Pretraga tekstova
Ovo je još jedna mjera za mlade i za Slavoniju u cilju jačanja konkurentnosti i regionalnog razvoja, rekla je ministrica Marija Vučković.
Sporazum o suradnji s dekanima visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema potpisala je danas ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Stipendirat će se redovni i izvanredni studenti 2. i 3. godine preddiplomskih i 1. i 2. godine diplomskih studija iz područja biotehničkih znanosti (polja: agronomija, biotehnologija, prehrambena tehnologija i nutricionizam) koji studiraju na sljedećim visokim učilištima: Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Veleučilište u Slavonskom Brodu, Veleučilište u Požegi.
Sporazum o suradnji se sklopio za četiri iduće akademske godine, a sredstva se osiguravaju u Državnom proračunu. Sporazumom je predviđena jednokratna bespovratna potpora u iznosu od 10.000 kuna godišnje po studentu, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede koje će na jesen, nakon završenih upisa na studijske programe, objaviti ograničeni javni poziv visokim učilištima za studijsku godinu 2019/2020. u kojem će definirati kriterije i uvjete stipendiranja.
Studentima poljoprivrednih smjerova u slavonskim županijama 10.000 kuna stipendije
"Želimo osnažiti našu poljoprivredu s mladim perspektivnim ljudima koji će svoje znanje pretočiti u iskustvo i praksu na terenu. Želimo da se poljoprivreda razvija u inovativnu, suvremenu i stručnu granu sa svijetlom budućnošću. Ovo je još jedna mjera za mlade i za Slavoniju u cilju jačanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Pozivam sve studente da se prijave i iskoriste ovu priliku te da s ponosom po završetku studiranja nastave graditi svoj životu u poljoprivredi“, izjavila je ministrica.
Suradnja između Ministarstva i visokih učilišta je u skladu je s ciljevima poljoprivredne politike definiranima Zakonom o poljoprivredi. Sporazum je dio Projekta Slavonija koji pored investicijskih i infrastrukturnih projekata ima sadržan i dio stipendiranja studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema, a čiji je nositelj Ministarstvo poljoprivrede, zaključuje se u priopćenju.
Izvori
Tagovi
Stipendije Sporazum Vioska učilišta Studenti Marija Vučković
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Damir Senjan
prije 1 dan
Divota za gledat samo slabe koristi više od toga. Što više radiš to manje imaš po ovim apprrr pravilnicima. Pravilnici i onaj ko ih pisao nije čak ni Više [+] ovakvu sliku vidio.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Gospodine Miloš , trebaju nam školovani ljudi , ali oni u Hrvatskoj ne mogu puno pomoći u ovakvoj poljoprivredi ! Moja procjena je da mi u Hrvatskoj na bazi privatne i državne zemlje , možemo formirati oko 25 tisuća komercijalnih OPG i tu bi stručni ljudi trebali trajno ! 1. sadašnji Zakon o poljoprivrednom zemljištu je smeće i mora se napisati novi , 2. sadašnji Zakon o vlasništvu još je veće smeće od Zakona o poljoprivrednom zemljištu , 3. Zakon o nasljeđivanju preuzet iz Beograda je isto smeće U kojoj ste državi g . Miloš , ne morate navesti ali Vas molim da Balkancima u Hrvatskoj pojasnite , Zakon o nasljeđivanju pametnih naroda , ako Vam je poznat u nekim državama ! Tkoje kriv , ne znaju svi , znaju čitatelji Agrokluba , jer sam pojasnio >doprinos > hrvatskih političara , koji su bili poslušnici Beča , Beograda , Budapesta , a sada Brisla i interesne skupine tipa propali Todorić !
Vladimir Miloš
prije 5 godina
To nije pametna mjera. Poljoprivreda vise nije privlacna djelatnost, cisto zbog situacije u kojoj se nalazi. Tko je time kriv, znaju svi... nadam se. S druge strane obrazovne institucije u Hrvatskoj ne pripremaju studente kako organizirati poslovanje, kako raditi odrzivo dugorocno, ne pruzaju vjestine vlastitog misljenja - kritike, kreativnosti, inovativnosti itd. Mozda da, ali vrlo malo. Prakticni dio koji se pruza studentima je vrlo slabe kvalitete. Danas, onaj koji zeli moze nauciti vise stvari preko interneta (YouTube, Online tecajevi, Blogovi i sl.) te posjecujuci odabrane konferencije, seminare i sajmove nego na fakultetima. A uz sve to proci jeftinije. Moze raditi i zaradivati uz studiranje. Fakulteti u razvijenim zemljama pruzaju studentima radno iskustvo. Kod nas toga nema. Diploma puno ne znaci. Jer smo narod (nazalost) koji se ponosi varanjem i prepisivanjem. Ako student vara na testovima i to mu se dozvoli, u kakvu se situaciju dovodimo? Vrijedi li poticati studente u sustav koji nije dobar? Moj vlastiti primjer: od 20 zavrsenih studenata u grupi samo nas je 5 ostalo u agro djelatnostima i to agronomka u poljoapoteci, dvoje ostalo na opg-ovima, jedna kolegica kod privatnika i ja u inozemstvu :) To je stvarnost!!! Ima li posla za ostale? Sustav poljoprivrednog obrazovanja nije dobar. Stoga 10k po studentu je bacanje novca u vjetar bilo to u plavoj ili zelenoj HR.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Sada nam je predsjednica bila u turističkom posjetu Izraelu . Umjesto da je vidjela židovske sustave za navodnjavanje , ona izaziva svađu sa Bosancima . Projekat Slavonija demagogija je Plenkovića , kao i stipendiranje studenata u Hrvatskoj ! 10000 kn trebalo im je dati da posjete Izrael i vide da Židovi od pustinje prave raj na zemlji , a Hrvati od raja prave pustinju !