Brnistra ili žuka omiljeni je grm Dalmacije prema kojem je, kaže jedna teorija, Split dobio ime. Zapisana je i u pučkim izrekama. Izgubila je industrijsku ulogu, posustaje pred betonizacijom, ali izdržljiva je ona
Njezini upečatljivi žuti cvjetovi pravi su znak proljeća, ali i vjesnici skorog ljeta. Nekoć je bila neizostavna industrijska biljka, dok joj je danas uloga više ukrasna.
Riječ je, dakako, o brnistri, lat. Spartium junceum, ili žuki, kako je zovu u Dalmaciji.
"Iako posustaje pod betonizacijom i apartmanizacijom, ima je i dalje svugdje, posebno u okolici Splita, Kaštelima, Žrnovnici, po obroncima Kozjaka i Mosora, na Marjanu. Ljudi je jako vole", kaže nam Siniša Miličić, vlasnik rasadnika Botanički vrh u čijoj ponudi je i ovaj omiljeni grm, karakterističan za područje Mediterana.
Štoviše, sam Split, prema jednoj od teorija, vuče porijeklo upravo iz grčkog imena ove biljke. Naime, riječ spartium dolazi od grčke riječi sparthos što znači pleter, užad, metla ili spartion što bi bio konop. I ne bez razloga jer nakon sazrijevanja sjemena, izboji biljke mogu se, slično kao konoplja, koristiti za proizvodnju tekstilnog vlakna.
Siniša Miličić - žrnovski pionir proizvodnje autohtonih sorti maslina
Upravo se tako i koristila, ponajviše za vezivanje loza premda se diljem Dalmacije koristila i za izradu konopa za barke, mreža za ribolov pa i odjeću.
"Sada više nema tu ulogu već se uvodi u hortikulturu. Jedna je od najotpornijih biljaka, trpi posolicu pa je česta uz more", pojašnjava nam Miličić.
Ova grmolika biljka iz porodice mahunarki te jedina vrsta u rodu Spartium, može narasti i kao omanje stablo. Cvate žutim cvjetovima, promjera 1 – 2 cm u drugom dijelu proljeća. Cvjetovi su brojni, tako da brda obrasla žukom za njena cvata poprime prekrasnu žutu boju. Služi i za kontrolu erozije.
Uz omiljenu biljku koja cvjeta od travnja pa sve do srpnja, veže se i pučka izreka: Čuvaj se cure kad brnistra procvita i kad je vrbopuc (pramaliće je, uđe joj nemir u tilo).
Izvori navode da se još od starih vremena u Dalmaciji vjerovalo da ova biljka ima afrodizijačka svojstva. Narodna predaja kaže da kad žuka cvjeta žene iz nekog nepoznatog razloga postaju zavodljivije i erotičnije.
Stanište joj je mediteransko područje južne Europe, jugozapadna Azija i sjeverozapadna Afrika.
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 15 sati
A ima tu ne istene. Kad procvita a ljudi više nisu ni kuči, ostaju i po dva miseca u cvitnome grmlju kod Splita. Kad naiđe Spličanka treba cvit o oprašit, velik je to posa oprašivanje, nekad ljudi i po tri miseca nisu izlazli vanka iz toga cvitnoga grma, ča više oprašuješ to bolje cvita. Eeee kad ti Nadalina zamuti jaja, od mirisa civita procvate i glava svima. Ehhhh Nadalina 🙊🙊🙊