Čak se usudim reći racionalnije od onih iz paketa izravnih plaćanja, komentirao nam je prof.dr.sc. Ivo Grgić isplatu sredstava iz PRRRH 2014.-2020.
U proteklom, sedmogodišnjem razdoblju, a prema podacima Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te zaključno s 31. prosinca 2020., isplaćeno je 11.375.295.453,83 kuna potpora iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.
Jesu li sredstva dobro utrošena ili se možda moglo više ulagati u poljoprivredu, a manje u infrastrukturu, komentirao nam je prof.dr.sc. Ivo Grgić, redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pri Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Naime, kroz mjeru 7 (Temeljne usluge i obnova sela) utrošeno je gotovo 1,5 milijarda kuna dok je primjerice za mjeru 6 (Razvoj poljoprivrednih gospodarstava) isplaćeno 1,2 milijarde kuna.
Podatak za naijzdašniju mjeru 4 (Ulaganje u fizičku imovinu) je utrošenih 2,8 milijardi kuna.
"Moje kritičko promišljanje PRRRH za razdoblje 2014.-2020., njegove strukture i provedbe je dvojako olakšano", kaže nam pojašnjavajući da se, kao prvo, dobro sjeća vremena njegove izrade i osoba koji su na njemu radili, našega nesnalaženja i malih nesporazuma na relaciji Hrvatska-Unija.
Njegovo imenovanje 2017. godine u Odbor za praćenje provedbe Programa dalo mu je, kaže, dobar uvid u ono što neki i dalje promatraju kao 'dio izravnih potpora poljoprivredi' odnosno da 'utrošena sredstva koreliraju s promjenama poljoprivredne proizvodnje' te na taj način procjenjuju učinkovitost samog programa.
"Isplaćeno je, dakle, 11.375.295.453,83 kuna ili zornije skoro 11,5 milijardi kuna. Da je riječ o golemim sredstvima, pokazuje i podatak da je to približno 10 posto državnog proračuna 2020. godine ili osam posto državnog proračuna predviđenog za 2021. godinu. I logično se postavlja pitanje jesu li sredstva dobro utrošena, je li se možda moglo više ulagati u poljoprivredu, a manje u infrastrukturu itd.?“, nastavlja i pojašnjava:
Ako polazimo od ovog drugog tj. "je li se možda moglo više ulagati u poljoprivredu“ što upućuje na prije spomenutu vezu "isplaćena sredstva – poljoprivredna proizvodnja“ onda nas navodi na zaključak da tu nije puno učinjeno, odnosno da su sredstva "uludo utrošena“.
"Jer koliko god se hvalili porastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, ona količinski stagnira. Na vrijednost domaće proizvodnje, koju često kao dostignuće svoga mandata ističe i ministrica Vučković, glavninu utjecaja ima cijena koja se sve više formira špekulativno čemu svjedočimo i ovih dana", napominje prof.
Želimo li zadržati prethodnu tezu i ako to još potkrijepimo podatkom da je kroz Mjeru 7 utrošeno skoro 1,5 milijardu kuna, a dok je za Mjeru 6 isplaćeno 1,2 milijarde kuna, onda, smatra, kritičari dolaze na svoje. Ali za razumijevanje i konačni sud, ipak moramo poći od početka.
Program ruralnog razvoja obuhvaća znatno šire od same poljoprivredne proizvodnje, odnosno poljoprivreda je jedna od djelatnosti ruralnog prostora u kojem ljudi žive, a dio ih i radi. Odgovornost poljoprivrede je više od proizvodnje hrane jer ona je i u funkciji dobrog gospodarenja prirodnim resursima (tlo, voda, zrak) kao i čuvanja prostora u njegovoj krajobraznoj, kulturnoj i socijalnoj ravnoteži.
Ruralni prostor bez ljudi se urušava, a tim ljudima trebaju i drugi sadržaji kvalitativno približni urbanim sredinama. I samim poljoprivrednicima trebaju dobre ceste, brzi internet, dječji vrtići, domove za nemoćne itd.
"I zbog svega toga, za provedbu Programa postavljeni su glavni ciljevi koji bi se trebali ostvariti s 20 mjera, 35 podmjera te 67 operacija, što je sveukupno preveliki broj, teško provediv i mnogima teško razumljiv. I zbog toga se sredstva neracionalno disperziraju s nedostatnim sinergijskim rezultatom", naglašava.
Vezano uz mjeru 6, podsjeća, osim nje same, poljoprivredi su izravno, ali i neizravno namijenjene i mnoge druge mjere odnosno operacije čiji se efekti mogu očekivati kroz određeno razdoblje, kroz pet do deset godina. Mnogima se to čini predugim rokom, ali mnoge aktivnosti su podizanje nematerijalne potpore poljoprivrede i dobrobiti se vide s vremenskim odmakom.
"A dojam da se puno više ulaže u infrastrukturu posljedica je i medijske želje vlasti za samopromocijom jer 'otvoriti vodovod ili cestu je javnosti zanimljivije nego marketinška promocija poljoprivrednih proizvoda', navodi profesor Grgić.
Ne smijemo, napominje pritom, zaboraviti da bi PRRRH trebao značajnije slijediti ciljeve poljoprivrednog razvitka Hrvatske što niti u vrijeme njegove izrade, ali čak ni danas mnogima, a posebno obnašateljima vlasti nisu jasni. "Osim deklarativnog papagajskog ponavljanja 'zelenog, a mi s poljoprivredom nikada na zelenu granu", jasno kaže.
Koliko Hrvatska ima problema s ruralnim razvojem i poljoprivredom, dodaje prof. Grgić, svjedočimo i u novije doba kada mediji objavljuju aferu s revitalizacijom Banije, kada se javnim novcem u isto doba financiraju dva programa s istim nazivom od jednog te istog ministarstva.
"Jedino što je sigurno dobro, predviđena sredstva ćemo povući i na vrijeme potrošiti, čak se usudim reći racionalnije od onih iz paketa izravnih plaćanja", kaže i zaključuje da će razvitak poljoprivrede ići svojim tijekom, dok će ruralni prostor dijelom biti mjesto življenja, a većim dijelom postajati sve zapušteniji. "Jedino će profitirati divlje životinje i korovi".
Cjelovitu tablicu isplata u navedenom razdoblju pogledajte ovdje.
Tagovi
Autorica
Prijavljujete se na mjeru 23? APPRRR je objavila dodatne informacije o podnošenju zahtjeva
Imali ste štetu od suše? Objavljen je javni poziv za mjeru 23
Milijun eura za unaprjeđenje uvjeta stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima
Vlada donijela program potpore za obnovu proizvodnje mlijeka vrijedan 24 milijuna eura
Vlada donijela program potpore za obnovu proizvodnje mlijeka vrijedan 24 milijuna eura
Krenula je isplata potpora za dobrobit životinja
Prijavljujete se na mjeru 23? APPRRR je objavila dodatne informacije o podnošenju zahtjeva
Imali ste štetu od suše? Objavljen je javni poziv za mjeru 23
Nedjeljko Jusup
prije 1 tjedan
Vedrane pa Ti i Agroklub ste uvik dobrodošli. Rado viđeni. Dođi(te) drage volje😊
Đuro Japaric
prije 3 godine
Ispravno Marta , od SRPSKE AGRARNE REFORME 1918 i posrbljenih hrvatskih političara među kojima je bio i tvoj prezimenjak , prodavač demagogije Stjepan Radić , imamo 2 MODELA ; model poljoprivrednih poduzeća i model malih izumirućih seljačkih imanja koji se pretvorio u IZUMIRANJE cijelih SELA , kojih je prema popisu RH 2011 počevši od Slavonije bilo 119 ! O REFORMI prema sadašnjem REŽIMSKOM USTAVU odlučuju predlagatelji zakona , a to su bezvrijedni zastupnici Hrvatskog sabora i bezvrijedna Vlada na čelu sa Plenkovićem ! GRAĐANI imaju mogućnost PROSVJEDA i SAKUPLJANJA imaginarnih 10 % POTPISA birača kojim se SABOR može NATJERATI da RASPIŠE REFERENDUM o prijedlozima ZAKONA i USTAVU ! Ja koristim USTAVNU mogućnost zvana PREDSTAVKA ! HPK i udruge NE KORISTE ništa i CRNILO SE NASTAVLJA !
Marta Radić
prije 3 godine
Utopija je uopče razmišljati o nekakvom koncenzusu oko poljoprivredne politike u RH , pa tako i oko njihovih pojedinih mjera. U državi u kojoj netko obrađuje 5,10 ili 20 tisuča hektara državne zemlje , koji ima više poslovnih subjekata , a svaki poslovni subjekt priča za sebe. Kad imamo one koji dobivaju potpore na 10-ke ili 100-ne miliona kuna , koji iz fondova dobivaju 10 ili 100 miliona kuna , koji ne pitaju ....da lii može...već mora.. a sa druge strane oni koji jedva preživljavaju sa par hektara neke oranice , bez fondova , potpora i dr. Kako pomiriti njihove interese , želje i dr. Možda je to negdje i moguće , ali u RH sigurno NE. Tako da nema te reforme , programa , insitucije , koja može bitno u ovakvom omjeru popraviti poljoprivredi RH
Đuro Japaric
prije 3 godine
Gospodine Grgić i svi drugi , poznato je kako smo došli do sadašnjeg stanja u poljoprivredi ! Isto tako jasno je da je nužna AGRARNA REFORMA i u tom sam smislu poslao Predsjedniku Milanoviću prijedlog da zatraži sjednicu Vlade na kojoj može biti i sudjelovati u raspravi ; dnevni red , donošenje odluke o imenovanju Povjerenstva za pisanje Nacrta zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! Mora se napisati i donijeti PAKET zakona ! Prijedlog je Milanoviću da predloži izmjenu više članaka USTAVA , da zatraži izvarednu sjednicu Sabora ! Članak 46 Ustava ; svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe , davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor ! Predstavka ide i Plenkoviću , svim klubovima zastupnika , ima ih trenutno 14 , Odboru za poljoprivredu , Odboru za zakonodavstvo , medijima , a to znači i Agroklubu ! Sutra ću dio poslati političarima . Traži to vremena za pisanje , kopiranje , pakovanje u koverte , pisanje adresa !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Marta i ostali bitni su ustavni predlagatelji ZAKONA , a to su po sadašnjem režimskom Ustavu zastupnici i Vlada ! U SRBIJI Zakon MOŽE predložiti 30 tisuća BIRAČA ! U poljoprivredi NEMA pomaka bez AGRARNE REFORME , MISLIM NA SELJAČKI SEKTOR ! A od RURALNOG razvoja NEMA ništa , već je nastavak DEMOGRAFSKE KATASTROFE !
Marta Radić
prije 3 godine
A čula sam od pouzdanog političara u poziciji , da ide rekonstrukcija Vlade. Tako da će vjerojatno i MPS doživjeti promjene. Što znači novi ljudi , te novi programi , pa možda i Ruralnog Razvoja.
Đuro Japaric
prije 3 godine
PROGRAM GRADSKOG UNIŠTAVANJA , započeo je 1991 ratom i lopovskom privatizacijom također započetom u ratu , a odnosi se na UNIŠTENJE INDUSTRIJE ! Tim činom NEMA radnih mjesta za gradsko stanovništvo , a ni za SESKO čiji je dio išao na rad u grad a živio u selu i obrađivali zemlju ! Od 1991 Hrvatska ima demografski gubitak sigurno veći od 800 TISUĆA , napuštanjem Srba a potom iseljavanjem Hrvata i drugih u inozemstvo ! U idućih 10 godina realan je gubitak stanovništva oko 500 TISUĆA , umiranjem , manjim rađanjem djece te ISELJAVANJEM ! U seskom prostoru puno je uloženo u MRTVE kapitale koji ne donose radna mjesta a time i novac za život ! Od poljoprivrede NE može živjeti puno ljudi i na tom se NE može zaustaviti IZUMIRANJE ruralnog prostora !
SASA FRANIC
prije 3 godine
"prof.dr.sc. Ivo Grgić" nema koje titule mu nisu nakitili ispred imena a zna reci isto sto moze reci i svaka baba u selu. a ne spominje kolko je njegovo stetno parazitiranje na drzavnom proracunu i koliko to kosta. svakako nema nikakve svrhe od ruralnog razvoja ako se tamo ne moze zivjeti od poljoprivrede, ili necega drugog. iskvareno trziste i mesetarske cjene su unistile poljoprivredu. i onima koji od nje zive to je vecinom samo dodatna djelatnost. a rade nesto drugo kao glavni posao. zato mladji ako nama tog osnovnog zaposlenja dostupno moraju ici dalje, od poljoprivrede sigurno nece zivjeti. to je sva matematika. nije samo poljoprivreda, nema razloga da se ne kupuju razni strojevi u selu i tamo radi nesto drugo, ali iskvareno trziste i paraziski sustav ne dozvoljavaju niti otvaranje vlastitih obrta u selu i kupnju raznih strojeva. jedino gnjusni turizam uspjeva sto je nazalosnije. tako da mladi mogu ili ici traziti da budu konobari po gradovima ili raditi normalne poslove ali van drzave
Đuro Japaric
prije 3 godine
PROGRAM RURALNOG IZUMIRANJA , počeo je u Dalmaciji početkom 18 stoljeća , a u brdskoj Slavoniji 1945 ! Počevši od Slavonije 2011 imali smo 119 IZUMRLIH sela , sela BEZ djece ! Jedan od razloga je i što sluganski Hrvati NEMAJU strategiju razvoja poljoprivrede !U poljoprivredi i seljačkom sektoru osnovni je problem ZEMLJA , male površine , usitnjenost parcela , nesređeno stanje vlasništva , a koje posljedica dvostruke BEČKE evidencije , ne raspisivanja natječaja za podržavljenu zemlju od 2001 u korist OPG ! Znatan dio novca ULUPAN je u MRTVE kapitale ! Ispravno profesor zaključuje da će ruralni prostor postajati sve za zapuštenije , ALI profesor NE predlaže alternativu ,a to je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , koja ovisi o ustavnim predlagateljima zakona , a to su ; BEZVRIJEDNA VLADA i BEZVRIJEDNI zastupnici od kojih većina NISU izabrani !