Pretraga tekstova
Kohezijska ulaganja u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. omogućit će pristup boljoj vodoopskrbi i pročišćavanju otpadnih voda za dva milijuna ljudi.
Europska komisija je odobrila dva projekta, u ukupnoj vrijednosti 156,6 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, za nadogradnju infrastrukture za vodu i otpadne vode u Hrvatskoj. 105,6 milijuna eura uloženo je na području Kaštela i Trogira u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a 51 milijun eura uloženo je na području Zaprešića. Oba bi projekta trebala biti u funkciji 2023. godine.
Povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella rekao je: "Ovi projekti koje financira EU u Hrvatskoj pokazuju da Kohezijska politika može učiniti puno: poboljšati svakodnevni život tako što će ljudima omogućiti pristup kvalitetnoj pitkoj vodi, zaštiti mora i okolišu i potaknuti turizam i lokalno gospodarstvo."
Na području Kaštela-Trogir, nadogradnja će povećati stopu vodoopskrbnog priključka, omogućujući tako skoro cjelokupnom stanovništvu područja projekta (njih 63.000) spajanje na mrežu. Također će povećati priključke na sustav otpadnih voda, sa 45% na 97% stanovništva.
Pored toga, ovaj projekt ima za cilj borbu protiv zagađenja morske vode. To će poboljšati kvalitetu vode za kupanje na ovom području u kojem turizam omogućuje 3.500 radnih mjesta. Izgradit će se ili obnoviti 350 km vodovodne i otpadne vode, uz povećanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naselju Divulje i izgradnju sličnog postrojenja na otoku Čiovo.
U Zaprešiću će gotovo 7.000 stanovnika dobiti pristup boljoj usluzi pitke vode kao rezultat radova na mreži koji financira EU i koji će imati smanjene gubitke vode. Više od 19.000 ljudi na tom području bit će priključeno na mrežu otpadnih voda, zahvaljujući 135 km dodatnog cjevovoda.
Kohezijska ulaganja u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. omogućit će pristup boljoj vodoopskrbi i pročišćavanju otpadnih voda za dva milijuna ljudi.
Izvori
Tagovi
Pitka voda Otpadna voda Kohezijski fond EU Projekt Hrvatska Trogir Kaštela Zaprešić
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.