Cvijetnjak naših baka

U skladu s prirodnim okružjem

Različita geografska područja odlikuju se prirodnim posebnostima koje utječu i na izbor cvjetnih vrsta za sadnju u vrtove. Ne uspijevaju sve ukrasne vrste jednako u svakom geografskom području. Dok su u južnim krajevima poželjne biljke otporne na duga razdoblja vrućine i suše, te olujna juga i oštre bure zimi, na kontinentu su poželjne vrste otporne na duga zimska razdoblja temperatura ispod ništice.
Tradicijski vrt naših baka poštuje prirodne uvjete za uzgoj bilo ukrasnih ili korisnih biljaka. U unutrašnjosti i na moru uzgajaju se vrste koje će u tim uvjetima i uz najmanju njegu bujno rasti, raskošno cvjetati ili obilno roditi. Naše bake znale su odabrati odgovarajuće vrste i skladno ih ukomponirati u najčešće malene cvjetnjake, jer je veći dio vrta bio rezerviran za korisne biljke poput voćaka, povrća ili začinskog te ljekovitog bilja. Njihovi vrtovi bili su spoj ukrasnog i korisnog s velikim brojem vrsta na malom prostoru i tako se skladno uklapali u prirodno okružje.

Drvo u unutrašnjosti, kamen u priobalju

A vrt ne bi bio potpun bez vrtnih elemenata od prirodnih materijala kao što je drvo na kontinentu i kamen na moru. Tako se ograde na kontinentu rade od drva ili pletu od pruća, a na moru su kamene. I za izradu klupica, brajdi, popločenja bira se materijal koji najbolje odgovara podneblju. Dodatni šarm vrtu će dati kućica za ptice, tačke, vjedro ili pletena košara uz kamene i glinene lonce za cvijeće.

Oživimo romantične uspomene

Ako vam bakin vrt budi romantične uspomene, tada razbarušite strogo isplanirane plohe, stavite zajedno povrće i cvijeće, voćke i začinske biljke. Pustite penjačice da slobodno "šeću" brajdom, ogradom, živicom ili stablom, a jastučaste i puzeće trajnice nemojte ‘tjerati’ čim zakorače na puteljak ili popločenje. Pazite na kompoziciju nasada tako da visoke biljke ne zaklone one niže. To se posebno odnosi na trajnice i grmlje čiju sadnju treba pomno planirati jer oni ostaju trajno u zemlji.

Posadite što više starih vrsta i sorata cvijeća. Od drveća i grmova nemojte izostaviti magnoliju, jorgovan (Syringa), pokoju jabuku ili marelicu, hortenziju, ribiz ili borovnicu. Posadite i one vrste grmova koji cvatu krajem zime ili početkom proljeća kao forsitiju (Forsythia) i likovac (Daphne) ili do kasno u jesen nose upadljive plodove kao dunjarica (Cotoneaster), božikovina (Ilex) i vatreni trn (Pyracantha). Od trajnica ne zaboravite božur (Paeonia ), zvjezdan (Aster), bergeniju i iglicu (Geranium). Šeboj(Cheiranthus), turski karanfi l (Dianthus barbatus), tratinčica (Bellis perennis) i potočnica (Myosotis alpestris) neizostavne su dvogodišnje vrste, a od lukovičarki perunika (Iris), ljiljan, dalija, sunovrat (Narcissus) i tulipan.

Jednogodišnje cvijeće

Jednogodišnje ljetno cvijeće (ljetnice) neizostavni je i nezamjenjivi dio svakog vrta, a vrijednost mu je u bogatstvu cvjetnih oblika i boja kojima oslikava vrt tijekom svog kratkog, ali burnog života.
Ono obogaćuje vrt bojama, pa je u vrtlarskom rječniku često sinonim za boju.
Kombiniranje boja stvar je osobnog ukusa i vrt je mjesto koje oprašta nesavršenosti, a vrtlar ima priliku iz godine u godinu saditi nove sorte, isprobavati druge kombinacije boja i otkrivati što je po njegovu ukusu. Poigrajte se ljetnicama sadeći ih među grmlje, na “otoke” u travnjaku, između povrća, u uzgojne lonce te u nasade trajnica kojima će dati živost koncem ljeta.