Kompostiranje
04.11.2011.

Biljni ostaci iz vrta

Ako imamo vrt, to znači da ćemo u jednoj sezoni sakupiti priličnu količinu biljnih ostataka. Tu ubrajamo grane nakon orezivanja drveća i grmlja, pokošenu travu, ostatke povrća, cvijeća i otpalo lišće. Biljni ostaci nisu smeće, nisu otpad i ne treba ih bacati, već ih treba preraditi kako bi ih ponovno vratili u tlo kao biljna hranjiva

2.312
103
0

Kompost

Što napraviti s vrtnim ostacima. Prije svega, moguće je kompostiranje. Na kompostnu hrpu slažemo biljne ostatke u visini oko 20 cm. Na taj sloj stavljamo sloj vrtne zemlje debljine oko 5 cm i tako redom dok kompostna hrpa ne dostigne konačnu visinu, oko 1 m. Kako bi se biljni ostaci lakše i brže razgradili prije kompostiranja potrebno ih je usitniti. Grane možemo usitniti ručno, vrtnim škarama, ili možemo koristiti posebne mlinove koji samelju grane i stabljike cvijeća i povrća. U jesen je vrt pun ostataka povrća i cvijeća. Uglavnom je riječ o stabljikama koje su dale plodove ili su ocvale pa ih treba izvaditi iz zemlje.

Nakon vađenja ih usitnimo tako da ih izrežemo škarama ili ih sameljemo mlinom za grane. I taj materijal možemo iskoristiti tako da ga rasipamo direktno na gredicu. Nakon rasipavanja ovaj materijal ukopamo u tlo prekopavanjem (štihanjem). Tijekom zime ovaj će se materijal raspasti i obogatiti tlo biljnim hranjivima. Osim toga, što više ostataka dodamo u tlo ono će biti bogatije humusom koji vrlo povoljno djeluje na rast i razvoj biljaka.

Malč

Usitnjene biljne ostatke možemo koristiti i kao malč, odnosno kao zaštitu biljaka od hladnoće. Osjetljive biljke nagrnemo usitnjenim ostacima i ostavimo preko zime. Do proljeća će se ovi ostaci razgraditi i pretvoriti u humusni sloj. Biljne ostatke možemo u tanjem sloju staviti oko ukrasnih biljaka i voćaka, što će ih štititi od hladnoće i osigurati potrebna hranjiva. Znači, mogućnost iskorištavanja biljnih ostataka su velike i raznovrsne, a na nama je da odaberemo način kako ćemo ih što bolje iskoristiti. Na taj način popravljamo kvalitetu tla i smanjujemo potrebu za gnojenjem mineralnim gnojivima. Na kraju valja spomenuti da se mogu koristiti samo zdravi biljni ostaci. Ako su biljke zaražene nekom bolesti ili su biljku napali štetnici, takve ostatke potrebno je spaliti. Također, nije uputno koristiti biljne ostatke koji su razvili sjeme, osobito trave, jer ćemo na taj način omogućiti rast i širenje korova.

Autor: D. K., dipl. ing.