Pretraga tekstova
Ugovore vrijedne gotovo 10 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, uručio je ministar Tolušić danas poljoprivrednicima u Dubrovniku.
Ministarstvu poljoprivrede dana je suglasnost za sklapanje sporazuma sa Sveučilištem u Dubrovniku o financiranju nabave opreme za laboratorij Zavoda za mediteranske kulture u svrhu provođenja pedoloških analiza.
Suglasnost je dobivena na danas održanoj sjednici Vlade u Dubrovniku, a sporazum vrijedan 300.000 kuna su po završetku sjednice potpisali potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Barun. Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, a utrošit će se za nabavku opreme za laboratorij Zavoda za mediteranske kulture u svrhu provođenja pedoloških analiza, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
"Na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije ne postoji niti jedan laboratorij za provođenje fizikalno-kemijskih ispitivanja tla, a znamo da su te analize osnovni preduvjet uspješne poljoprivredne proizvodnje. Zato je ovaj laboratorij od značaja ne samo za studente Sveučilišta već i za cijelu poljoprivrednu aktivnost ovoga kraja", rekao je Tolušić.
Ministar je u Dubrovniku uručio i 22 ugovora vrijedna 9,8 milijuna kuna za projekte iz Dubrovačko-neretvanske županije financirane iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Riječ je o projektima ulaganja u uljare, potpora razvoju mladih poljoprivrednika kao i pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Tri projekta usmjerena su na povećanje kvalitete proizvodnje maslinovog ulja te rekonstrukciju i opremanje proizvodnih kapaciteta za preradu maslina, a financiraju se kroz operaciju 4.2.1. "Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima - objekti za proizvodnju ulja".
Nešto više od pola milijuna kuna dodijeljeno je mladim poljoprivrednicima Dubrovačko-neretvanske županije koju u okviru operacije 6.1.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima" svaki sa 50.000 eura ulažu u kupuju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala. Mladi poljoprivrednici mogu izgraditi ili opremiti objekte za proizvodnju, preradu ili prodaju svojih proizvoda, a financira im se i kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta te kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.
Sedamnaest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz ovoga kraja ostvarilo je potporu za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u okviru operacije 6.2.1. Programa ruralnog razvoja, kojom financiramo turizam u ruralnom području, tradicijske i umjetničke obrte, kao i različite usluge u ruralnim područjima uključujući preradu i trženje proizvoda.
"Dodjelom bespovratnih sredstava iz europskih poljoprivrednih fondova projektima čiji su nositelji obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izravno doprinosimo razvoju gospodarstva u najjužnijim krajevima Hrvatske. Nemaju svi dijelovi Hrvatske jednake potrebe, no izmjenama Programa ruralnog razvoja stvorili smo mogućnost da svaki ruralni kutak naše zemlje može iskoristiti sredstva za ono što je lokalnoj zajednici najpotrebnije", naglasio je Tolušić, zaključuje se u priopćenju.
Izvori
Tagovi
Zavid za mediteranske kulture Pedološka analiza Program ruralnog razvoja Ugovori Dubrovnik
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje