Pretraga tekstova
Identificirano je 10 ključnih koraka koji bi mogli spasiti 500 milijuna ljudi od gladi, udvostručiti dohodak 545 milijuna malih farmera u zemljama s niskim i srednjim prihodima te ograničiti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz poljoprivrede.
Globalni ciljevi za borbu protiv klimatskih promjena i smanjenja gladi do 2030. godine nadohvat su ruke ako donatori i zemlje u razvoju pomognu i potaknu male poljoprivrednike na uzgoj otpornijih usjeva, uporabu navodnjavanja te korištenje mreža socijalne sigurnosti, tvrde istraživači iz Ceres2030, partnerstva između Sveučilišta Cornell, Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike i Međunarodnog instituta za održivi razvoj.
U novom su izvješću identificirali 10 ključnih koraka koji bi mogli spasiti 500 milijuna ljudi od gladi, udvostručiti dohodak 545 milijuna malih farmera u zemljama s niskim i srednjim prihodima te ograničiti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz poljoprivrede.
Kako pojašnjavaju, promjene bi koštale dodatnih 33 milijarde dolara godišnje. Donacijom bi se prikupilo 14 milijardi, dok bi ostalih 19 financirale zemlje u razvoju.
"To je relativno skromna količina novca u usporedbi s tim koliko te zemlje troše na koronavirus“, rekla je za Reuters zamjenica direktora tvrtke Ceres2030 Carin Smaller.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u 2019. godini gotovo 690 milijuna ljudi tj. nešto manje od 9% svjetske populacije, zaspalo je gladno. No, Smaller smatra kako bi pandemija ove godine mogla povećati taj broj na dodatnih 95 milijuna.
U međuvremenu, a prema izvješću objavljenom u časopisu Science iz 2018. proizvodnja hrane uzrokuje oko četvrtinu klimatskih promjena, a njezin porast glavni je pokretač krčenja šuma i povećanje potrošnje fosilnih goriva.
Mala poljoprivredna gospodarstva nestaju zbog velikih tvrtki
"Ako ulažete u farmu, poboljšavate ekonomsku produktivnost siromašnih poljoprivrednika. S druge strane, ako ulažete u tržište, osiguravate da ti farmeri imaju gdje prodati svoju robu. Gdje god pomogli, isplatit će se", pojašnjava Carin.
Dodaje i kako bi programi socijalne zaštite osigurali ljudima iz ovog sektora minimalnu razinu kapitala za usvajanje novih, zelenih tehnologija i ekološki prihvatljivih praksi poboljšavajući produktivnost bez štete za prirodu.
Među 10 preporuka u izvješću ističe se i ulaganje u poljoprivredne savjetodavne usluge koje ratarima, stočarima i ostalim farmerima nude obuku i edukaciju.
"Pomoć siromašnim farmerima da postanu dijelom poljoprivrednih organizacija također je presudna, a studije u Africi pokazale su kako se time poboljšavaju prinosi i kvaliteta usjeva, kao i voda i stanje tla“, ističe istraživački tim.
Podsjećamo, prošlog je tjedna UN-ov Svjetski program za hranu dobio Nobelovu nagradu za mir za napore u borbi protiv gladi širom svijeta.
Svjetski program za hranu ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir
"Drago mi je što su baš oni osvojili nagradu. Nadam se da će nam pomoći u ulaganjima koja su potrebna kako bi se što prije zauvijek zaustavila glad u svijetu“, zaključila je Smaller.
Tagovi
Glad Klimatske promjene Mali poljoprivrednici Financiranje Izvješće Ceres2030
Autorica
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Đuro Japaric
prije 4 godine
Mali poljoprivrednici iseljavaju iz Dalmacije od početka 18 stoljeća , a iz brdske Slavonije od 1945 !UN je dokazano nesposobna organizacija , posebno FAO - Organizacija za hranu i poljoprivredu UN , koja je 1994 pomogla pisanje teksta pod nazivom ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH ! Jasno je da RH NEMA strategiju pa nismo sposobni proizvesti hranu ni za vlastite potrebe , a imamo zemlju za proizvesti hranu bar za 20 MILIJUNA ljudi ! Nije problem GLAD , već je problem što ljudi NAMAJU NOVAC da si kupe hranu , a mnogi ni ZEMLJU da si hranu proizvedu !
Saša Sekulić
prije 4 godine
Mislim da se treba sve izbalansirati u svijetu.Evo vidimo po Koroni kako su se neke stvari izbalansirale recimo zagadjenje vazduha od ispusnih gasova automobila u velikim gradovima.Moze se vidjeti poslije par dana iz svemirske stanice Mir nad evropom da se vazduh procistio. Znaci ako necemo milom onda cemo silom da izbalansiramo planetu da lakse zivimo i disemo.