U suradnji s Centrom za poduzetništvo donosimo vam sve o obvezama za doprinose!
Budući da su mjere ruralnog razvoja pokrenule aktivnosti poljoprivrednog sektora i da postoji veliki interes za potpore i njihovo korištenje kako bi se osnažila poljoprivredna gospodarstva, sve je veći i broj pitanja koja nam postavljaju, kako postojeći nositelji poljoprivrednih gospodarstava tako i oni koji to tek žele postati (osobito vezano za poslovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG-a) o čijem osnivanju smo pisali u članku Osnivanje poljoprivrednog gospodarstva i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Najčešća pitanja vezana su uz obveze na doprinose i poreze. U ovom članku donosimo vam sve o obvezama za doprinose.
Sustav je prošao kroz brojne promjene i nije iznenađujuće što krajnji obveznici imaju nedoumice. Situacija se mijenjala kroz nekoliko perioda. Prvi period odnosi se na sve korisnike koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava prije 01.11.2010. Oni ne moraju plaćati doprinose, niti za mirovinsko niti za zdravstveno osiguranje i slijedom toga, mogu još uvijek biti evidentirani na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlene osobe.
Zatim je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o poljoprivredi donesena izmjena da od 1. studenog 2010., nositelj i članovi OPG-a upisani u Upisnik odmah postaju obveznici mirovinskog osiguranja, ukoliko nemaju osiguranje po nekoj drugoj osnovi. Prijavu mogu izvršiti sami, ali i APPRRR-u Rješenje o upisu nositelja ili člana OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dostavlja HZMO. To je vrijedilo do ulaska Republike Hrvatske u EU.
Oni koji su upisani nakon 01.11.2010. a prije 30.07.2013. (dan ulaska u EU) moraju plaćati samo doprinos za mirovinsko, ali ne i zdravstveno osiguranje. Oni koji su upisani nakon 01.07.2013. moraju plaćati i mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a izmjenama Zakona o doprinosima (NN 41/2014) i doprinos za zapošljavanje. Iznimno poljoprivrednik koji je navršio 65 godina života nema obvezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Sve navedeno odnosi se i na nositelja i na članove PG-a.
Dakle, prvi korak razrješenja dileme kolike doprinose mora plaćati vaš OPG leži u odgovoru na pitanje kada ste upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Nadalje, doprinosi ovise i o tome je li vam poljoprivreda jedina djelatnost i je li poljoprivrednik paušalni obveznik poreza na dohodak ili vodi poslovne knjige. Najniža osnovica utvrđuje se množenjem propisanog faktora i ostvarene prosječne plaće u RH u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine, pa ona za 2017. godinu iznosu 7.739,00 kuna (NN 102/16) i objavljena je u Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017. godinu.
S obzirom na navedeno imamo sljedeće opcije:
1. osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana, doprinose plaćaju po rješenju Porezne uprave i to na osnovicu koja je umnožak prosječne plaće (trenutno 7.739,00 kn, ali mijenja se svake godine pa treba uvijek provjeriti aktualnu) i koeficijenta 0,38 (pa je to trenutno 2.940,82 kn), i to:
što ukupno iznosi prema aktualnoj osnovici ukupno 579,34 kn mjesečno.
2. osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak i koji porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku, doprinose plaćaju po rješenju Porezna uprave i to na osnovicu koja je umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,4, pa je trenutna osnovica 3.095,60 kn i na nju se obračunava:
što prema aktualnoj osnovici ukupno iznosi 1.151,56 kn mjesečno.
3. osobe koje utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, obveznici su doprinosa na temelju samozaduživanja doprinosa kroz JOPPD obrazac do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prosječna plaća puta koeficijent 0,55, pa je trenutna osnovica 4.256,45 kn i na nju se obračunavaju doprinosi po istim stopama kao i kod poljoprivrednika paušalista, što prema aktualnoj osnovici iznosi ukupno 1.583,40 kn mjesečno.
4. poljoprivrednik obveznik poreza na dobit plaća doprinose na temelju zaduženja kroz JOPPD obrazac pri isplati poduzetničke plaće, a ako istu odluči ne isplaćivati tada do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni. Pri tome je osnovica prosječna plaća puta koeficijent 1,1 pa trenutno iznosi 8.512,90 kn i na nju mjesečno treba platiti 3.166,78 kn doprinosa mjesečno.
Ukoliko vam je poljoprivredna djelatnost dodatna, odnosno imate doprinose po drugoj osnovi i obavljate poljoprivrednu djelatnost, doprinose utvrđuje Porezna uprava rješenjem po godišnjem obračunu, a osnovica je ostvareni dohodak ili dobitak. Pri tome najviša godišnja osnovica ne može biti više od 60.364,20 kn. U ovom slučaju dužni ste na utvrđenu osnovicu platiti 10% doprinosa za mirovinsko osiguranje (ili 7,5% + 2,5% ako ste u I. i II. stupu), te doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%, pa maksimalna obveza u ovom slučaju iznosi 10.563,74 kn godišnje obveze za doprinose. Rok za plaćanje je dan podnošenja godišnje porezne prijave.
Ako ste u situaciji da vam je poljoprivreda druga djelatnost i da ste izabrali biti paušalni obveznik poreza na dohodak situacija je slijedeća:
Na osnovicu se plaća 10% doprinosa za mirovinsko osiguranje (ili 7,5% + 2,5% ako ste u I. i II. stupu), te doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%. Porezna uprava izdaje rješenje a dužni ste platiti u roku od 15 dana od uručenja rješenja.
Za sve dodatne informacije javite nam se na besplatni broj 0800 345 345 ili putem e-pošte info@czposijek.hr.
Autorica: Ivana Vondrak Šimleša/Centar za poduzetništvo Osijek
Foto: Pixabay/jill111
Tagovi
Partner
Centar za poduzetništvo Osijek
J.J.Strossmayera 341,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 283 820,
e-mail: info@czposijek.hr
web: http://www.czposijek.hr/
Vedran Stapić
prije 7 godina
Slažem se da regulativu u domeni zemljišne politike treba mjenjati. I koliko znam u MPS se razmišlja u tom smjeru. Mislim da smo danas svi svjesni da je sektor u svojevrsnoj katarzi i to će trajati još jedno vrijeme, iako smo već dio puta prošli. Neki dijelovi RH su korak ispred ostalih.Selo i ruralni prostor se po prirodi stvari sporije mjenjaju, a vanjski uvjeti nameću tempo. Pokidani su u zadnjih 20 godina mnoge karike u lancu agrara, koje nije lako iznova stvoriti. U svakom slučaju zahtjeva vrijeme. I upravo je tu problem, jer malo tko može i želi čekati. Veseli me da sam u zadnjih 10-ak godina vidio mnoge koji su ustrajni i usprkos svemu idu naprijed. Kad su okolnosti ovako kaotične onda je jedina parola: uzdaj se u se i u svoje kljuse.Treba raditi i težiti boljem, a izbjegavati frustracije neostvarenih očekivanja. Bojim se da u čekanju da država rješava probleme je upravo problem. Ako se ne krećeš drugi te prestignu. Doduše i mnogi koji trče padnu, ali to i je komponenta kapitalizma.Svatko ima veći dio vlastite perspektive u svojim rukama.
Vedran Stapić
prije 7 godina
Đuro kralju Turske povijesti ;)Problem je što u vrijeme Turaka nije bilo automobila pa nije bilo niti registracijeAko me sjećanje dobro služi nije bilo niti nekoliko desetaka ili stotina tisuća zaposlenih u školama, fakultetima, policiji, vatrogascima, ministarstvima, bolnicama ..... standard života je različit. Kako možemo uopće to uspoređivati?U seoskoj školi (ako je postojala) bio je jedan učitelj, a danas ih imaš barem 10-ak ... PS. Nemoj mi zamjeriti samo se zabavljam
Opg Goran
prije 7 godina
Kao sto rekoh,bit ce ovrha,kamata,blokada...Lijepe su to cifrice..