Iscurili detalji novog ZPP-a - limitirat će se godišnji iznosi izravnih plaćanja po subjektu?

Europska komisija sutra predstavlja prijedlog nove Zajedničke poljoprivredne politike koji je već izazvao dosta polemike.

Prema nacrtu dokumenta u koji je Euractiv imao uvid, predlaže se ukidanje sadašnje strukture s dva stupa te uvođenje jedinstvenog fonda. Ipak, izravna plaćanja poljoprivrednicima ostala bi zaštićena, dok bi se razvoj ruralnih područja u sadašnjem obliku ukinuo.

Kraj strukture ZPP-a kakvu poznajemo

Novi prijedlog, kažu, predviđa “integraciju” sadašnjih alata i programa iz dvaju stupova, izravne potpore i ruralnog razvoja, u jedan objedinjeni fond. To je u suprotnosti s ranijim izjavama europskog povjerenika za poljoprivredu Christophea Hansena, koji je javno zagovarao očuvanje postojeće strukture.

Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?

Međutim, kažu, prihodovna potpora poljoprivrednicima ostaje zaštićena, što znači da se ta sredstva neće moći preusmjeravati na druge politike. Nacrt predviđa da značajan dio fonda ostane namijenjen upravo za stabilnost njihova prihoda.

Subvencije će također moći biti nadopunjene sredstvima iz novog Europskog fonda za konkurentnost (posebno kroz područje zdravstva, poljoprivrede i bioekonomije), kao i kroz program Horizon Europe za istraživanje i inovacije u prehrambenim sustavima.

“Kombinacija dostupnih alata omogućit će optimalniju upotrebu postojećih instrumenata,” stoji u nacrtu.

Ograničenje godišnjih iznosa potpora

Novi plan uvodi i tzv. degresivnost, odnosno postupno smanjenje iznosa izravnih potpora velikim poljoprivrednicima. Tako će države članice morati smanjiti godišnje iznose prihoda po hektaru za 25% na iznose između 20.000 i 50.000 eura. Potpore između 50.000 i 75.000 eura bit će umanjene za 50%, a sve iznad 75.000 eura za čak 75%.

Pravednija dodjela potpora: izravna plaćanja ograničavaju se na 100.000 eura po subjektu?

Maksimalni iznos godišnjih izravnih plaćanja bit će ograničen na 100.000 eura po poljoprivredniku, dok će se dodatno ojačati definicija “aktivnog” poljoprivrednika.

Komisija prvi put uvodi obvezu izrade nacionalnih strategija za generacijsku obnovu. Svaka država članica morat će u svojim strateškim planovima definirati ciljeve i mjere za privlačenje i zadržavanje mladih u poljoprivredi, usklađene s europskom vizijom za budućnost prehrambenih sustava. U skladu s tim do 2032. godine države članice moraju osigurati da pojedinci koji primaju mirovinu više ne primaju plaćanja u okviru ZPP-a.

Manje pravila, više poticaja za održivost

Značajna promjena odnosi se i na tzv. zelene politike. Umjesto strogih obvezujućih uvjeta za dodjelu potpora, novi ZPP uvodi fleksibilniji pristup kroz sustav “upravljanja gospodarstvima” (farm stewardship), koji balansira između sigurnosti hrane i klimatskih ciljeva.

Potpore će se dodjeljivati i poljoprivrednicima koji trpe “nepovoljnosti” zbog primjene ključnih europskih ekoloških direktiva poput "Direktive o staništima i pticama", te "Okvirne direktive o vodama".

Države koje se bore s onečišćenjem nitratima moći će koristiti sredstva za potporu ekstenzivnijem uzgoju stoke ili diversifikaciji u druge djelatnosti.