• Osječko-baranjska županija
  • 31.03.2020. 09:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Silva Wendling: Bez navodnjavanja nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje

Osječko-baranjskoj županiji lani je kroz natječaj iz Programa ruralnog razvoja odobreno financiranje izgradnje tri sustava navodnjavanja u stopostotnom iznosu. Riječ je o gotovo 49 milijuna kuna za 854,5 hektara.

Foto: Depositphotos/stevemc
  • 1.090
  • 129
  • 0

Bez navodnjavanja nema ozbiljne proizvodnje, a ovaj projekt znači da smo svjesni kako je poljoprivreda osnova gospodarske djelatnosti Osječko-baranjske županije, da smo svjesni klimatskih promjena koje su sve veće i koje se sada javljaju u puno kraćim ciklusima nego što su se prije javljale te da samo osiguravanje dovoljne količine vode možete stvoriti konkurentan proizvod, kaže pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu ove županije Silva Wendling.

Naime, provode izgradnju sustava navodnjavanja iz sredstava Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. te su na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnijeli zahtjeve za potpore za izgradnju tri sustava. Nedavno su potpisani ugovori kojima se Hrvatskim vodama povjerava komisiono vođenje tih projekata, a korisnici su također već potpisali ugovore o priključenju.

Tip operacije 4.3.1. iz Programa ruralnog razvoja

"OBŽ je zajedno s Hrvatskim vodama izradila projektnu dokumentaciju za nekoliko sustava navodnjavanja i ishodila potrebna odobrenja odnosno dozvole za gradnju. Slijedom toga pripremili smo četiri projekta na objavljeni natječaj Ministarstva, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Riječ je o podmjeri 4.3. "Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva" odnosno tipu operacije 4.3.1. iz Programa ruralnog razvoja - Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja.

Klimatske promjene i sve izraženija suša jasni su pokazatelj da se zemlja mora navodnjavati (Foto: Vedran Stapić)

Međutim u trenutku prijave mogli smo prijaviti na natječaj samo tri sustava navodnjavanja, budući da za sustav navodnjavanja Dalj, krajnji korisnik koji se nalazi na tom području nije bio u mogućnosti potpisati predugovor o priključenju, a jedan od osnovnih dokumenata koji se dostavlja Agenciji za plaćanje na taj natječaj traži da je za najmanje 70 posto obuhvata bilo kojeg sustava navodnjavanja potpisan predugovor o priključenju budućih korisnika. Ne može se iz sredstava EU-a graditi sustav navodnjavanja koji nema poznatog krajnjeg korisnika, koji je potom obvezan priključiti se na taj sustav“, objasnila je pročelnica.

Napomenula je da se izgradnjom sustava javnog navodnjavanja voda dovodi do parcele krajnjem korisniku, ali zatvorenim cjevovodima jer samo je to moguće financirati iz sredstava EU-a. Pri tome neće biti gubitaka vode, a svaki krajnji korisnik imat će mjerno mjesto i točno će se vidjeti koliko je vode potrošio. To znači da će platiti samo ono što je potrošio, nikakvi gubici vode koji se tijekom transporta mogu dogoditi neće njega teretiti. 

Za sustav navodnjavanja Budimci – Krndija na području Općine Podgorač odobreno je 26,26 milijuna kuna, za sustav navodnjavanja Poljoprivredni institut Osijek 13 milijuna kuna te za sustav navodnjavanja Mala šuma – Veliki vrt na području Općine Ernestinovo 9,5 milijuna kuna.. 

49 milijuna kuna za navodnjavanje 854,5 hektara

Agencija za plaćanje u poljoprivredi u srpnju prošle godine je donijela tri odluke gdje je Županiji odobreno financiranje u stopostotnom iznosu izgradnje ovih sustava navodnjavanja. Ukupno je odobreno gotovo 49 milijuna kuna za 854,5 hektara. Slijedom toga, u prosincu 2019. godine Županija je potpisala ugovor o financiranju s Agencijom, gdje su točno utvrđeni iznosi i načini provedbe. Obveza OBŽ-a je u roku 36 mjeseci utrošiti sva sredstva te Agenciji dostaviti dokumente. Sva ta tri sustava navodnjavanja imaju krajnje korisnike, koji su potpisali predugovor o priključenju.

"Za Sustav navodnjavanja Poljoprivrednog instituta Osijek krajnji je korisnik, naravno, Poljoprivredni institut koji ima svoju poznatu sjemenarsku proizvodnju i navodnjavanje im je u ovim teškim klimatskim promjenama nužno da bi osigurali stabilnu proizvodnju i imali dovoljno sjemena za tržište. Za sustav Budimci – Krndija krajnji korisnik je Hana - Budimci, tvrtka koja se nalazi u sklopu tvrtke Žito. Oni imaju i ratarsku proizvodnju, ali namjeravaju promijeniti kulturu proizvodnje, odnosno prijeći na druge, dohodovnije kulture. I treći je sustav Mala šuma-Veliki vrt na području Općine Ernestinovo. Ovdje imamo 52 mala korisnika koji su potpisali predugovore o priključenju.

 Potpisani su ugovori s Hrvatskim vodama o komisionom vođenju projekta izgradnje (Foto: Osječko-baranjska županiija)

Riječ je o malim parcelama, o ljudima koji su spremni investirati u navodnjavanje i pokrenuti voćarsku ili povrtlarsku proizvodnju. Blizina Osijeka im je sigurno tržište na koje će moći plasirati svoje proizvode“, rekla je Silva Wendling i dodala kako su Hrvatske vode tehnička pomoć u provedbi izgradnje Sustava javnog navodnjavanja, što je utvrđeno pravilnikom o provedbi tipa operacije 4.3.1. iz Programa ruralnog razvoja.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić potpisao je tri ugovora s Hrvatskim vodama o komisionom vođenju projekta izgradnje. Nakon provedenog postupka javne nabave, prema projektnoj dokumentaciji, izgradnja sva tri sustava planirana je za rok od 20 mjeseci. 

Uz dovoljne količine vode do konkurentnog proizvoda

Realizacija Sustava za navodnjavanje imat će velik značaj ne samo za korisnike, nego i općenito za poljoprivredu toga kraja. 

"Navodnjavanje omogućuje sijanje i drugih kultura, odnosno dvije žetve na određenim površinama, kao i prelazak na uzgoj dohodovnijih kulture. Zna se da trošak navodnjavanja ne podnose sve poljoprivredne kulture, primjerice trošak proizvodnje pšenice ne može pokriti. Potrebno je uzgajati kulture koje imaju veću cijenu kako bi se pokrio trošak navodnjavanja“, istaknula je pročelnica i dodala kako trošak navodnjavanja na ova tri sustava nije toliko visok, ako se uzmu u obzir njegove prednosti.

Konkretno, cijena po hektaru za navodnjavanje kreće se od 600 do 700 kuna godišnje. To je dio koji svaki korisnik treba platiti. S obzirom na zakonska određenja, svi oni koji se nalaze u obuhvatu sustava navodnjavanja, moraju platiti fiksni dio bez obzira navodnjavali ili ne. Oni koji se koriste tom vodom plaćat će još i trošak navodnjavanja. No prema njezinim riječima, cijena vode za navodnjavanje je dosta mala te neće predstavljati veliki trošak za krajnjeg korisnika.

Navodnjavanje prema potrebama i dogovorenom rasporedu

Osim toga, važno je reći i da će budući sustav osiguravati dovoljne količine vode. "Javni sustav navodnjavanja znači da svaki korisnik ima vodu kad mu treba, kako se ne bi dogodilo da imamo krajnjeg korisnika kojem treba, a vode nema, što se može događati ako je navodnjavanje iz otvorenih kanala. To ne znači da će svi oni istovremeno moći navodnjavati. Postojat će određena pravila i red kada se kome pušta voda, to će sve biti programski riješeno, najvjerojatnije softverom koji će biti uređen na taj način.

Nama će krajnji korisnici morati prijavljivati koje kulture planiraju uzgajati, koliko im je potrebno vode i u kojem vremenskom razdoblju, da bi mogli dovesti svoju poljoprivrednu proizvodnju do planiranih rezultata. Svaki je sustav projektiran prema agronomskim osnovama te potrebama i planiranoj proizvodnji krajnjih korisnika. Ako se ne zna za koju vrstu korisnicima treba sustav navodnjavanja, može se napraviti sustav koji neće biti u funkciji. Od početka, prepoznajući potrebe korisnika - preko projektiranja sustava i potpisivanje predugovora do uspostavljanja funkcioniranja sustava mi smo s korisnicima u kontaktu“, naglasila je Wendling. 

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, Silva Wendling (Foto: Melita Berečić)

Objasnila je i da je prema zakonu Županija vlasnik sustava navodnjavanja, ali i popravlja sustav. Hoće li te poslove provjeriti nekom trgovačkom društvu ili će sami preuzeti tu ulogu, odlučit će kada vide zakonska rješenja. No svjesni su, kaže, da moraju biti u kontaktu s krajnjim korisnicima jer kad se sustav izgradi i dobiju se uporabne dozvole, korisnici se već polako trebaju priključivati na sustav. Ne bi se smjelo dogoditi da nemaju spremnu svu opremu u trenutku kada sustav bude pušten u funkciju. Cijena opreme ovisi o tome kojom vrstom  proizvodnje će se korisnici baviti. 

"Nabavka opreme na parceli je trošak koji je prihvatljiv iz Programa ruralnog razvoja. Nadam se da će i u novom programskom okviru biti planirana sredstva za nabavku potrebne opreme na parcelama za navodnjavanje, tako da će poljoprivrednici moći nabaviti ili dobivati potporu prema povoljnijim uvjetima“, zaključila je pročelnica Wendling. 


Fotoprilog


Tagovi

Navodnjavanje Ruralni razvoj Osječko-baranjska županija Silva Wendling


Autorica

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ni jedna tržnica ne može zamijeniti onaj osjećaj zadovoljstva kada odeš u vlastiti vrt po svoje #moj... Pročitaj cijelu bilješku »