Svaki euro potrošen na revitalizaciju prirode donosi povrat ulaganja između 8 i 38 eura, ovisno o ekosustavu
Europska komisija je usvojila prijedloge za obnovu oštećenih ekosustava kao i prirode širom Europe, od poljoprivrednog zemljišta i mora, do šuma i urbanih sredina. Predloženo je smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida za 50 posto do 2030. godine i zabranu svake upotrebe u područjima kao što su javni parkovi, igrališta i škole. Priopćeno je da su trenutna pravila koja ograničavaju njihovo korištenje preslaba i da se ne primjenjuju dosljedno u cijeloj EU.
Prijedlog zakona podržava oporavak degradiranih, oštećenih ili uništenih ekosustava i vraćanje više prirode i bioraznolikosti svuda, od poljoprivrednog i šumskog zemljišta do morskog okruženja i urbanih prostora. Mjere uključuju revitalizaciju močvara, rijeka, šuma, travnjaka, mora, urbanih sredina i vrsta u EU.
Ova će obnova pomoći u povećanju poljoprivredne produktivnosti i osigurati važne površine za mrijest i uzgoj morske ribe, čime će se smanjiti rizici za prehrambenu sigurnost i povećati otpornost prehrambenog sustava. Mjere imaju važnu ulogu u ograničavanju napretka globalnog zatopljenja i prilagođavanja klimatskim promjenama, ublažavanju utjecaja prirodnih katastrofa (poplave, suše i toplinski valovi), stoji u priopćenju.
Cilj je da se ovim mjerama obnovi najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU do 2030., a onda da se do 2050. proširi na sva ona kojima je to potrebno.
Svaki euro potrošen u ove svrhe donosi povrat ulaganja između 8 i 38 eura ovisno o ekosustavu, a sve kroz mnoge prednosti koje ozdravljeni pružaju. Oko 100 milijardi eura će biti na raspolaganju za potrošnju na bioraznolikost, uključujući obnovu.
U svom priopćenju pojašnjavaju da je ekonomska cijena degradacije prirode izuzetno visoka i sada premašuje 50 milijardi eura godišnje. Smatra se da obnavljanje nadmašuje troškove.
Kada je riječ o morskim ekosustavima, omogućit će se oporavak ribljeg fonda. Smanjenje pada broja oprašivača koristit će poljoprivredi, a više biološki raznovrsnih šuma bit će otpornije na klimatske promjene.
Koristi za zdravlje, ekonomsku otpornost, dobrobit od obnavljanja tresetišta, močvara, šuma, vriština i šikara, travnjaka, rijeka, jezera i obalnih močvara procjenjuju se na više od 1.800 milijardi eura, s troškovima od oko 150 milijardi.
Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni dogovor, rekao je da ovisimo o prirodi. Prijeko nam je potreban zrak kojega udišemo, voda koju pijemo, hrana koju jedemo te da se privreda zasniva na prirodi. Naveo je da ova dva zakona predstavljaju ogroman korak naprijed u borbi protiv ekocida koji prijeti: "Kada obnovimo prirodu, dozvoljavamo joj da nastavi pružati čist zrak, vodu i hranu i omogućavamo joj da nas zaštiti od najgore klimatske krize."
Cilj zakona koji se uvode je popravak ekološke štete do 2050. godine.
Posljednjih godina je došlo do smanjenja populacije pčela što je alarmantno. Zbog toga su u predložene mjere uključeni planovi za zaustavljanje opadanja oprašivača do 2030. godine, a zatim povećanje njihove populacije.
Europski parlament je objavio podatke da je oko 84 posto biljnih vrsta i 78 posto divljeg cvijeća širom EU u određenoj mjeri ovisi od oprašivanja, a skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje u Uniji direktno ovisi o oprašivačima zbog čega zemlje članice i europski političari trebaju podržati prijedlog zakona.
Tagovi
Autorica