Nije tajna da neki poljoprivrednici primaju puno veća izravna plaćanja od drugih. Doznajemo zašto je tome tako i koju ulogu igraju povijesna prava na plaćanja u obračunu godišnjih poticaja.
Ova je godina zadnja po kojoj se zahtjevi za izravna plaćanja podnose prema pravilima starog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike. Ujedno, za proizvodnu 2022. godinu poljoprivrednici će konačno primiti puni iznos potpore iz EU proračuna.
Naime, stopostotni iznos od 373 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja hrvatskim poljoprivrednicima, nismo mogli dobiti odmah, nego postepeno kroz razdoblje od deset godina. Hrvatska je iz nacionalnog proračuna trebala nadoplatiti razliku do punog iznosa potpore poljoprivrednicima, tzv. top-up, odnosno dopunjujuća plaćanja.
Međutim, u državnom proračunu nikad nije budžetirana cjelokupna dopunjujuća razlika, pa ni u jednoj godini od 2013. korisnici izravnih plaćanja nisu dobili cijeli iznos ispregovarane potpore. Prosječno je u prvih 7 godina članstva u EU, poljoprivrednicima isplaćeno oko 64 posto od punog iznosa potpore. Ali nećemo sad o izgubljenim potporama, nego o pravima na plaćanja, koja su temelj za ostvarivanje izravnih plaćanja.
Za one koji ne znaju, jedno pravo na plaćanje je jednako jednom hektaru, nevezano za vrstu proizvodnje na tom zemljištu, a dodjeljuje se jednom u programskom razdoblju. Prava na plaćanja nisu vezana uz određeno zemljište, odnosno ARKOD česticu, a vlasnik tih prava njima može i trgovati.
Primjerice, ako od dodijeljenih 10 prava za 10 hektara poljoprivrednik tijekom godine ostane bez polovice zemljišta, a ne nadoknadi ga drugim, onda u godišnjem zahtjevu za izravna plaćanja može zatražiti novac samo za 5 hektara. Preostalih 5 može prodati drugom poljoprivredniku koji npr. ima više zemljišta, a nedovoljan broj prava.
Prosječna nacionalna vrijednost iznosi 169 eura po pravu, ali gotovo svaki poljoprivrednik ima drugačiju individualnu vrijednost prava i to u rasponu od 100 do 10.000 Eura. Upravo zbog toga je nastalo učestalo pitanje - zašto susjed prima veći poticaj, a obrađuje jednaku količinu zemlje. Odgovor nije jednostavan, uključuje višu matematiku i povijest.
No, krenimo redom, od toga zbog čega su uopće uvedena te iz kojeg razloga neki poljoprivrednici imaju puno veće jedinične vrijednosti prava.
Prije ulaska Hrvatske u EU, potpore su se isplaćivale po potpuno drugačijem principu, namjenski po vrsti proizvodnje i za veći broj proizvoda po količini proizvodnje. Mnogi poljoprivrednici i danas žale za starim sustavom, po kojem je isplata išla za sjetvu, za žetvu, za mlijeko i sl., pa im je lako bilo izračunati koliko su i za što dobili poticaj.
Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je odabrala sustav izravnih plaćanja u poljoprivredi s dodjelom prava na plaćanja, neovisno o vrsti ili količini proizvodnje, tzv. SPS regionalni model.
Novi model podrazumijevao je dodjelu svim poljoprivrednicima koji su do tada primali potporu. Prema europskim pravilima, sva prava na plaćanja dodijeljena jednom poljoprivredniku imaju jednaku vrijednost, ali države članice imale su pravo odrediti razlike među vrijednostima prava dodijeljenih različitim poljoprivrednicima. Hrvatska je to učinila.
Kod izračuna za hrvatske poljoprivrednike, u obzir je djelomično uzet prijašnji iznos financijske potpore isplaćen svakom poljoprivredniku, odnosno vrijednost prava koja je imao u okviru dotadašnjeg sustava potpore.
Time se htjelo izbjeći prenagli prekid u razini financijske potpore koja je do prelaska na novi model isplaćivana domaćim poljoprivrednicima. Godine 2014. tako su hrvatskim proizvođačima dodjeljene tri vrste prava na plaćanja:
Prava na plaćanja registriranim poljoprivrednicima dodijelila je Agencija za plaćanja na početku programskog razdoblja ZPP EU 2014-2020. Dodijeljena su svima koji su imali uvjete, pa je općenito, svaki prihvatljivi hektar značio dodjelu jednog prava na plaćanje.
Za svakog poljoprivrednika APPRRR je izračunala individualnu vrijednost, pri čemu su se djelomično uvažila tzv. povijesna prava koja donose povećanu vrijednost. To je imalo posljedicu da vrijednosti nisu bile iste za sve poljoprivrednike. Stočari su, primjerice, dobili prava veće vrijednosti.
U 2013. godini Hrvatska je iskoristila nacionalnu rezervu (20% od ukupne omotnice za izravna plaćanja koja je iznosila 373 milijuna eura) za dodjelu posebnih prava na plaćanja poljoprivrednicima bez zemlje, te onima u specifičnim sektorima kojima su dodjeljena prava povećane vrijednosti.
Potonji su oni poljoprivrednici kojima su temeljem referentne 2011. godine, dodijeljena prava veće vrijednosti za sektore mlijeka, tova goveda, ovaca i koza te duhana te korisnicima koji su investirali u povećanje proizvodnje u tim stočarskim sektorima, odnosno povećali broja grla u odnosu na referentnu godinu.
Uvjet ostvarivanja onih veće vrijednosti bilo je zadržavanje minimalno 50 posto proizvodnje, sve do 2015. godine kada je taj uvjet ukinut zbog uvođenja konvergencije - ujednačavanja vrijednosti prava na plaćanja.
Naime, sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2015. godinu vrijednosti prava na plaćanja s početnom vrijednošću većom od prosječne (169 Eura) smanjuje se od 2015. do 2019. godine u pet koraka, kako bi njihova vrijednost konvergirala prema nacionalnom prosjeku, objasnili su iz APPRRR-a.
A konvergirala je proporcionalno, odnosno poljoprivrednicima s većom jediničnom potporom se uzimalo onoliko koliko onim drugima s manjom jediničnim potporom treba da bi kroz pet godina došli do 60 posto prosječne vrijednosti prava. Dakle, velikima se uzimalo koliko je malima trebalo.
Poljoprivrednik s velikim iznosima izravnih plaćanja u 2014. godini, a koje je dobio temeljem proizvodno vezanih potpora u sektoru stočarstva (u obliku premija, posebnih prava, ili povećane vrijednosti za tov goveda, mlijeko, ovce i koze i duhan) tu vrijednost mogao je u određenom omjeru preslikati na minimalno jedan hektar poljoprivrednog zemljišta u 2015. godini, ako se ne radi o proizvođaču koji uz stočarsku proizvodnju ima i biljnu proizvodnju.
To je razlog zbog čega su jedinične vrijednosti prava dodijeljenih u 2015. godini bile u velikom rasponu od 20,38 eura do 10.416,91 eura.
Tako je primjerice u 2015. godini 22.484 hektara poljoprivrednog zemljišta imalo vrijednosti prava na plaćanja iznad 300 eura, dok je u 2020. godini takvu vrijednost imalo samo 8.877 hektara, zbog primjene konvergencije.
Pitali smo APPRRR koliko poljoprivrednika danas ostvaruje ta prava na osnovi te referentne 2011. godine i dobili informaciju da je 18.758 takvih poljoprivrednika i dalje u sustavu potpora, te da u 2021. godini dva korisnika imaju vrijednost jednog prava veću od 5.000 eura.
Dakle, koliko će potpore pojedini poljoprivrednik godišnje primiti ovisi o vrijednosti dodijeljenih mu prava na plaćanja, jer se temeljem te vrijednosti po hektaru isplaćuje osnovno i zeleno plaćanje. Onaj tko ima prava veće vrijednosti temeljem povijesnih referenci, ostvarit će značajno više potpore od onih koji ih nemaju.
Poljoprivrednici svake godine svoja prava moraju aktivirati s odgovarajućim brojem hektara koje obrađuju. Aktivaciju prava na plaćanja poljoprivrednici rade svake godine prijavom prihvatljivih hektara s pratećim brojem prava na plaćanje, u jedinstvenom zahtjevu u AGRONET-u kojeg podnose APPRRR-u, obično od 1. ožujka do 15. svibnja.
Jedno pravo aktivira se jednim prihvatljivim hektarom, tj. za njega se ostvaruju izravna plaćanja. Prihvatljivi hektar je onaj koji ispunjava sve uvjete, nakon kontrolnih aktivnosti. Izravna plaćanja sastoje se od osnovnog, zelenog i preraspodijeljenog plaćanja, uz dodatno plaćanje za mlade poljoprivrednike, kao i proizvodno vezane potpore (na koje otpada 15 posto omotnice).
Osnovno plaćanje, koje se temelji na dodjeli prava na plaćanja, je potpora dohotku poljoprivrednika. U strukturi godišnjih potpora (uz zeleno i preraspodijeljeno plaćanje) ono zauzima najznačajniji dio. Na osnovno plaćanje dosad je odlazilo 43 posto financijske omotnice izravnih plaćanja za hrvatsku poljoprivredu, a od sljedeće godine taj je postotak smanjen na 38 posto.
Zeleno plaćanje obuhvaćalo je 30 posto omotnice, a od 2023. zamijenjuju ga eko-sheme za što je predviđeno 25 posto omotnice. Preraspodijeljeno plaćanje koje je iznosilo 10 posto omotnice davalo se za prvih 20 hektara, a od sljedeće godine omotnica je 20 posto za prvih 30 hektara. Mladim poljoprivrednicima i dalje ostaje dodatnih 2 posto omotnice.
Udaljavanje od povijesnih referenci i različitih vrijednosti prava na plaćanja, jedan je od ciljeva nove ZPP EU. Zato su se države članice koje imaju takav pristup, dogovorile da će postupno smanjivati razlike u vrijednosti prava i dovesti ih bliže EU-ovu prosjeku.
Taj se postupak naziva unutarnjom konvergencijom. Tako će Hrvatska morati nastaviti smanjivati razlike u vrijednostima prava na plaćanja. Za novo programsko razdoblje ZPP EU koje počinje 2023., radit će se i novi izračun vrijednosti prava na plaćanja, a tzv. povijesna će se nastaviti isplaćivati.
Naime, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da i iduće godine nastavljaju s primjenom sustava prava na plaćanje. Njihova nova vrijednost izračunavat će se u skladu s financijskom omotnicom za osnovnu potporu dohotku za 2023. godinu i temeljem vrijednosti prava na plaćanja poljoprivrednika u 2022. godini, kao i pripadajuće vrijednosti zelenog plaćanja, koje čine 73% omotnice za izravna plaćanja u sadašnjem periodu (osnovno plaćanje 43% + zelena plaćanja 30%).
Dakle, povijesna prava na plaćanja poljoprivrednici će zadržati i nakon 2023. godine. Isto tako, nastavit će se i mehanizam djelomične unutarnje konvergencije prava na plaćanja temeljene na proporcionalnosti, od 2023. do 2026. godine, pri čemu sva prava na plaćanje u 2026. godini trebaju imati vrijednost od najmanje 85 posto prosječnog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku planiranog za tu godinu. Za dodjelu novih prava, kao i do sada, koristit će se Nacionalna rezerva prava na plaćanja, kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
Što će biti nakon 2026. godine, ostaje nam za vidjeti.
Tagovi
Autorica
Prijavljujete se na mjeru 23? APPRRR je objavila dodatne informacije o podnošenju zahtjeva
Imali ste štetu od suše? Objavljen je javni poziv za mjeru 23
Milijun eura za unaprjeđenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima
Vlada donijela program potpore za obnovu proizvodnje mlijeka vrijedan 24 milijuna eura
Isplaćeno 6,5 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Vlada donijela program potpore za obnovu proizvodnje mlijeka vrijedan 24 milijuna eura
Krenula je isplata potpora za dobrobit životinja
Prijavljujete se na mjeru 23? APPRRR je objavila dodatne informacije o podnošenju zahtjeva
Ivan Tešija
prije 3 godine
Marta Radić upravo tako.Na kršu je jedini oblik poljoprivredne proizvodnje ekstenzivni uzgoj stkke, ne možrmo ni sijati žitarice niti saditi voće i povrće. Ne možemo proizvoditi kao naši kolege u kontinentalnom djelu Hrvatske. Stoga je trebalo poljoprivrednicima krskih područja ispregovarati sa EK površine koje koriste.Drzimo stoku u improviziranim objektima, ne možemo ostvariti i realizirafi mjere, žitarice i sjeno kupujemo, ne mozemo prodavati meso na kućnom pragu, osim u klaonicama koje su nam udaljene po 50 km i samo možemo prodati osobama koje su registrirane za prodaju mesa. Ugraničava nas se i sustavno uništava.
Marta Radić
prije 3 godine
Kuda i ovako imamo ograničene f.inanciske omotnice koje nisu dostatne za sve površine , imamo i nepravilno podjeljene unutar sektora. Tako da neki sektori uzmu puno više , a drugi znatno manje , a onda imamo priću o bioraznolikosti i priću o ravnomjernom razvoju ruralnih krajeva. To je nemoguće. Šansu treba dati svima jednaku , bez razlike na proizvodnju .
Ivan Tešija
prije 3 godine
Leticija Hrenković netočno, postoje površine za koje se isplaćuju potpore radi agrookolišnih mjera. Netočno je da se isključivo za to traži povećanje proizvodnje. Ljudima treba omogućiti da jednostavno i zakonski mogu proizvoditi i poslovati.Krška područja plasiraju na domaće tržište 40 000 teladi, oko 400 000 janjaca i jarića bez ostalih poljoprivrednih proizvoda.Napravite analizu koliko vinari prijave grožđa tj naprave vina, možda bi vam pomogao u tome bivši ministar. Napravite analizu koliko voćari prijave voća po hektaru i tako redom.Vi ste se i "proslavili" organiziranom hajkom na poljoprivrednike krških područja dok ste bili glasnogovornica Ministarstva, ako ćemo iskreno. EU je dala izradit studiju koja je trebala utvrditi kako i na koji način održavati površine krških područja zbog sprečavanja erozije tla, održavanja bioraznolikosti, prirodnih staništa, tokova podzemnih voda i protupožarne zaštite. Studija je pokazala da je najjeftinije i najdjelotvornije održavanje takvih područja ispašom stoke. 1.Činjenica je da se krška područja nisu ispregovarala sa EK, zbog toga imamo situaciju da smo od 2 milijuna ha krškog pašnjaka EK prijavili samo 78000ha, dakle niti 4% površine najvećeg prirodnog resursa u RH. Točno da nismo mogli prijaviti zemljište koje se ne obrađuje, ali je činjenica da nismo tada prijavili EK sve obradive poljoprivredne površine, a imali smo mogućnost naknadno to napraviti a nismo. 2 Činjenica da smo mogli povećavati povrsine i omotnicu godisnje za 5% a nismo. 3.Činjenica da smo imali rok da u dvije godine zatražimo plaćanja za dodatne površine. 4.Činjenica je da je dodatno plaćanje zatražilo devet zemalja članica i EK im je to odobrila. 5.Povećanje poljoprivredne proizvodnje po ha prinosa se ne može značajno povećati osim povećanjem upotrebe pesticida,herbicida i umjetnih gnojiva, a novi ZPP teži smanjenju istih. EU želi da proizvodimo manje ali da hrana bude zdravija. 6.Po kojem principu možemo povećati mliječnost krave? Kome ćemo povećati proizvodnju mlijeka kada nemamo uređeno tržište a otkupne cijene mlijeka su sramotno niske, osim ako ne mislite mlijeko izvoziti u Kinu po genijalnom izumu bivšeg ministra. EU ima viškove mlijeka i ne zna gdje će s njim, mi smo im interesantni kao tržište a ne kao proizvođači. 7.Bez aktivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i dodatnih financijskih ulaganja nije moguće ostvariti povećanje poljoprivredne proizvodnje.To je ministarstvo propustilo napraviti. Cilj nije povećanje proizvodnje nego uvoz, poljoprivrednu politiku nam kroje trgovačko-uvozni lobiji nekolicina velikih koji žele male opgovce unistiti, oteti im zemlju i prisiliti ih da isele ili da im budu radna snaga. 8.Netočno je da se svo državno zemljište koji vrijedi obrađuje.Znanstvena zajednica je točno precizirala na kojim lokacijama imamo čak 500 000 ha državne nekorištene zemlje koja se odmah može obradivati. Činjenica je da Hrvatska ima 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta a obradujemo samo 1/3 .Stoga ne stoji ta vaša tvrdnja da nema više kvalitetne zemlje za obrađivanje!!! Netočno je da će Hrvatska iz nacionalne rezerve isplaćivati potpore jer to nije nikad ni radila.Kada je 2012/2013 trebala isplaćivati poljoprivrednicima potporu iz nacionalne rezerve, nije to napravila, a bilo je tada najpotrebnije pa neće ni sada. Postoje drugi mehanizmi da se osiguraju europska sredstva poljoprivrednicima, ne želimo mi opterećivati državni proračun. Evo npr. potpore za područja NATURA 2000, tu mogućnost ministarstvo nije uopće uzelo u obzir niti je to predvidjelo strateškim planom.Mogli smo aktivirati mjeru M12 koja se isplaćuje iz eko šeme.Budući da je velik dio krških područja u NATURI 2000 možete zamisliti kako bi to pomoglo poljoprivrednike krskih područja.Belgija je povukla 140 milijuna eura na tu mjeru.Imamo skoro 40% površina pod NATUROM 2000 a prosjek EU je 18% dok stare članice imaju 10%. 9.Branite neobranjivo, branite politiku koja je odgovorna za smanjenje poljoprivredne proizvodnje za 50%, branite politiku zbog koje je sa ruralnih područja iselilo, samo u zadnjih 10g, 400 000 ljudi. Branite štetan i poguban zakon u poljoprivrednom zemljištu koji će uništiti male opgovce. Vaše je pravo i interes zastupat krupni kapital, zbog toga me ne čudi ovakav vaš komentar. Lp
Leticija Hrenković
prije 3 godine
Ivane Tešija: 1) Površine zemljišta bez proizvodnje nisu mogle ući u izračun omotnice. To je činjenica. Ortofoto snimke su pokazale što obrađujemo, DZS je izradio serije godišnjih podataka o korištenom zemljištu od 2000. godine. Nekorišteno zemljište, nažalost, nije moglo ući u ARKOD. 2) Prinos po hektaru može biti veći, ako se dobro upravlja, jednako kao i količina mlijeka po kravi. Veća produktivnost se može postići na istim površinama. To je znanstvena činjenica. 3) Da, potrebno je aktivirati zapušteno zemljište, osobito privatno, a subvencije su osigurane kroz nacionalnu rezervu. Međutim, da bi se to postiglo potrebno je promijeniti zakon o nasljeđivanju i spriječiti cjepkanje poljoprivrednog zemljišta među rodbinom. 4) Sve što valja od državnog zemljišta već se obrađuje. U većini slučajeva, prema starom i novom zakonu, nekome će trebati uzeti zemlju da bi se dalo drugome. 5) Stampeda nakon moratorija neće biti, jer nigdje u komadu nema zemlje za koju bi stranci bili zainteresirani. S druge strane, stranci su s nama već godinama, imaju 80-tak firmi u Upisniku i obrađuju 150 hektara privatnog zemljišta, koje im je netko prodao.
Marta Radić
prije 3 godine
Bilo bi najbolje da svi poljoprivrednici imaju jednaka prava po površini , kao recimo Bugarska. Svaki obradivi hektar jednaka plačanjs , bio mali , veliki , bilo koja poljoprivredna proizvodnja. Sektori koji imaju veća prava su sektori koja imaju i dodatna plačanja ili vezana i dr. Tako da su ti sektori ionako dovoljno poticani. Ono što je vidljivo da su upravo ti sektori u 10 godina prepolovili proizvodnju , što znači da potpore ne daju rezultate , što je još jedan argumenat da bi svi trebali imati jednaka prava , a neka proizvode što im se tržišno isplati , jer bioraznolikost nam je bitna.
Ivan Tešija
prije 3 godine
Leticija Hrenković, ono što je gosp. Božić rekao nije točno. Ušli smo nespremni u EU pa tako smo i slabo ispregovarali financijsku omitnicu. Ušli smo sa minimalnim stočnim fondom i minimalnim površinama. Mogli smo povećavati omotnicu za 5% godišnje i to nitko nije tražio. Imali smo također mogućnost u roku godinu dana ispregovarati ono što je loše ispregovarano i tražiti od EK povećanje omotnice i prijaviti dodatne površine. I to smo propustili. Imali smo mogućnost da se pripremimo za novo referentno razdoblje i tražimo povećanje, mogli smo staviti "veto" na EU" proračun ali nismo ni prstom mrdnuli niti pokušali da se izborimo za bolje uvjete za hrvatske poljoprivrednike. Poljoprivreda nije ista prije 7g i sada, U Hrvatskoj je bio rat, ljudi su iselili, ljudi su se sada počeli vraćati na sela, radili bi i obradivali zemlju ali je država ta koja im to treba osigurati, a nije. Bez dodatnih sredstava i ulaganja ne možemo povećati poljoprivrednu proizvodnju. Imamo milijun ha prijavljenih i tu se ne može više proizvoditi nego što se proizvodi, krava koja daje 30l mlijeka ne može dati 60l, prinos po hektaru voća, žitarica, povrća također. Dakle da bi se povećala proizvodnja potrebno je aktivirati zapušteno poljoprivredno zemljište u svrhu poljoprivredne proizvodnje i osigurati sredstva da se za te površine poljoprivrednike subvencionira. Ali to državna administracija nije napravila.Umjesto toga oni sa sredstvima koja su im na raspolaganju(umanjena 5%) preraspodijeljuju i uduzimaju i smanjuju potpore.Po kojem principu ćete povećati ekološku proizvodnju ako imate fiksna sredstva i smanjujete potpore na način što se uključi više poljoprivrednika to će biti manja potpora? Tko će se time baviti? Sve su to populističke priče bez pokrića. Kada smo upozoravali ministricu da ćemo u idućem razdoblju dobiti manju omotnicu ona je cijelu hrvatsku javnost uvjeravala da ćemo dobiti više sredstava zbog njenih dobrih pregovora, šta je ona konkretno ispregovarala? Ništa!! Je lipo smo dobili više sredstava, vidi se sada sve. Osim toga prođe li ovaj Zakon o poljoprivrednom zemljištu mali opgovci neće postojati a Hrvatska će nakon moratorija za zabranu prodaje zemljišta strancima doživjeti stampedo na kupnju hrvatske grude, i vrlo brzo ćemo ostati bez nje.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Da znam , ali štetočinje iz ministarstva i dalje prave štetu predlažući NEOBVEZUJUĆI zakon za državnu zemlju , jer što znači nacionalna rezerva 20 % ? Ako je to od 1 100 000 ha onda nemamo ni za još 200 000 ha mjesta ! Ivan Tešija u razgovoru rekao mi je da tu postoje još neke mogućnosti da se broj ha poveća , nisam upućen u to , ali sam 2001 ZNAO da ćemo u EU ući sa minimalnim površinama i na to sam upozorio Pankretića , vođe HSS seljačkog saveza Grivičića i Kuterovca , te Mesića i predstavnike poljoprivrednih udruga ! Zato imamo bilans minimalne površine , 117 IZUMRLIH sela , 70 i više sa JEDNIM stanovnikom kako iznose na temelju POPISA 2021 !
Leticija Hrenković
prije 3 godine
Đuro, temu iz vaše prve rečenice smo obradili ranije: https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/je-li-hrvatska-propustila-prijaviti-dodatna-dva-milijuna-hektara-za-eu-potpore/69911/ Nacionalna rezerva je 20% iznosa omotnice za izravna plaćanja, piše u tekstu. Prava na plaćanja iz nacionalne rezerve za nove površine dobivaju isključivo: novi poljoprivrednici, mladi poljoprivrednici, zatim oni koji su stekli pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Također, novac iz nacionalne rezerve ide i za površine koje su razminirane prethodne godine i za one koje se nalaze u područjima s prirodnim ograničenjima.
Đuro Japaric
prije 3 godine
U podužem tekstu ne piše da smo u raspadajuću EU ušli sa samo nešto preko 1 milijun ha ! POSLJEDICA je to što su SDP i HDZ sa svojim kvislinzima nametali neobvezujuće ZAKONE za državnu zemlju , što nisu potakli sređivanje stanja za privatnu kao i davanje iste u ZAKUP ili PRODAJU ! TU su OPG GUBITNICI kao i RH ! Da su me političari slušali , danas smo mogli imati najmanje 500 000 ha državne i privatne u ARKOD i sustavu poticaja ! Koliko su > NACIONALNE REZERVE > U HA ?