Pretraga tekstova
U iduće tri godine Zakonom o brdsko-planinskim potpomognutim područjima, predviđeno je oko 300 milijuna kuna, kroz nekoliko mjera, za 304 jedinice lokalne samopurave koje obuhvaćaju 1,1 milijun stanovnika, te 117 milijuna kuna kuna za brdsko-planisnska područja.
U široj javnosti su gotovo nezapaženo prošla dva izrazito važna zakona, koje je Hrvatski sabor donio već u pred blagdanskom vrijeme,a koji će već početkom 2019. godine donijeti brojne promjena vezane za život na ovim područjima, ali i u poljoprivredi. Zakon o brdsko-planisnskim i potpomognutim područjima Republike Hrvatske su u svakom slučaju veliki iskorak i ovo je prvi put da Hrvatska dobiva ovakve zakone.
U iduće tri godine ovim zakonima je predviđeno oko 300 milijuna kuna, kroz nekoliko mjera, za 304 jedinice lokalne samopurave koje obuhvaćaju 1,1 milijun stanovnika, te 117 milijuna kuna kuna za brdsko-planisnska područja koja obuhvaćaju 85 jedinica lokalne samouprave i 350 tisuća stanovnika. Novim zakonima se uvode programi i projekti namjenjeni isključivo tim područjima, posebni kriterijumi za potpore iz EU fondova, ali se po prvi put u povijesti uvodi "Hrvatski gorski proizvod" koji će biti praćen odgovarajućom iskaznicom.
Zakon je podjeljen u nekoliko podmjera, a sve će biti razrađeno posebnim programom. Iz svega je vidljivo da se za navedene projekte i programe izdvajaju i dodatna financijska sredstva što je svakako projekt kojeg treba pozdraviti i podržati. Budući da se navedeni zakoni odnose na čak 389 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, sigurno je da će pomoći u razvoje velikom broju jedinica lokalne samoprave.
Međutim, postavlja se pitanje je li zakon došao prekasno kada je u pitanju osamdesetak općina na području Like, Dalmacije, Banije i Korduna u kojima je sve više pustih ili polupustih sela? Po nekim relevantnim sugovornicima na ovim područjima navedeni zakon bez dodatnih mjera i intervencija neće promjeniti negativne trendove koji već desetljećima idu silaznom putanjom. Ali veliki uspijeh će biti ukoliko ih uspori i na nekim područjima sačuva i ono malo ljudi što je ostalo.
Zakon predviđa i velike izmjene kao i dopune u programu stambenog zbrinjavanja na ovim područjima, ali i izgradnji potrebne infrastrukture. S izgradnjom kuće, ceste ili vodovoda, čovjeku će se stvoriti pretpostavka za ostanak i opstanak na ovom području. Ali od čega živjeti?
Treba li nam u svakom selu po jedna Milena Plećaš da bismo mijenjali svijest?
Za kvalitetan život od poljoprivrede biti će potrebno puno stvari promjeniti, omogućiti ljudima pomoć pri povlačenju bespovratnih sredstava, ali i osigurati tržište za njihove proizvode. Jedan od većih problema će svakako biti i pronalaženje načina da se zemljište pravednije raspodjeli, da bi budući poljoprivrednici mogli dobiti određene površine za sebe, pošto u nekim sredinama više gotovo i nema slobodnog zemljišta koje nije u sustavu poticaja pojedinih korisnika, koji uglavnom imaju i nekoliko stotina hektara u posjedu.
Sve su ovo dugoročni procesi, a najveći dio njihove provedbe će ovisiti od čelnih ljudi njihovih jedinica lokalne samouprave. Kako bilo da bilo, ovi zakoni su dobra osnova i temelj za razvoj i snove o boljem životu koji je država omogućila. Često se kaže da je put od snova do stvarnosti put trnovit, ali nije nemoguć.
Fotoprilog
Tagovi
Zakon Brdsko-planinska sela Potpomognuta područja
Autor
Više [+]
Iza sebe ima desetogodišnje novinarsko iskustvo u medijima u zemlji i regiji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !