• Božikovina
  • 30.11.2009.

Božikovina

  • 42.757
  • 1.491
  • 0

Ilex aquifolium (božikovina) najpoznatija je vrsta roda Ilex i jedini predstavnik roda koji od prirode raste u Hrvatskoj.

Prirodno mu je stanište pretežno u planinskim krajevima (do 1200 metara nadmorske visine) srednje i zapadne Europe, Male Azije, Perzije te sjeverozapadne Afrike, ponajviše kao podrast bukovih šuma. Na prirodnim staništima tvori manje šumarke koji gusto pokrivaju površinu i od nekoliko stotina četvornih metara no također raste u manjim skupinama ili pojedinačno. Lišće mu je debelo, kožasto, tamnozeleno, odozgo sjajno. Na mlađem grmlju i izdancima listovi su raznosmjerno bodljikavo nazubljeni, dok je na odraslim stabalcima i gornjim granama većeg grmlja lišće cijela ruba. Cvjetovi su u paštitastim cvatovima, blijedožućkaste boje, imaju zakržljale plodnice ili neplodne prašnike pa su samo prividno dvospolni no stvarno su cvijetovi jednospolni, a biljke dvodomne. Plod je koštunica, približne veličine zrna graška, sadrži 4-5 sjemenki i stoji na peteljci dužine do 1 cm. Plodovi sazrijevaju od studenog i ostaju na granama do proljeća (ukoliko ih ne pojedu ptice).

Božikovina je vazdazeleni grm ili niže stablo, na prirodnom staništu može doseći visinu od 5-10 metara (ovisno o životnim uvjetima). Raste prilično sporo te kroz tri godine može doseći visinu od jednog metra, dok će visinu od 2-2,5 metra dostići tek kroz šest-sedam godina. Dugovječno je stablo i može doživjeti starost i dulju od stotinu godina. Traži dobro drenirana i blago kiselkasta tla, a vapnenačka tla mu ne odgovaraju, kao ni visoke podzemne vode. Biljka je koja dobro podnosi osunčana, polusjenovita i sjenovita staništa no na osunčanim staništima će se ljepše razvijati, a lišće će biti gušće.

Kako je I. aquifolium u nas zaštićena biljna vrsta, valja upozoriti da je zabranjeno u prirodi trgati njegove grane ili čupati cijele biljke, a ukoliko ste ljubitelj božikovine - jednu ili nekoliko iz uzgoja pribavljenih sadnica te lijepe biljke možete posaditi u svom vrtu, na terasi ili balkonu.

Zbog svojeg atraktivnog lišća i plodova, kao i gustog kompaktnog i pravilnog habitusa božikovina je biljka široke hortikulturne primjene. Može se koristiti kao soliterna biljka, za sadnju u manjim grupama, a zbog bodljikavog lišća odlična je za neprohodne živice. Osim u vrtu, božikovinu možemo posaditi i u žardinjeru te smjestiti na terasu ili balkon. Zgodno je napomenuti da božikovina dobro podnosi gradska zagađenja, a otporna je i na posolicu.

U uzgoju kao soliter, božikovina može doseći i visinu od preko 10 metara te stoga pri sadnji valja voditi računa o potrebnom prostoru. Najbolje će uspjevati na mjestima zaštićena od hladnih vjetrova zimi, koji ju mogu uništiti. Pogodno vrijeme za sadnju je kasna jesen i rano proljeće, prije ponovnog početka vegetacije. Lakše i uspješnije će se primiti kontejnirane sadnice od onih baliranih, jer božikovina ne podnosi dobro presadnju. Ilex ponekad pri sadnji odbaci nešto lišća zbog transportnog šoka no zbog toga nije potrebno brinuti, jer će novo lišće uskoro zamijeniti otpalo. Ukoliko tlo nije dovoljno kisele reakcije, za sadnju je potrebno pripremiti tlo dodatkom kiselog treseta (poput pripreme tla za sadnju rododendrona), a redovita sezonska gnojidba obavlja se u rano proljeće ili kasnu jesen gnojivima pripremljenim za biljke koje vole kiselkasta tla.

S obzirom na spomenutu dvodomnost biljaka, ukoliko želimo atraktivne crvene plodove na jesen potrebno je posaditi ženske i muške biljke, na maksimalnu udaljenost do 30 metara, kako bi se osiguralo uspješno oprašivanje (ili je moguće na žensku biljku nacijepiti granu muške). Možemo napomenuti da odabir muških i ženskih primjeraka nije uvijek jednostavan, posebice ukoliko se biljke u rasadniku nabavljaju u doba kad nemaju plodove, jer muške i ženske biljke nisu posebno označene. Tako će nam možda u prvoj godini sve biljke biti bez plodova. To se može ispraviti naknadnom sadnjom ili zamjenom bilo oprašivača (muške biljke) ili ženske biljke koja daje plodove.

Za živice koje želimo pravilno oblikovati, sadnice božikovine (kontejnirane!) se sade jednoredno na razmak 50-60 cm, dok za slobodnorastuće živice (koje će brže rasti, ali neće biti tako guste kao one koje se redovito orezuju) možemo saditi u nepravilnom krivudavom nizu na razmak 80-100 cm. S obzirom da odlično podnosi rez, od Ilexa se mogu oblikovati razne topijarne forme, prvenstveno kugle i stošci za neke akcente (u vrtovima i na mjestima gdje će se tako oblikovane biljke uklopiti!). Božikovina je također pogodna za formiranje labirinata te je tako i jedan od najpoznatijih, Castle Bromwich Hall Gardens u Engleskoj, formiran od I. aquifolium.

Zbog svog je sjajnog kožastog lišća i atraktivnih crvenih bobica koje dozrijevaju u kasnu jesen (studeni-prosinac) božikovina tradicionalno prihvaćena kao božićni simbol (uz imelu). Uobičajeni su motivi grančice ilexa na božićnim salvetama, ukrasnim božićnim papirima, božićnim stolnjacima, kao dekorativni elementi na svijećnjacima, na posudama za kolače... Spomenimo da je grančica božikovine još u doba starih rimljana upotrebljavana kao simbol zaštite za njihovih zimskih svečanosti, Saturnalija, koje su otpočinjale oko 17. prosinca te se smatralo za ih ona štiti od munje, uroka i čarolija. Tako je čudesna moć koja se pridavala grančici božikovine prenesena i u kršćanstvo - bijeli cvat božikovine postao je simbol rođenja Isusa, crveni plodovi njegova krv, a bodljikavo lišće simbolizira krunu od trnja.

Autor: Nataša Tiška Vrsalović


Tagovi

Hortikultura Uzgoj Božikovina Gnojivo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zna li netko što je ovo?