Pretraga tekstova
Prvi je prijedlog, navode iz Udruge "Neretvanska mladež", mogućnost kombiniranja tri aktivnosti kroz IAKS mjere dok se drugi odnosi na uvođenje nove, a s čim bi se zaokružilo ekološko gospodarenje u trajnim nasadima.
Dvije dopune programa IAKS mjera za 2022. godinu pa na dalje, predložila je Udruga proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež" Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a s obzirom na sve veći značaj zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikost u Republici Hrvatskoj.
Prvi je prijedlog, navode u priopćenju, mogućnost kombiniranja tri aktivnosti kroz IAKS mjere. U dolini Neretve i šire, proizvođači se obično odlučuju na kombinacije mjera 10.1.12 "Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki" i 10.1.15. "Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima" ili 10.1.12 i 10.1.16. "Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada".
Predlažu da se uz navedene aktivnosti, ubuduće omogući kombiniranje i treće aktivnosti, a to je 10.1.14. "Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima" uz prvotno navedene dvije. "Na ovaj način bi se zaokružilo ekološko gospodarenje u trajnim nasadima, od primjene ekoloških gnojiva, smanjenja upotrebe pesticida i održavanja međurednog prostora 'življim' i 'zelenijim', ističe predsjednik Udruge mr.sc. Željko Bjeliš.
Drugi se prijedlog odnosi na uvođenje nove aktivnosti u IAKS mjere, a to je "održavanje pokosa-brna“.
Naime, pojašnjava Bjeliš, u doline Neretve plodna poljoprivredna tla su nastala melioracijskim zahvatima, odnosno isušivanjem močvare tako da se organski materijal i pijesak iz vode vadio na uzvisine od oko dva metra. "Tako su se dobivale parcele za poljoprivrednu proizvodnju, a oko njih su ostajali kanali s vodom tzv. jendeci“, dodaje.
Da bi se novonastalo tlo učinilo kompaktnim i ne bi došlo do urušavanja i odvaljivanja brna – pokosa, takva područja je nužno održavati isključivo košnjom. Međutim, pojašnjava predsjednik Udruge, takvi zahvati podrazumijevaju izuzetan napor te iziskuju puno fizičkoga rada.
Vrlo bitno je napomenuti da upravo brna predstavljaju vrlo pogodna područja za razvoj bogate flore i faune. Od krova-šaša, botura pa i lopoča, do iznimne faune vrlo bogate raznolikosti.
Posljednjih godina, zbog nedostatka radne snage, starije populacije proizvođača, ali i teškog fizičkog rada, održavanje ovakvih predjela je prepušteno herbicidima. Kao rezultat toga, kaže Bjeliš u priopćenju, vidljiv je pad populacije žaba, što smatraju jednom od posljedica iznimnog povećanja populacije puževa, posebno golaća, koji prave velike štete na poljoprivrednim kulturama, posebno na mandarinama u vrijeme zriobe.
Također, primjetan je rast populacije komaraca, kao glavne hrane žabama. Na područjima gdje se brna održavaju herbicidima, ne postoji niti jedna žaba, a idealni prostori za njen razvoj su zelena i održavana.
"Kako bi se sačuvala bioraznolikost i sačuvali ovakvi prirodni resursi, izvori iznimnog bogatstva flore i faune, predlažemo da se aktivnosti 'održavanja pokosa-brna', po uzoru na mjeru 10.1.10. 'Održavanje suhozida' i mjeru 10.1.11. 'Održavanje živica', uvrste u programe ruralnog razvoja kroz IAKS mjeru 10.1. te da se uz jedinstveni zahtjev za izravnu potporu podnosi i zahtjev za traženu mjeru", zaključuje Neretvanska mladež.
Tagovi
Neretvanska mladež IAKS mjere Dopune Pokos-brna Mjera 10
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje