Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvođačke organizacije
  • 02.12.2016. 15:00

Zadruga nastupa za članove, a ne za sebe!

Izaći iz poslovanja ili nastaviti preživljavati?

Foto: bigstockphoto.com, NejroN Photo
  • 2.053
  • 298
  • 0

Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom organizirao je Međunarodnu konferenciju "Zadruge - proizvođačke organizacije" na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, Savjetodavne službe, Agronomskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta u Osijeku te stručnjaci iz zadružnog sektora Hrvatske i zemalja Europske unije.

Ista se održala 29. i 30. studenoga 2016. u Hotelu Osijek te se pokazala kao dobra prilika za upoznavanje s međunarodnom praksom i mogućnostima povezivanja proizvođača radi unaprjeđenja poslovanja.

Zadruge su poslovni model koji doprinose ravnoteži globalnog gospodarstva

Iz dvodnevne se rasprave moglo zaključiti da su teme zadrugarstva i proizvođačkih organizacija važne zbog usmjeravanja proizvođača u udruživanje i rad kroz zadruge koje mogu biti priznate kao proizvođačke organizacije.

"Proizvođačke organizacije se ne osnivaju. One su status koji stječe pravni subjekt, tj. pravna osoba koja ima pravnu osobnost (odnosno, legitimitet za nastup prema trećima i nastupanje u pravnom prometu)", elaborirala je Vedrana Stecca u okviru teme: "Proizvođačke organizacije s aspekta Zakona o zadrugama".

Širenje članstva i jačanje zadruga

Zadruge su poslovni model koji doprinosi ravnoteži globalnog gospodarstva! Omogućuju pojedincima sudjelovanje tako da između ostalog, definiraju temeljne vrijednosti i načela suradnje, dok njihov poslovni model stvara veću ekonomsku, društvenu i okolišnu održivost. No, za pokretanje, rast i uspješno poslovanje zadruga, nužan je kapital, a svako nacionalno zakonodavstvo ima i svoj zakonodavni okvir za djelovanje zadruga.

Kada govorimo o zadrugarstvu, bitno je naglasiti da zadruga nastupa za članove, a ne za sebe, pri čemu joj je cilj utržiti proizvode svojih članova. Osim toga, teži proširivanju članstva kako bi se stvorile regionalne i sektorske jake tvrtke. Što više članova - to je više konkurentna zadruga.

300 najvećih zadruga ostvarile godišnji promet od 2 trilijuna dolara!

Isto je tako, od neposredne važnosti napomenuti da se zadruge mogu podičiti s milijardu članova širom svijeta te da u Indiji zadovoljavaju 67% potreba seoskih domaćinstava, a da su 40% afričkih domaćinstava članovi istih. Može ih osnovati najmanje sedam osnivača, osim ako Zakonom o Zadrugama nije drugačije određeno. A, da je moguće istovremeno ostvarivati ekonomsku održivost i društvenu odgovornost, između ostalih dokazuje i 300 najvećih zadruga koje su u 2010. godini ostvarile godišnji promet od 2 trilijuna $.

Južni Tirol - učimo od najboljih!

"Kako bi bili konkurentniji na europskom tržištu, hrvatski se poljoprivrednici moraju udružiti. Tako mogu povući daleko više novca iz EU. Zadruge nisu dovoljne jer EU traži upravo proizvođačke organizacije. Model koji je ponudila Europa jedan je od najboljih, za svaki sektor je drukčiji, ali sve poljoprivredne proizvodnje mogu ući u proizvođačke organizacije", izjavio je na Međunarodnoj konferenciji "Zadruge - proizvođačke organizacije" u Osijeku, Robert Hadžić iz Udruge OPG-a Hrvatske. Isti se osvrnuo na autonomnu pokrajinu, Južni Tirol u središnjem dijelu sjeverne Italije gdje je razvijen "savršen" oblik poljoprivredne proizvodnje, a gdje dominira zadružna zemlja.

Dominira zadružna zemlja!

S obzirom na to da se Južni Tirol može pohvaliti s 18.000 ha voćarske proizvodnje, od kojih prosječnu veličinu gospodarstva čine upravo ona od 2,5 ha, a gdje se, godišnja proizvodnja jabuka kreće oko milijun tona, možemo si uzeti za pravo - učiti od najboljih! Ne samo zbog razvijenog voćarskog sektora, nego i zbog razvijenog vinogradarstva i brdsko-planinske poljoprivrede. Upravo to područje je primjer kako se udruživanjem poljoprivrednih proizvođača osigurava postojana, konkurentna, visokokvalitetna i visokodohodovna proizvodnja koja omogućava kvalitetan život stanovništvu i lokalnoj zajednici. Upravo je to područje primjer kako se od poljoprivrede može dobro živjeti.

Božićna želja: kredit za otvaranje zajedničke domaće mljekare!

Mukotrpan proces bijaše, ali grupa poljoprivrednika iz Požeštine uspjela je 2015. izboriti status proizvođačke organizacije. U početku su se dičili s 20 članova, a danas se mogu pohvaliti s 12 njih. Premda su od početka kao ključan strateški cilj navodili zajedničku mljekaru budući da na prostoru djelovanja zadruge postoji domaća mljekara čiji je vlasnik član zadruge, još uvijek nisu došli od nje. Ne svojom krivicom! Krivicom drugog! Problematika se, naime, ogleda u tome što za poslovanje zadruga treba kredit kako bi financirala zadrugare i tako za sebe i svoje članove ostvarila razliku u cijeni.

Poslovni plan je tu, nedostaje samo potpora države

"Zadruga je osmislila detaljan poslovni plan i zatražila potporu države i banaka (domaćih i stranih). U potrazi koja traje već gotovo godinu dana za kreditom od dva milijuna kuna (riječ je o novcu koji žele i mogu vratiti), zadruga je obišla sve relevantne državne institucije i sedam banaka, ali još uvijek nije dobila pragmatičnu podršku, dok su se stotine milijuna kuna potrošile na raznorazna nepovratna sredstva", kazao je Miroslav Kovač u okviru teme "Poljoprivredna zadruga Uzgojno poslovno obrazovni centar Simentalac". Štitimo identitet i domaću proizvodnju. Štitimo našeg čovjeka i nadajmo se, za dobrobit sela i domaće poljoprivredne proizvodnje da će se želja Miroslava Kovača ispuniti.

Moramo regulirati zakone vezane za porez!

"Moramo regulirati zakonodavni okvir zadruga, a ne Zakon o njima koji je po mom mišljenju relativno dobar i obuhvaća dosta toga. Problem predstavljaju drugi zakoni, a naročito oni vezani za porez koji su nepovoljni i diskriminirajući prema zadrugama. Riješimo to! Omogućimo ljudima koji ulaze u zadruge ravnopravnu mogućnost poslovanja putem istih! Tada će ljudi ulaziti s povjerenjem u zadrugu i sklapati poslovne ugovore s istom koja će se razvijati i postepeno prelaziti u proizvođačku organizaciju", poručila je Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo koji nastoji promijeniti zakonodavni okvir za zadruge, na čemu, tvrdi Ilda, srčano i emotivno rade.

Foto: bigstockphoto.com, NejroN Photo


Fotoprilog


Tagovi

Zadrugarstvo Zakonodavni okvir Miroslav Kovač Domaća mljekara


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.