Više novaca za male poljoprivrednike - brzo rješenje u ostvarenju klimatskih ciljeva?

Globalni ciljevi za borbu protiv klimatskih promjena i smanjenja gladi do 2030. godine nadohvat su ruke ako donatori i zemlje u razvoju pomognu i potaknu male poljoprivrednike na uzgoj otpornijih usjeva, uporabu navodnjavanja te korištenje mreža socijalne sigurnosti, tvrde istraživači iz Ceres2030, partnerstva između Sveučilišta Cornell, Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike i Međunarodnog instituta za održivi razvoj.

U novom su izvješću identificirali 10 ključnih koraka koji bi mogli spasiti 500 milijuna ljudi od gladi, udvostručiti dohodak 545 milijuna malih farmera u zemljama s niskim i srednjim prihodima te ograničiti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz poljoprivrede.

Dodatna financiranja za produktivnije

Kako pojašnjavaju, promjene bi koštale dodatnih 33 milijarde dolara godišnje. Donacijom bi se prikupilo 14 milijardi, dok bi ostalih 19 financirale zemlje u razvoju.

"To je relativno skromna količina novca u usporedbi s tim koliko te zemlje troše na koronavirus“, rekla je za Reuters zamjenica direktora tvrtke Ceres2030 Carin Smaller.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, u 2019. godini gotovo 690 milijuna ljudi tj. nešto manje od 9% svjetske populacije, zaspalo je gladno. No, Smaller smatra kako bi pandemija ove godine mogla povećati taj broj na dodatnih 95 milijuna.

U međuvremenu, a prema izvješću objavljenom u časopisu Science iz 2018. proizvodnja hrane uzrokuje oko četvrtinu klimatskih promjena, a njezin porast glavni je pokretač krčenja šuma i povećanje potrošnje fosilnih goriva.

Mala poljoprivredna gospodarstva nestaju zbog velikih tvrtki

"Ako ulažete u farmu, poboljšavate ekonomsku produktivnost siromašnih poljoprivrednika. S druge strane, ako ulažete u tržište, osiguravate da ti farmeri imaju gdje prodati svoju robu. Gdje god pomogli, isplatit će se", pojašnjava Carin.

Dodaje i kako bi programi socijalne zaštite osigurali ljudima iz ovog sektora minimalnu razinu kapitala za usvajanje novih, zelenih tehnologija i ekološki prihvatljivih praksi poboljšavajući produktivnost bez štete za prirodu.

Poljoprivrednike treba savjetovati i educirati

Među 10 preporuka u izvješću ističe se i ulaganje u poljoprivredne savjetodavne usluge koje ratarima, stočarima i ostalim farmerima nude obuku i edukaciju.

"Pomoć siromašnim farmerima da postanu dijelom poljoprivrednih organizacija također je presudna, a studije u Africi pokazale su kako se time poboljšavaju prinosi i kvaliteta usjeva, kao i voda i stanje tla“, ističe istraživački tim.

Podsjećamo, prošlog je tjedna UN-ov Svjetski program za hranu dobio Nobelovu nagradu za mir za napore u borbi protiv gladi širom svijeta.

Svjetski program za hranu ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir

"Drago mi je što su baš oni osvojili nagradu. Nadam se da će nam pomoći u ulaganjima koja su potrebna kako bi se što prije zauvijek zaustavila glad u svijetu“, zaključila je Smaller.