Simptome bolesti možemo podijeliti u više skupina, i to na temelju izgleda na biljnim organima, a najčešće se javljaju u obliku truleži korijenova sustava i stabljike, pjegavosti lišća, kao pepelnica, siva plijesan ili trulež, antraknoza, žućenja ili kloroza te kržljavost i različite deformacije.
Simptome bolesti vrlo lako prepoznajemo po truleži ili gnjiloći koja se javlja na dijelu korijenova vrata ili na samom prijelazu iz podzemnog u nadzemni dio stabljike, zbog čega biljka vene a poslije se i osuši. Uzrokuju ih najčešće gljivice iz rodova Pythium, Phytophthora, Rhizoctonia, Thielaviopsis, Fusarium i Verticillium. Gljivice iz ovih rodova tipični su stanovnici tla i supstrata u kojem uzgajamo biljke pa su vrlo opasne, jer se lako nasele u biljne supstrate a vrlo teško suzbijaju. Kad se pojave obično je već kasno za djelotvornu zaštitu biljaka i njihovo potpuno ozdravljenje. Zato treba osigurati preventivne zaštitne mjere kako se ove gljivice ne bi javljale jačim intenzitetom i uzrokovale propadanje biljaka. Glavna je zaštitna mjera upotreba steriliziranog supstrata za sađenje i uzgoj biljke. Također, važno je pravilno zalijevati jer prekomjerna vlažnost pospješuje pojavu ovih gljivica. Kod nas nema registriranih fungicida za suzbijanje ovih bolesti na cvijeću, ali prema iskustvima iz svijeta i susjednih zemalja od fungicida se mogu koristiti Bavistin FL, Ridomil Gold MZ 68 WP, Ridomil Gold Combi 45 WG, Ridomil MZ 72 WP, Aliette WP, Rival WP, Previcur 607 SL, Proplant Sl i dr. Gotovo sve sobne i balkonske vrste cvijeća prilično su osjetljive na napad spomenutih gljivica, a najosjetljivije su azaleje ili rododendroni, begonije, ciklame, božićna zvijezda, pelargonije, afričke ljubičice, sansevierije i neke sukulentne biljke kao što su kaktusi i euforbije.
Najčešći simptomi bolesti koje primjećuju uzgajivači sobnog cvijeća na svojim biljkama baš je pjegavost lišća. Javljaju se u obliku manjih ili većih nekroza ili sušenja lišća, ili pak pjega različita oblika koje zahvaćaju veći ili manji dio lista. Ove simptome prati obično i promjena boje koja se uočava u obliku žutosmeđih i ljubičastih zona oko pjega. Simptome ovakvih bolesti može uzrokovati velik broj gljivica ali i bakterija. Od gljivica, najčešće je riječ o vrstama iz rodova Septoria, Phomopsis, Alternaria, Phylosticta, Cercospora, Plasmopara, Peronospora i dr., a od bakterija o vrstama iz rodova Xanthomonas, Pseudomonas i Erwinia. Nema jedinstvenog recepta kako suzbijati ove bolesti, što u prvom redu ovisi o vrsti patogena, odnosno bolesti i biljci domaćinu. Za prvu ruku preporučuje se mehaničko uklanjanje zaraženoga biljnog materijala i iznošenje iz područja gdje rastu biljke, kako bi se što više smanjio infekcijski potencijal patogena. Za pravilnu upotrebu određenih fungicida važno je točno poznavati bolest o kojoj je riječ. Tako su poznate bakterijska pjegavost na božićnoj zvijezdi (Xanthomonas campestris pv. Poinsetticola), bakterijska pjegavost difenbahije (Xanthomonas campestris pv. Diffenbachiae i Erwinia chrysanthemi pv. Diffenabachiae) i dr. Od gljivičnih bolesti vrlo se često javljaju pjegavost lišća dracene (Phyllosticta dracaenae), fuzarijska pjegavost dracene (Fusarium moniliforme), pjegavost lišća fikusa benjamine (Phomopsis cinarescens) i dr. Zaštita od ovih gljivičnih pjegavosti moguća je primjenom fungicida, primjerice Bavistina FL, Euparena WP 50, Antracola WP 70, Polyrama DF, Captana WP, Folpana i dr., kao i fungicida na bazi bakra.
Izvori
Tagovi
