U poljoprivredu se slilo mnogo novaca, ali je on završio u velikim sustavima. Zapravo se i radi sve kako bi se zadržalo postojeće stanje, upozorava prof.dr.sc. Damir Kovačić.
Cijelo vrijeme ističemo važnost obiteljskog gospodarstva, a ustvari smo jako malo učinili da ono postane konkurentno, smatra Damir Kovačić, profesor na Zavodu za marketing poljoprivrednih proizvoda na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Kada bi OPG-ovi bili konkurentniji, govori, iseljavanje bi bilo manje, posebice iz Slavonije, Banovine i Like.
Otkada smo ušli u Europsku uniju, ističe, u poljoprivredu se slilo mnogo novaca. To je bila velika prigoda za povećanje konkurentnosti srednjih i malih poljoprivrednih gospodarstava i povećanje kvalitete života u ruralnom prostoru. Međutim, taj novac većinom je otišao velikim sustavima i “novim poljoprivrednicima“.
Hrvatska je jedna od država EU koje imaju najnepravednji sustav isplate poticaja u Europi, upozorava profesor i dodaje da gotovo trećinu potpora dobiva svega 6,5 posto najvećih gospodarstava.
"Usprkos deklarativnom zauzimanju za srednja i mala gospodarstva, Hrvatska se protivi prijedlogu europske uredbe kojom bi se u novom programskom razdoblju izravna plaćanja po gospodarstvu ograničila na 100.000 eura i zastupa vlastiti model raspodjele poticaja“, negoduje. Pojašnjava da se zapravo radi sve kako bi se zadržalo postojeće stanje.
Žalosti ga što je veliki dio poticaja, prvenstveno novac iz mjera ruralnog razvoja otišao tzv. novim poljoprivrednicima, poduzetnicima iz drugih sektora - građevine, advokature, financijskog biznisa i ostalih – koji su u poljoprivredu ušli prvenstvno zbog visokih potpora. Sustav im je to omogućio nakon svega jedne do dvije godine bavljanja poljoprivrednom proizvodnjom.
Uz nepravednu raspodjelu poticaja, skreće pažnju i na veliki problem raspodjele državnog zemljišta. Naglašava da u pet slavonskih županija svega 2,07 posto poljoprivrednih gospodarstava, njih 763, raspolaže s više od 100 hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno ukupno ta gospodarstva raspolažu s 41,63 posto svih zemljišnih površina.
"Slavonija je dobila 'nove vlasteline' koji imaju stotine, neki i tisuću hektara zemlje, i koji samo na poticajima dobiju stotine tisuća eura godišnje. Naravno, do državnog zemljišta se uglavnom dolazilo uz pomoć politike“, govori.
Po njegovu mišljenju, dosadašnji model upravljanja poljoprivredom pokazao se promašenim. Smatra da nikada zapravo nije niti postojao koherentan sustav agrarne politike, već su se mjere poljoprivredne politike krojile ad hoc prema interesu utjecajnih skupina.
U zadnje 32 godine, kaže, na poticanje poljoprivrede potrošeno je milijarde hrvatskih i europskih novaca, a rezultati su porazni. Hrvatska je deficitarna gotovo sa svim važnijim poljoprivrednim proizvodima, a proizvodnja mlijeka - jedna od osnovnih grana poljoprivrede, gotovo je nestala. Ne manje važno po njemu je i to što je veliki dio ruralnog prostora demografski devastiran.
"Ima li nade za hrvatsku poljoprivredu i ruralni prostor? Može li se povećati konkurentnost srednjih i malih poljoprivrednih gospodarstava i kvaliteta života u ruralnom prostoru? Uz pravedniju raspodjelu poticaja i zemljišta, ima. Treba podržati diverzifikaciju dohotka i zaposlenosti kao što su primjerice uzgoj radno intenzivnih kultura, prerada na gospodarstvu, agroturizam i drugo“, smatra.
U Europi postoji veliki broj srednjih i malih gospodarstva na kojima ljudi dobro živi od poljoprivredne proizvodnje i dopunskih djelatnosti, posebice u Austriji, Italiji, Sloveniji, nekim dijelovima Francuske i Španjolske. Za razliku od Hrvatske, ističe Kovačić, u tim zemljama poljoprivrednici imaju veliku stručnu podršku od strane savjetodavne službe, komora, visokoškolskih ustanova, znanstvnenih instituta i ostalih.
Zadruge, proizvođačke organizacije i drugi oblici kooperacije olakšavaju manjim gospodarstvima pristup tržištu i promociju njihovih proizvoda, nastavlja. Dodaje da države kroz sustav poticaja dodatno nagrađuju isporuku društveno korisnih usluga kao što su očuvanje okoliša, oblikovanje krajobraza, povećanje bioraznolikosti ili dobrobit životinja.
Tagovi
Autorica
Vladimir Stunković
prije 2 godine
Svaki čoban zna postaviti dijagnozu i nabrojati posljedice . Od profesora bi bilo za očekivati konkretne korake za rješavanje problema, npr definiranje krivične i financijske odgovornosti članova vlade za uvjete rada i života državljana, te odabir lako pratljivih kriterija.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Od Srpsko - hrvatske agrarne reforme 1918 , IMAMO dvostruki model poljoprivrede , poljoprivredna poduzeća i male IZUMIRUĆE OPG , što se pretvorilo u IZUMIRANJE cijelih sela , kojih je prema POPISU 2021 , počevši od Slavonije bilo 117 , PLUS preko 80 sa JEDNIM stanovnikom ! Od 1991 IMAMO LOPOVSKU privatizaciju predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , te Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se vrši PODRŽAVLJENJE !Od 2001 Vlade predlažu neobvezujući Zakon za državnu zemlju na ŠTETU OPG ! 1991 ukinut JE ZEMLJIŠNI MAKSIMUM od 10 ha , 2003 NAMETNUT je PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju ! AGRARNE POLITIKE - STRATEGIJE NEMAMO i sve je prepušteno vlastitom snalaženju pojedinaca ! FLOKSULE mali , srednji , veliki , može prodavati prof Kovačić , koji nema veze o poljoprivredi ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj vlasnika zemlje , male površine OPG , USITNJENOST , nesređeno stanje za privatnu i podržavljenu zemlju ! I sada > dr > Japarić , političkoj bagri , živim i umrlim vlasnicima i posjednicima predlažem AGRARNU REFORMU , što je viša matematika za hrvatke političare i mali SLUGANSKI narod kao što su Hrvati !
SASA FRANIC
prije 2 godine
to da se ogranici na 100 tisuca eur bilo bi najpravednije. veliki neka zive od otkupa i prerade . a tekst je dobar, samo bi bilo dobro da su navedeni neki tocni primjeri iz nekoliko uspjesnijij zemalja i kako oni rasporedjuju poticaje. naravno program ruralnog razvoja treba ukinuti. neka se to stavi i raspodjeli na izravne potpore svima jednako. a ne natjecaji
Đuro Japaric
prije 2 godine
Profesor Kovačić ne sjeća se Tuđmana i njegovih 200 bogatih obtelji u njegovoj karikaturi koju nazvaše RH ? Problem je što Tuđman i Račan Slavija NEMAJU strategiju razvoja poljoprivrede ! Tuđman i njegova Hrvatska DRP zajednica HDZ , 1991 godine opravdano su ukinuli zemljišni maksimum za seljake od 10 ha , ali nisu išli na maksimum naprimjer 70 ha za OPG , pa je SVE prepušteno vlastitom snalaženju pojedinaca ! Od 2001 Vlade predlažu NEOBVEZUJUĆI Zakon o poljoprivrednom zemljištu , kojega su kršile ; općine , gradovi , županije na način da u 13 godina NISU raspisivali natječaje u korist OPG za podržavljenu zemlju ! O lakrdijaškim zakonima za PRIVATNU zemlju politička bagra i njihova HPK ŠUTE ! U Europi zvanoj EU , NE živi se dobro na MALIM OPG , već proizvodnja na njima je SPOREDNI prihod ! INAČE ja smatram da je BACANJE novca u male OPG te da ova KVAZI državica MORA ići u AGRARNU reformu kojom bi se u Hrvatskoj na BAZI privatne i državne zemlje formiralo oko 25 TISUĆA KOMERCIJALNIH OPG , ovo znači da proizvode za TRŽIŠTE te da PLAĆAJU mirovinsko i zdravstveno osiguranje bar za JEDNOG člana ! Naravno i REKREATIVNI OPG bi imali mjesto sa svojom malom SUVERINSKOM proizvodnjom !
Marta Radić
prije 2 godine
Kakav nam je sustav , jasno pokazuje...da nam ministri i državni dužnosnici gotovo svaki dan su pod optužnicama .
Ivan Tešija
prije 2 godine
Svaka čast na tekstu i hvala Agroklub što ste ovo objavili.Godinama ukazujemo na nepravednu preraspodjelu i zlouporabu europskih sredstava. Ukazujemo vladajućima nužnost pravednije preraspodijele sredstava u korist malih opgova, ali bezuspiješno. Zbog ignoriranja naših "pametnjakovića" obratili smo se u više navrata EK i dva puta smo pisali primjedbe Europskoj Komisiji na hrvatski strateški plan koji je povijesno štetan za male i srednje poljoprivrednike.Zbog toga smo državni neprijatelji br 1.
Marta Radić
prije 2 godine
Odličan tekst , ocrtava realno stanje HR poljoprivrede. Uništavanje OPG godinama , došlo je na naplatu , tako da će ruralni krajevi ostati prazni i pusti. Sada se vidi gdje odlazi novac od poricaja , te zašto HR ne proizvodi , već uvozi. Takav sustav predložen je i u novom ZPP , tako da ništa neće biti bolje....poticaji se dijele za povjesna prava , a ti isti neproizvode..strašno i žalosno.
Velimir Komericki
prije 2 godine
Belje + dobiva preko 100 milijuna kuna potpora,vupik preko 30,kutjevo 25...i da ne nabrajam. Zamislite da oni "padnu" na 100k eura... Para bi bilo ko u priči. Glavno da genijalci pričaju po selu kak je lako poljoprivrednicima kad dobivaju poticaje. Samo nisu svjesni da oni najveći dobivaju najviše. Što bi bilo sa OPGovima da te milijune preraspodijele na male...štale bi bile pune,ugara nebi bilo,kao ni zaraslih površina..sve bi se radilo.
slobodan rajić
prije 2 godine
Na taj način da se netko odrekne državne zemlje ili "neisplativih površina" seljaci nikada neće doći do zemljišta, kada će se Fortenova, Žito, Osatina odreći nečega?? To se mora riješiti kroz Zakon, prije svega Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu koji mora favorizirati mala i srednja gospodarstva , i u Zakonu svakako mora biti određen maksimum po jednom poslovnom subjektu. Zadnjih 10-15 godina pojedinci i razni sustavi ili grupe su na razne načine i bez natječaja "stekli" pravo raspolaganja državnim zemljištem i sada to žele i ozakoniti novim Zakonom o državnom zemljištu. Po "novom" zakonu svu raspoloživu zemlju u Slavoniji može uzeti Fortenova ili slična grupa, ruralni prostor će se još više isprazniti,ali nema veze...koga briga. Kad su seljaci iz Slavonije upozoravali na takve očekivane probleme , nitko ih nije slušao, ni tada ,ni sada.Nažalost.
Velimir Komericki
prije 2 godine
Ograničavanjem potpora na 100 tisuća eura,veliki sustavi bi se "odrekli" "neisplativih" površina od kojih bi OPGovci profitirali i došli do državne zemlje...ovako dok ide "sto više zemlje više poticaja" samo je nebo granica.