Ako gerber rade s lončanicama PDV je 13 posto, ako rade kao rezano cvijeće, PDV je 25 posto?!

Cvijet gerber potječe iz Afrike, Sjeverne Amerike i Madagaskara. Postoji oko 100 različitih vrsta od kojih 30-ak raste u divljini. Bosiljka Šuman iz Mihaljevaca uzgojem ovog cvijeća bavi se 14 godina. U svojim staklenicima, površine dvije tisuće četvornih metara, Bosiljka većinu gerbera sadi u supstratu od mljevenog kokosa. 

"U posljednje vrijeme jednostavnije mi je raditi kokosove jastuke. Supstrat je jednak samo što je zaštićen u najlonu, manje propada te ima manje trave. Ovaj supstrat se pokazao jako dobrim za uzgoj gerbera", rekla je Bosiljka. Gerberu ne odgovara ekstremna vrućina niti hladnoća, stoga je u ovim staklenicima minimalna temperatura 13 Celzijevih stupnjeva.

"Ove godine je dosta dobro vrijeme, stoga smo uspjeli održati 13 stupnjeva, ali ispod toga on jednostavno ne radi. Idealna dnevna temperatura gerberu je od 26 do 28 stupnjeva i vlažnost zraka od 40 do 50 posto. To je kod gerbera teško dobiti, ljeti su velike vrućine. Mi se trudimo provjetravati te uključujemo kalorifer", pojašnjava Bosiljka. 

Bez poticaja za uzgoj cvijeća

U zimskom periodu potrebno je daleko manje zalijevanja nego pri visokim temperaturama. "Ako je sunčano vrijeme, svaka tri sata po biljci zalijevam decilitar i pol vode. Ako je tmuran dan uopće ne zalijevam. U ljetnom periodu zalijevam najmanje sedam puta, isto tako po 1,5 decilitra vode", ističe Bosiljka. 

Ovo cvijeće vrebaju brojni štetnici od kojih je najzastupljenija bijela mušica. Ovogodišnje visoke zimske temperature prizvale su ju u većem broju no inače.  "Imali smo puno štetnika, ali bijela mušica je svedena na minimum. Ona se ne može baš potpuno iskorijeniti. 14 godina uzgajamo gerber i on je stalno na istom mjestu. Da smo u mogućnosti cvijeće premjestiti na neko drugo mjesto, možda bismo ju i uspjeli potpuno iskorijeniti", priča Bosiljka. 

Naša sugovornica gerber uzgaja isključivo iz sadnica koje naručuje iz Nizozemske. U počecima uzgoja, bilo je potrebno mnogo sredstava, jer vrijednost četvornog metra stakleničke proizvodnje poprilično je velika. "Kvadratni metar staklenika iznosi otprilike 100 eura, sa svom opremom, zalijevanjem i  grijanjem", otkriva Bosiljka. 

Prisjeća se dana kada je uzgoj gerbera bio veoma isplativ. No, danas je situacija mnogo teža, ponajprije zbog poskupljenja struje i zaštitnih sredstava, ali i nemogućnosti ostvarenja poticaja. "To nije slučaj u Mađarskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. Te države daju poticaje ljudima koji se bave uzgojem cvijeća", ističe Bosiljka.  

Četvrtinu zarađenog novca daje državi

Velik problem je i visok porez na dodanu vrijednost, koji kod svog rezanog cvijeća iznosi 25 posto. "Četvrtinu zarađenog novca od uzgoja odmah dam državi. Cijena gerbera je, od kada ga proizvodimo, od 2004. godine do sada, ostala ista. Zaštitna sredstva su poskupila najmanje pet do šest puta. Litra zaštitnog sredstva je minimalno tisuću kuna, a s time uspijem poprskati staklenik samo jednom", objašnjava Bosiljka.  

Kada se sva ta računica stavi na papir, prema riječima naše sugovornice, gerbere je jeftinije uvesti nego proizvesti, stoga mnogi uzgajivači odustaju od ovog posla. "U Hrvatskoj ne postoji neka udruga cvjećara koja bi tražila bolje uvjete. Ako gerber radimo s lončanicama PDV je 13 posto, ako radimo kao rezano cvijeće, PDV je 25 posto. To po meni nema nikakve logike. PDV bi trebao biti jednak", smatra Bosiljka. 

No, unatoč svim poteškoćama s troškovima uzgoja, pozitivno kod ovog cvijeća je što s godinama nije opala potražnja za njim. "Cvijeće se dosta kupuje, a gerber je cvijet za sve prilike. Koristi se na pogrebima, ali i na vjenčanjima u buketima. Potražnja za njim je dosta velika", rekla je Bosiljka.  

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore tijekom 2016. godine izvezeno je 1.457 tona drveća, lukovica i cvijeća u vrijednosti 5 milijuna i 127 tisuća eura, a uvezeno 24.360 tona u vrijednosti 34 milijuna i 800 tisuća eura. Najviše cvijeća uvozi se iz Italije i Nizozemske.