Panonskoj Hrvatskoj iz fondova EU do 2027. godine - 200 milijuna eura

U Virovitici je održana završna konferenciju na temu Industrijske tranzicije Panonske Hrvatske na kojoj su se okupili predstavnici lokalne vlasti i poduzetnici, obrtnici i poljoprivredni proizvođači iz Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije.

Predstavljen je Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, strateški dokument Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kojem je cilj jačanje regionalnog gospodarstva. Mnoge europske regije daleko su ispod prosjeka razvijenosti EU i suočavaju se s gubicima radnih mjesta povezanih s deindustrijalizacijom, padom proizvodnje i izvoza tradicionalnih industrija. One često imaju bogato snažno naslijeđe industrije bazirane na ugljiku, nedostatak vještina za poslove budućnosti i visoke troškove rada što im otežava da u potpunosti iskoriste prednosti koje donosi 4. industrijska revolucija.

Europa stoga, čulo se na konferenciji, mora ojačati sposobnost svojih regija za prilagodbu i davanje odgovora na ključne razvojne izazove koje pred njih stavlja 4. industrijska revolucija i klimatske promjene. 

Ulaganja u pet strateških grana 

Proces industrijske tranzicije NUTIS 2 koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske po metodologiji Svjetske banke započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sve hrvatske županije.

"Planove industrijskih tranzicija regija koje su ispod prosjeka razvijenosti Europske unije izradili smo u partitivnom  procesu sa zainteresiranim poduzetnicima, znanstveno-istraživačkim organizacijama, akademskom zajednicom, regionalnim agencijama, županijama i gradovima. On već sada daju svoje obrise i prve pozive očekujemo odmah po odobrenju operativnih programa“, rekla je ministrica razvoja i fondova Europske unije, Nataša Tramišak.

Dodala je kako će se programi jačanja regionalnog gospodarstva provoditi uz pomoć EU fondova za što je predviđena alokacija od 536 milijuna eura. "Panonska Hrvatska već sada ima osigurana sredstva u fondovima za razdoblje 2021. – 2027. u vrijednosti od 200 milijuna eura. Pozivi za poduzetnike raspisivat će se za pet strateških grana: poljoprivreda, prehrambena metaloprerađivačka i drvoprerađivačka industrija, informacijsko-komunikacijske tehnologije i kontinentalni turizam“, naglasila je.

U razdoblju od 2018. do 2020. u pripremi izrade ovog Plana sudjelovalo je preko 1.400 sudionika iz županija, regionalnih razvojnih agencija, poduzeća, organizacija civilnog društva, fakulteta i tijela državne uprave i još 1200 dionika privatnog sektora. Na osnovu njihovih iskustava, znanja, razmišljanja i prijedloga Plan u dijelu za prehrambeno-prerađivačku industriju koji obuhvaća poljoprivrednu proizvodnju, stočarstvo, ribarstvo, akvakulturu te proizvodnju hrane i pića donosi odgovore na dva ključna pitanja: koje su strateške mogućnosti poljoprivredno-prehrambene industrije i što bi se trebalo mijenjati kako bi mogla iskoristiti te mogućnosti.

Razmotreno je nekoliko opcija na temelju segmentiranosti poljoprivredno -prehrambene industrije na tržišne skupine (svakodnevna upotreba, praktičnost, iskustvo) i skupine proizvoda (kvarljivi proizvodi i proizvodi koji se mogu skladištiti). Prednost svake od tih opcija, piše u Planu, ovise o sposobnosti poduzeća da generiraju profitnu maržu i zadrže je. Utvrđeno je da najviše prednosti ima niša „svježe i gotove hrane za potrošače kojima je važna praktičnost“.

Uzgoj voća i povrća - prilika 

Segment poljoprivredno-prehrambene industrije, zaključeno je, ima nekoliko ključnih značajki važnih za Panonsku Hrvatsku: sezonalnost kvarljivih usjeva konkurentska je prednost regije, a uzgoj voća kao što su maline, jagode ili višnje, povrća (paprika) i orašastih plodova (lješnjak) - prilika. Uz to, položaj Panonske Hrvatske relativno je povoljan za opskrbu Europe „gotovom“ hranom. Tu osobito valja obratiti pozornost na proizvodnju funkcionalne i zdrave hrane, a najveći potencijal za rast može se ostvariti putem integracije s drugim dijelovima prehrambenog lanca vrijednosti kao što su maloprodaja, industrijske kuhinje i restorani. 

Za uspjeh tog segmenta, čulo se na predstavljanju, potrebno je pokrenuti nekoliko aktivnosti koje trenutačno nedostaju. Prije svega treba istražiti tržište i potrošače jer su glavni kupci velike trgovine koje imaju vrlo stroge zahtjeve u pogledu sigurnosti opskrbe i marketinškog potencijala i povećati primarnu proizvodnju. Naime, produktivnost poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u padu je od devedesetih godina; proizvodnja povrtlarskih kultura i životinjskih proizvoda ograničena je starošću mehanizacije, poljoprivrednim gospodarstvima malih veličina, ograničenim pristupom tržišta i logistikom hladnog lanca.

Nadalje, potrebni su široka mreža dobavljača i pravovremene veze sa svim elementima lanca vrijednosti jer je konkurentnost nemoguća bez partnera u području logistike koji mogu pružiti hlađenje u obliku kamiona s rashladnim pretincima ili zračnog prijevoza.

Udruživanje kao prioritet 

Plan predviđa i posebne certifikate o sigurnosti hrane, informacije o kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti, privlačno označavanje proizvoda i certifikata koji se odnose na lanac vrijednosti te interne sustave kontrole kvalitete i programe industrijske ocjene jer se time stvara povjerenje kod kupaca koji očekuju da hrana bude sigurna i ujednačene kvalitete.

"Iako će biti poziva za poduzetnike koji samostalno idu u obnovu svog proizvodnog pogona i proširenje svoje djelatnosti te ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, ali s velikim naglaskom na zeleno i digitalno, vrlo je važan proces njihovog međusobnog povezivanja i udruživanja. To je nešto što nam nedostaje i na čemu nismo dovoljno radili", naglasila je ministrica Tramišak. 

Posljednjih godina, dodala je, vidimo primjere razvijenijih regija unutar Europske unije koji su na temelju upravo takvog pristupa jačali ne samo svoj regionalni rast i rast gospodarstva već su imali i određenu stabilnost, fleksibilnost i otpornost nabilo kakve distorzije. "Poduzetnici koji budu stvarali taj lanac vrijednosti na neki način podržavaju jedan drugoga u daljnjem razvoju i rastu njihovog gospodarstava“, zaključila je.