Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ljekovito bilje
  • 03.03.2012.

Agrotehnika uzgoja kamilice

Kamilica

  • 18.834
  • 877
  • 0

Kamilica je biljka toplog podneblja i umjereno hladne klime. Traži dosta topline i vode tijekom nicanja i ukorijenjivaja do cvatnje. U cvatnji treba puno sunca i topline, te suho vrijeme uz određene zalihe vlage u tlu. Optimalna temperatura za rast i razvoj je 20 - 25°C. Pri višim temperaturama (30 - 32°C) cvjetanje se skraćuje, a glavice su sitnije, dok je pri nižim temperaturama (8 - 17°C) i obilnijim oborinama smanjen sadržaj eteričnog ulja. Sušu kamilica dobro podnosi, ali ako površina tla nije vlažna, ne može proklijati.

Minimalna temperatura za nicanje i rast je 5 - 6°C, pri čemu je rast vrlo usporen. Klijanci ugibaju pri temperaturama ispod 0°C, ali kamilica je inače vrlo otporna na zimske hladnoće: ako uđe u zimu u fazi rozete (nakon nicanja, a prije busanja), može podnijeti mraz od -30°C. Zbog toga, kao i zbog većih prinosa, kamilica se sije u jesenskom sjetvenom roku, a pritom se nastoji da se ulazak u zimu poklapa s ulaskom biljke u fazu rozete.

Kamilica se uspješno uzgaja na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Na vrlo plodnim tlima treba biti oprezan da ne bi došlo do prebujnog rasta, zbog čega može doći do polijeganja. Na teškom, nepropusnom tlu tipa pseudogleja postižu se gotovo po pravilu dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta, doduše, uz nešto kasniju cvatnju. Posebna vrijednost kamilice je u tome što uspijeva i na zaslanjenim zemljištima (visoki pH - faktor). Upravo je zbog toga osnovana Teina, tvornica čaja koja je djelovala unutar IPK - Osijek. Naime, u upravi kombinata su shvatili da je uzgoj kamilice najbolji način za rentabilno iskorištenje površina s povišenom pH-vrijednošću. Dakle, sjetva kamilice ekonomski je opravdana na tipovima tla na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.

Plodored, gnojidba i obrada tla

Plodored

Za kamilicu je dobra svaka pretkultura koja rano napušta njivu i time omogućuje pravovremenu pripremu tla za sjetvu kamilice. U loše predusjeve pripadaju vrste koje se kasno uklanjaju s tla, a posebno vrste za koje se primjenjuju herbicidi na bazi aminotriazina i vrste otporne na herbicide. U Podravini je čest slučaj da gospodarstva koja posjeduju sušnice, uzgajaju i kamilicu i duhan. Pri tome je nužan oprez jer ukoliko duhan bude predusjev kamilici, postoji opasnost da ostaci raznih kemijskih sredstava kojima se tretira duhan, ostanu u znatnoj mjeri prisutni u kamilici, zbog čega se događalo da merkantilna roba nije udovoljavala ekološkim standardima stranih država u koje je kamilica izvožena.

Kamilica se uspješno uzgaja i kao monokultura, a vijek trajanja usjeva ovisi o pravilnoj primjeni odgovarajućih agrotehničkih mjera, ali po pravilu nije dulji od tri godine. Sjetvenu površinu treba mijenjati čim se u kamilici pojave višegodišnji širokolisni korovi otporni na herbicide. U monokulturnom uzgoju, njiva je prazna od početka lipnja do rujna ili listopada, što se može iskoristiti za uzgoj postrnog usjeva. Na taj način se sprječava jednostrano iscrpljivanje tla i postiže se bolja ekonomičnost.

Kamilica je vrlo dobra pretkultura zato što popravlja strukturu tla i sjetveni sloj pseudoglejnih tala obogaćuje humusom. Neopravdan je strah od zagađivanja proizvodnih površina sjemenom kamilice jer je u praksi dokazano da standardni herbicidi u naknadno zasijanim ratarskim kulturama uspješno suzbijaju njezin rast i razvoj.

Gnojidba kamilice

Ishrana kamilice ovisi o plodnosti tla i o izgledu samog usjeva. Budući je kamilica biljka siromašnih tala, zahtijeva vrlo malo hraniva. Ipak, pri intenzivnom uzgoju, pažljivo izbalansiranom gnojidbom, postižu se bolji rezultati. Gnojidba se vrši mineralnim gnojivima, a isključivo zreo stajnjak dolazi u obzir na nepovoljnijim tlima, i to zaoravanjem pod pretkulturu. Na hranivima srednje opskrbljenim tlima preporučuju se fosfor i kalij u startnoj gnojidbi (formulacije s manje dušika), iako se može i bez njih. Veće količine fosfora i kalija imaju malo utjecaja na kamilicu, pa ih nema smisla ni dodavati. Dušik se preporučuje ako treba ubrzati rast biljaka nakon nekih nepovoljnih utjecaja koji su usporili rast. Najčešće je ipak potrebno dodati dušik u rano proljeće, uz minimalne količine u startnoj gnojidbi. Pri gnojidbi dušikom treba biti oprezan jer može doći do prebujnog rasta, čime se povećava udio zelene mase (herba kamilice) nauštrb cvijeta, koji je cilj uzgoja, a može doći i do polijeganja, što je noćna mora svakog uzgajatelja kamilice jer znatno otežava žetvu, a može ju i onemogućiti. U širem rasponu potrebne količine gnojiva su 30 - 50 kg/ha N, 30 - 85 kg/ha fosfora, te 40 - 95 kg/ha kalija.

Obrada tla

Priprema tla je vrlo važna za uspješnu sjetvu kamilice. Potrebno je sprječiti gubitak vlage kapilarnim usponom, potaknuti korove na klijanje, zatim ih uništiti, stvoriti supstrat za ukorjenjivanje (20 - 25 cm dubine) uz jako usitnjeni sjetveni sloj (do 5 cm dubine), te zatim valjanjem prije ili poslije sjetve opet potaknuti kapilarni uspon. To se postiže na slijedeći način:

  • Obaviti prašenje strništa što prije nakon žetve pretkulture plitkim oranjem ili tanjuranjem radi zaustavljanja kapilarnog uspona vode i radi provociranja korovskog sjemena.
  • Oranjem na dubinu 20 - 25 cm omogućiti kasnije ukorjenjivanje kamilici, te uništiti iznikle korove. Može se iskoristiti produženo djelovanje dubokog oranja pretkulture, pa umjesto oranja izvršiti tanjuranje na 10 - 20 cm dubine.
  • Odmah obaviti zatvaranje brazde i pripremiti sjetveni sloj kako se zemlja ne bi isušila i zgrudala.
  • Praškasti sjetveni sloj povaljati kako bi potaknuli kapilarni uspon vode sve do površine, gdje dolazi sjeme.

Sjetva i gospodarenje usjevom

Sjetva kamilice

Kamilica se sije plošno po površini jer sjeme klija samo ako ima dovoljno svjetlosti. Najboljim oruđem su se pokazale žitne sijaćice kojima se skinu ulagači sjemena. Za sjetvu se koristi smjesa u kojoj je 25 - 30% sjemena, a ostatak je pulvis određene sorte (latinski: pulvis = prah; predstavlja cjevaste cvjetove koji su se osuli iz cvatne glavice, u njima nastaje sjeme). Ovisno o klijavosti sjemena i o sorti, potrebno je 7 do 9 kg smjese po hektaru. Parametar kojim se to najbolje određuje je broj klijavih sjemenki u 1g pulvisa. Treba napomenuti da se sjetva ne smije obavljati pri jačem vjetru jer se onda sjeme neće pravilno rasporediti po površini, a može dospjeti i na susjednu površinu. Posije li se kamilica u prvom roku sjetve, obavezno treba izvaljati površinu, što nije potrebno pri kasnijem roku, jer tada je tlo vlažnije.

Optimalni rok za sjetvu kamilice je od druge polovine rujna do početka studenog, ovisno o vremenskim uvjetima. Proljetnu sjetvu ne treba provoditi jer su tada prinosi bar 40% manji. Ako je pravilan raspored padalina u jesen, produženim uzastopnim rokovima sjetve postižu se isto tako uzastopni rokovi berbe, pa se rad strojnih berača može bolje organizirati. U izrazito sušnim jesenima, kakve su u kontinentalnom nizinskom dijelu Hrvatske vrlo česte, usjevi brže i ujednačenije niču i rastu ako se sjetva obavi u kasnijim rokovima. Naime, tada jake jutarnje rose vlaže površinu tla, a kako su dnevne temperature umjerene, površina tla se ne isušuje. No, unatoč rosi i poticanju kapilarnog uspona valjanjem, vrlo teško će doći do kvalitetnog ujednačenog nicanja, ukoliko ne padne bar jedna značajnija kiša.

Osim glatkim valjcima, površina se može povaljati i valjcima s malim uskim obodnim izbočenjima. Tako nastaju mala udubljenja na njivi po tragovima izbočenja. Plošno razasuto sjeme koje se nalazi u njima ima veće izglede da proklija od sjemena izvan udubljenja. To je zbog toga što bi u slučaju male kiše došlo do kratkotrajnog nakupljanja vode u spomenutim udubljenjima, a to bi rezultiralo nicanjem, i to u pravilnim redovima koje je sjetvom teško postići, a koji kasnije olakšavaju neke zahvate njege.

Zahvati njege

U zahvate njege na kamilici ubrajamo slijedeće postupke:

Mikromelioracije (detaljna odvodnja)

Detaljna odvodnja obavlja se preventivno odmah nakon sjetve izvlačenjem jaraka. To se vrši posebno konstruiranim plugom ili strojevima koje pogoni kardan traktora. Time se sprječavaju štetne posljedice prekomjernih oborina, kako u jesenskom tako i u proljetnom dijelu vegetacije. Jedino se ne mogu izbjeći štete u berbi zato što će oborine, unatoč zahvatima detaljne odvodnje, smanjiti kvalitetu cvijeta, doprinijeti polijeganju i otežati rad berača. Ipak, što je vrlo bitno, mikromelioracije doprinose odvodnji suvišne vode iz mikrodepresija tla, čime se postiže ujednačen rast i razvoj na cijeloj njivi, što je za berbu i doradu vrlo važno, kao i za ujednačeno obavljanje ostalih zahvata njege.

Manji zahvati detaljne odvodnje mogu se izvršiti ručno (lopatom) - to je uglavnom spajanje izvučenih jaraka s mikrodepresijama neobuhvaćenih jarcima, a najčešće se obavlja tijekom vegetacije, nakon oborina.

Suzbijanje korova

Zbog zahtjeva kupaca, u kamilici se upotreba zaštitnih sredstava mora svesti na minimum. Bolesti, insekti i drugi štetnici ne rade značajnije štete, ali zato korovi mogu vrlo negativno utjecati na proizvodnju, pa čak ju i potpuno onemogućiti. Zbog toga je u velikoj većini slučajeva neophodno suzbijanje korova kemijskim sredstvima, premda se korovi suzbijaju i kvalitetno dorađenim sjemenom, obradom tla, mehanički, plodoredom, izborom parcele s malo korova, ručnim pljevljenjem, te stavljanjem kamilice u povoljan položaj (prihranom pred fazu intenzivnog porasta, detaljnom odvodnjom, ev. navodnjavanjem nakon sjetve).

Korovi se suzbijaju u jesen (prije ili poslije nicanja) i u proljeće (obavezno prije cvatnje). Često se događa da u jesen dođe do masovnog nicanja korova paralelno s nicanjem posijane kamilice, ili čak i prije. Ovisno o botaničkom sastavu korova, izabire se odgovarajući herbicid. Najčešće je potreban totalni herbicid, najbolje na bazi glifosata, i to u količini od 2.5-3 L/ha. Ovaj herbicid djeluje i na kamilicu, pa oprskanu njivu treba ponovno zasijati bez ikakvog zadiranja u tlo jer bi to isprovociralo novo nicanje korova.

U proljeće kamilici treba omogućiti da intenzivnim porastom nadraste korove. Zbog toga može biti potrebno tretiranje herbicidima. Travne korove treba tretirati odgovarajućim graminicidima, dok su se za suzbijanje širokolisnih korova koristile aktivne tvari prometrin ili linuron u količini od 1.5-3.5 L/ha, ali te aktivne tvari su povučene iz uporabe. Korove kojima herbicid ne našteti, treba ponovo tretirati ili ručno plijeviti - posebno je otporan Galium aparine, kojeg treba izbjegavati pri odabiranju njive za sjetvu kamilice. Ostali značajniji korovi su Stellaria media, Lamium purpureum, Papaver rhoeas, Equisetum arvense, Centaurea cyannus, Cirsium arvense, vrste iz rodova Ranunculus, Veronica i Convolvulus, te porodica Poaceae, uz kultivirane vrste koje dolaze kao predusjevi.

Kosidba

Ova mjera se provodi u slučaju prebujnog rasta, do čega dolazi zbog viška hraniva u tlu ili zbog drugih faktora koji povoljno djeluju na vegetaciju. Ovom mjerom suzbijamo i korove. Bujan rast je opasan za uzgoj jer kamilica može ući pretjerano razvijena u zimu, pa ju hladnoće mogu oštetiti. Isto tako je nepovoljan i bujan rast u proljeće jer može doći do polijeganja.

Kosidba se obavlja nekim od tipova traktorskih kosilica. Pritom se mora paziti da se ne pokosi prenisko (ispod 10 cm), jer tada će se kamilica teže oporaviti, pa će i prinos biti manji. Proljetna kosidba mora biti prije cvatnje, u fazi intenzivnog porasta, a ponekad ju je potrebno i ponoviti.

Prihrana

Prihrana se odnosi na proljetno dodavanje manjih količina dušika (20-50 kg/ha), što ovisi o stanju usjeva po izlasku iz zime i ulasku u fazu intenzivnog porasta. Gnojidbom se djeluje i zbog nekih drugih čimbenika koji mogu otežati rast, npr. nepovoljne temperature ili preniske kosidbe. Uvijek pri gnojidbi treba biti oprezan kako ne bi došlo do prebujnog rasta, pogotovo stoga što kamilica u ovoj fazi jako brzo reagira na dodani dušik. Ukoliko nam nije potrebna hitna reakcija, prihrana se može obaviti miješanim NPK - gnojivom tipa 15:15:15, što može ovisiti o tome da li je miješano gnojivo dodano u jesen.


Povezana biljna vrsta

Kamilica

Kamilica

Sinonim: titrica, kamomila, zdraviš, bijeli margić | Engleski naziv: Camomile | Latinski naziv: Matricaria chamomilla (L.)

Kamilica je jednogodišnja, samonikla biljka raširena u cijelom svijetu. Može se uzgajati kao monokultura, ali ju intenzivno ne treba uzgajati duže od dvije godine. Obiluje... Više [+]

Tagovi

Ekološka poljoprivreda Kamilica Zaštita Sjetva Gnojidba Obrada tla Prihrana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić