Pretraga tekstova
Među poklonima koje smo kupovali su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) te piće (24 posto). Koliko ste vi potrošili?
U lanjskom prosincu hrvatski građani potrošili su gotovo 16 milijardi kuna, što je milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, objavili su u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
"U prosincu je, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano 15,8 milijardi kuna, što znači da smo potrošili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, a taj pozitivan trend je rezultat kontinuiranog rasta plaća kroz porezne reforme“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Iz HGK napominju kako je njihovo istraživanje pokazalo da je gotovo dvije trećine građana za blagdanske darove potrošilo između 100 i 1.000 kuna, dok je jedna petina trošila iznad tog iznosa.
"Od 100 do 500 kuna je za darove najbližima potrošilo 31,5 posto ispitanika, od 500 do 1.000 kuna 31,8 posto, a 20,8 posto je potrošilo iznad 1.000 kuna. S druge strane, 10,4 posto anketiranih je za poklone dalo manje od 100 kuna, dok samo 2,3 posto nije uopće kupovalo blagdanske poklone“, pojasnila je Ravlić.
Najviše se kupovalo članovima obitelji (84 posto), potom voljenim osobama (56 posto) i prijateljima (53 posto), a najmanje se ove godine trošilo na poslovne partnere (17 posto).
U darovima prednjači kozmetika (39 posto), odjeća i obuća (35 posto) te dječje igračke (31 posto), navode iz HGK.
Česti pokloni su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) i piće (24 posto), a za knjige i elektroniku se odlučilo 20,5 posto, odnosno 17,2 posto ispitanika.
Od kozmetike se najviše kupuju proizvodi za njegu lica i tijela (48 posto) te parfemi (47,5 posto) i dekorativna kozmetika (34,5 posto), dok su kod igračaka najpopularnije društvene igre i slagalice (60,5 posto), plišane igračke i lutke (45 posto) te računalne igrice i multimedija (22 posto).
Istraživanje je provedeno na 300 ispitanika u četiri velika hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), navodi se u priopćenju HGK.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Marta Radić
prije 5 godina
Na potrošnji , nemožemo temeljiti svoj rast BDP. Nažalost , upravo to je jedan od kotačića držanje BDP na rastu od 2-3% na godišnjoj razini. Što je premalo za bitniji boljitak , bez proizvodnje nema radikalnijeg rasta.