toliko lijep da ga rezidba ponekad može samo iskvariti. Ipak nakon nekoliko godina rasta može se desiti ( posebno kod dissectuma " ) da sredina grma postane zgusnuta, a što može pogodovati i razvolju glivičnih bolesti. Općenit opravilo rezidbe je da se prvo uklone sve polomljene i osušene grančice, zatim sve grane koje se preklapaju i zagušuju, unutrašnjost grma. Rezidbu je potrebno obaviti oštrim škarama, a samo mjesto reza neposredno iznad para pupova. Nakon kretanja vegetacije ispod ovakvog reza pojavljuju se obišno dva izboja, željeni oblik i smjer rasta možemo kontrolirati odabirom jednoga i uklanjanjem drugog izboja.
Za sadnice dlanolisnog javora obratite se s povjerenjem:
Rasadnik Milić
Zlatka Balokovića 7
31540 Donji Miholjac
tel/fax: 031/ 631-959
mob: 091/ 510-3590
www.rasadnik-milic.hr
www.aronija.net
rasadnik@rasadnik-milic.hr
Tagovi