Što poljoprivrednici s pogođenih područja mogu financirati kroz Mjeru 5?

Novi natječaj za potporu obnovi poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala u okviru Programa ruralnog razvoja RH, operacije 5.2.1. bit će objavljen, kako smo i naveli, u veljači. Prema tvrdnjama ministrice poljoprivrede Marije Vučković, bit će jednostavniji, obrada brža, kako bi potreban novac što prije stigao do poljoprivrednika na stradalom području. 

No, što se onima s pogođenih područja uopće može financirati?

Prije svega sanacija zemljišta, konkretnije: uklanjanje mulja, podrivanje, ravnanje, krčenje višegodišnjih nasada, analiza tla, nabava gnojiva i sjemena te sjetva. Može se financirati izgradnja poljoprivredno gospodarskih objekata i infrastrukture (za životinje, za uzgoj bilja u zaštićenom prostoru, za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda u sklopu gospodarstva, opremanje objekata...) odnosno potrebni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi.

Za novi traktor maksimalno se može dobiti 750.000 kn

Moguće je dobiti sredstva za popravak ili nabavu novih i rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme te uklanjanje uništene opreme kada je riječ o višegodišnjim nasadima. Za novi traktor maksimalno se može dobiti 750.000 kn, ali njegova snaga ovisi o vrsti proizvodnje i broju životinja na gospodarstvu u trenutku nepogode.

Dopuštena je i nabava domaćih životinja i košnica, kao i pravdanje troškova podizanja novih ili obnove postojećih višegodišnjih nasada. Unutar 10% ukupne vrijednosti projekta moguće je priznati i troškove kupnje zemljišta, a prihvatljivi su i razni opći troškovi, poput rada konzultanta, izrade studije izvedivosti, geodetske podloge, elaborati, trošak nadzora, sudskih vještaka i sl.

Procedura prijave na natječaj

Prijavitelj predaje prvi dio zahtjeva za potporu s dokumentacijom (Procjena štete koju izdaje Povjerenstvo za procjenu štete, a koja mora biti veća od 30%; procjenu ukupnih radova na višegodišnjim nasadima koju izdaje Uprava za stručnu podršku, s obzirom na to da Procjena sadrži samo broj životinja, stabala i slično, ali ne i ostale radove koje je potrebno obaviti; potvrda Porezne uprave da nema duga; izjava da nema dvostrukog financiranja i dr.).

Nakon toga, a po zatvaranju natječaja, APPRRR  korisniku izdaje Odluku o administrativnoj kontroli i Ugovor na temelju kojeg korisnik kreće u prikupljanje ponuda preko portala Agronet te mu se nakon odobrenja ponuda izdaje Odluka o financiranju.

Novac ne smije "stajati" na računu

Na koncu, ne smije se zaboraviti svrha natječaja - osigurati nastavak poljoprivredne proizvodnje i spriječiti propadanje gospodarstava koja su narušena katastrofalnim događajima, no isto tako treba promatrati i realne potrebe za financijskim sredstvima. Kako smo već pisali, novac isplaćen kao predujam je namjenski te se ne može koristiti u druge svrhe. Nikome nije u interesu da se isplati korisnicima za obnovu, a da "stoji“ na računu jer ne mogu ugovoriti izgradnju objekta ili kupovinu životinje. 

Smanjiti papirologiju i krenuti u obnovu šteta od potresa na farmama bez novaca?

Jednostavno rečeno, budući da korisnik ništa ne može odraditi sam svojim radom već za sve treba angažirati izvođače gotovo je nemoguće da će biti dostupno toliko izvođača radova koliko bi bilo potrebno da se u nekom kraćem roku obnove svi stradali objekti pa je time i potreba za predfinanciranjem korisnika značajno manja.

I da zaključimo, nadležne institucije bi svakako morale poraditi i na boljoj informiranosti potencijalnih ponuđača o Portalu ponuda APPRRR, kako bi se smanjio rizik nedostatnog broja građevinskih i obrtničkih usluga koji se trebaju javljati na objavljene nabave poljoprivrednika.