Pretraga tekstova
Među poklonima koje smo kupovali su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) te piće (24 posto). Koliko ste vi potrošili?
U lanjskom prosincu hrvatski građani potrošili su gotovo 16 milijardi kuna, što je milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, objavili su u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
"U prosincu je, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano 15,8 milijardi kuna, što znači da smo potrošili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, a taj pozitivan trend je rezultat kontinuiranog rasta plaća kroz porezne reforme“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Iz HGK napominju kako je njihovo istraživanje pokazalo da je gotovo dvije trećine građana za blagdanske darove potrošilo između 100 i 1.000 kuna, dok je jedna petina trošila iznad tog iznosa.
"Od 100 do 500 kuna je za darove najbližima potrošilo 31,5 posto ispitanika, od 500 do 1.000 kuna 31,8 posto, a 20,8 posto je potrošilo iznad 1.000 kuna. S druge strane, 10,4 posto anketiranih je za poklone dalo manje od 100 kuna, dok samo 2,3 posto nije uopće kupovalo blagdanske poklone“, pojasnila je Ravlić.
Najviše se kupovalo članovima obitelji (84 posto), potom voljenim osobama (56 posto) i prijateljima (53 posto), a najmanje se ove godine trošilo na poslovne partnere (17 posto).
U darovima prednjači kozmetika (39 posto), odjeća i obuća (35 posto) te dječje igračke (31 posto), navode iz HGK.
Česti pokloni su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) i piće (24 posto), a za knjige i elektroniku se odlučilo 20,5 posto, odnosno 17,2 posto ispitanika.
Od kozmetike se najviše kupuju proizvodi za njegu lica i tijela (48 posto) te parfemi (47,5 posto) i dekorativna kozmetika (34,5 posto), dok su kod igračaka najpopularnije društvene igre i slagalice (60,5 posto), plišane igračke i lutke (45 posto) te računalne igrice i multimedija (22 posto).
Istraživanje je provedeno na 300 ispitanika u četiri velika hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), navodi se u priopćenju HGK.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Marta Radić
prije 5 godina
Na potrošnji , nemožemo temeljiti svoj rast BDP. Nažalost , upravo to je jedan od kotačića držanje BDP na rastu od 2-3% na godišnjoj razini. Što je premalo za bitniji boljitak , bez proizvodnje nema radikalnijeg rasta.