Identificirano je 10 ključnih koraka koji bi mogli spasiti 500 milijuna ljudi od gladi, udvostručiti dohodak 545 milijuna malih farmera u zemljama s niskim i srednjim prihodima te ograničiti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz poljoprivrede.
Globalni ciljevi za borbu protiv klimatskih promjena i smanjenja gladi do 2030. godine nadohvat su ruke ako donatori i zemlje u razvoju pomognu i potaknu male poljoprivrednike na uzgoj otpornijih usjeva, uporabu navodnjavanja te korištenje mreža socijalne sigurnosti, tvrde istraživači iz Ceres2030, partnerstva između Sveučilišta Cornell, Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike i Međunarodnog instituta za održivi razvoj.
U novom su izvješću identificirali 10 ključnih koraka koji bi mogli spasiti 500 milijuna ljudi od gladi, udvostručiti dohodak 545 milijuna malih farmera u zemljama s niskim i srednjim prihodima te ograničiti emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz poljoprivrede.
Kako pojašnjavaju, promjene bi koštale dodatnih 33 milijarde dolara godišnje. Donacijom bi se prikupilo 14 milijardi, dok bi ostalih 19 financirale zemlje u razvoju.
"To je relativno skromna količina novca u usporedbi s tim koliko te zemlje troše na koronavirus“, rekla je za Reuters zamjenica direktora tvrtke Ceres2030 Carin Smaller.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u 2019. godini gotovo 690 milijuna ljudi tj. nešto manje od 9% svjetske populacije, zaspalo je gladno. No, Smaller smatra kako bi pandemija ove godine mogla povećati taj broj na dodatnih 95 milijuna.
U međuvremenu, a prema izvješću objavljenom u časopisu Science iz 2018. proizvodnja hrane uzrokuje oko četvrtinu klimatskih promjena, a njezin porast glavni je pokretač krčenja šuma i povećanje potrošnje fosilnih goriva.
Mala poljoprivredna gospodarstva nestaju zbog velikih tvrtki
"Ako ulažete u farmu, poboljšavate ekonomsku produktivnost siromašnih poljoprivrednika. S druge strane, ako ulažete u tržište, osiguravate da ti farmeri imaju gdje prodati svoju robu. Gdje god pomogli, isplatit će se", pojašnjava Carin.
Dodaje i kako bi programi socijalne zaštite osigurali ljudima iz ovog sektora minimalnu razinu kapitala za usvajanje novih, zelenih tehnologija i ekološki prihvatljivih praksi poboljšavajući produktivnost bez štete za prirodu.
Među 10 preporuka u izvješću ističe se i ulaganje u poljoprivredne savjetodavne usluge koje ratarima, stočarima i ostalim farmerima nude obuku i edukaciju.
"Pomoć siromašnim farmerima da postanu dijelom poljoprivrednih organizacija također je presudna, a studije u Africi pokazale su kako se time poboljšavaju prinosi i kvaliteta usjeva, kao i voda i stanje tla“, ističe istraživački tim.
Podsjećamo, prošlog je tjedna UN-ov Svjetski program za hranu dobio Nobelovu nagradu za mir za napore u borbi protiv gladi širom svijeta.
Svjetski program za hranu ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir
"Drago mi je što su baš oni osvojili nagradu. Nadam se da će nam pomoći u ulaganjima koja su potrebna kako bi se što prije zauvijek zaustavila glad u svijetu“, zaključila je Smaller.
Tagovi
Autorica
Prijavljujete se na mjeru 23? APPRRR je objavila dodatne informacije o podnošenju zahtjeva
Imali ste štetu od suše? Objavljen je javni poziv za mjeru 23
Milijun eura za unaprjeđenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima
Vlada donijela program potpore za obnovu proizvodnje mlijeka vrijedan 24 milijuna eura
Vlada donijela program potpore za obnovu proizvodnje mlijeka vrijedan 24 milijuna eura
Krenula je isplata potpora za dobrobit životinja
Prijavljujete se na mjeru 23? APPRRR je objavila dodatne informacije o podnošenju zahtjeva
Imali ste štetu od suše? Objavljen je javni poziv za mjeru 23
Đuro Japaric
prije 4 godine
Mali poljoprivrednici iseljavaju iz Dalmacije od početka 18 stoljeća , a iz brdske Slavonije od 1945 !UN je dokazano nesposobna organizacija , posebno FAO - Organizacija za hranu i poljoprivredu UN , koja je 1994 pomogla pisanje teksta pod nazivom ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH ! Jasno je da RH NEMA strategiju pa nismo sposobni proizvesti hranu ni za vlastite potrebe , a imamo zemlju za proizvesti hranu bar za 20 MILIJUNA ljudi ! Nije problem GLAD , već je problem što ljudi NAMAJU NOVAC da si kupe hranu , a mnogi ni ZEMLJU da si hranu proizvedu !
Saša Sekulić
prije 4 godine
Mislim da se treba sve izbalansirati u svijetu.Evo vidimo po Koroni kako su se neke stvari izbalansirale recimo zagadjenje vazduha od ispusnih gasova automobila u velikim gradovima.Moze se vidjeti poslije par dana iz svemirske stanice Mir nad evropom da se vazduh procistio. Znaci ako necemo milom onda cemo silom da izbalansiramo planetu da lakse zivimo i disemo.