Doktori kažu da sam fenomen što hodam, kaže Senad Hujić koji unatoč padu s plastenika i ozljedi kralješnice i dalje neumorno radi, ali i na internetu vodi Dnevnik proizvodnje, javno i prvi u Hrvatskoj. Na to su se još na početku odlučili zbog optužbi i omalovažavanja ekološke proizvodnje.
Senad Hujić vlasnik je nadaleko poznatog ekološkog gospodarstva EKO Hujić koje je smješteno na sjevernoj strani Martin Brega između Dugog sela, Zeline i Vrbovca. Proizvodi sezonsko povrće koje prodaje na tržnici u Zagrebu i ciljanim ekološkim sajmovima. Od 2005. godine službeno su upisani u Upisnik ekoloških proizvođača, a neformalno se eko proizvodnjom bave još od 2003. Sade ono što u određenom trenutku uspijeva, a višak proizvoda prerađuju.
Po pitanju zaštite od nametnika, kaže da proizvođač najveći dio posla odradi ako napravi preventivu. "Sa svakim povrćem je drugačije. Papriku, recimo, vole puževi pa kada je u zatvorenom pomaže provjetravanje. Rajčice su uglavnom na meti gusjenica, otkrijemo ih kada počnu grickati lišće pa ostavljaju rupice, a spas je u otresanju svake stabljike. Priroda prirodi, nema druge. Tako sadimo desetak sorti salate, najslađu sortu napadne voluharica, ostale ne dira. Kada na primjer papriku napadnu puževi, te plodove preradimo, ostale prodamo. Sa svime se nekako treba snaći“, smatra Hujić.
Plastenici su, naravno, od materijala dozvoljenih u ekološkoj proizvodnji. Za vanjsku proizvodnju vrši se nastiranje folijom čime sprječavaju korov. Zaštita se obavlja kompostiranjem, pravljenjem juha od povrća i stajskim gnojem. Njihov pogon za preradu voća i povrća proteže se na 130 m2 te sadrži prostoriju za pranje i čišćenje, stol, prostoriju za kuhanje, sve uređeno po HACCP principu kontrole namirnica. Na preradu su se ponajviše odlučili jer nisu željeli bacati proizvode što se uglavnom događalo u ljetnim mjesecima jer u vrijeme glavne berbe ljudi odu na more.
O ekološkoj proizvodnji počeo je intenzivno razmišljati kada je shvatio da mu smetaju kemikalije za zaštitu od nametnika. Obitelj supruge Ljiljane godinama se bavila proizvodnjom povrća, njihovi preci bili su veliki proizvođači. Zdravstvene tegobe Senada Hujića nisu prestajale i ubrzo je postao svjestan da je došlo vrijeme za drugačiju proizvodnju. Krenuli su s jednim plastenikom ekološkog povrća i postepeno povećavali proizvodnju dok nisu došli do ovoga što imaju danas.
"Sretan ustajem i liježem iako je posla zaista puno. Svakoga dana osvješćujem sebe i druge da radim dobro za vlastito zdravlje, zdravlje svoje obitelji, ali i mnogih drugih ljudi. U životu sam svašta radio i nikada se nisam osjećao tako dobro kao sada na ekološkom imanju. Veseli me i što ću djeci u nasljeđe ostaviti nešto dobro“, ističe u svojoj skromnosti i jednostavnosti Senad.
Njihova organska proizvodnja obuhvaća ljetnu i zimsku proizvodnju koja se obavlja isključivo u zatvorenom prostoru. Proizvodi se kontroliraju od sjemena, zemlje za presadnice, gnojiva pa do sredstava za zaštitu. Dužni su voditi Dnevnik proizvodnje i za svaku radnju tražiti odobrenje od Nadzorne stanice. Krajnji potrošač nije niti svjestan što sve stoji iza konačnog eko proizvoda.
"Povjerenje kupaca ostvarujemo u direktnom kontaktu, omogućujemo im da degustiraju naše proizvode i upoznajemo ih s proizvodnjom jer želim da ljudi znaju ne samo što, nego i kako proizvodimo. Na internetu vodim Dnevnik proizvodnje, javno i prvi u Hrvatskoj, na što smo se odlučili zbog optužbi i omalovažavanja ekološke proizvodnje, pogotovo u počecima rada. Volio bih da što više proizvođača hrane prijeđe na organski uzgoj voća i povrća, a moje iskustvo im u tome može pomoći. Na veliki broj ljudi sam već uspio utjecati i to me iskreno raduje", navodi.
Imaju i voćnjak starinskih sorti koji se proteže na oko 2,5 ha. Te su voćke otporne i pogodne za organsku proizvodnju, a većina ih je autohtona. Proizvodnja voća i održavanje voćnjaka je jeftinije i jednostavnije, kaže Senad, a budućnosti se ne boji jer, iako je invalid, još uvijek je veliki radnik i borac. "Ima već dosta godina od kada sam pao na glavu s plastenika i slomio kralježnicu te zaradio i potres mozga. Doktori kažu da sam fenomen što hodam, a ja još uvijek radim po cijele dane. Doduše, sve teže. Vrijeme je za da mlađi preuzmu glavnu riječ“, dodaje.
Požalio se kako ima malo kvalitetnih radnika, a mladima i nezaposlenima preporučuje da odu na neko vrijeme u Njemačku, da nauče kako se odnositi prema poslu i obvezama. Sam je to iskusio pa zna o čemu priča.
Nesređenost tražišta, podmetanje stranih nekvalitetnih proizvoda pod domaće i ekološko, Senada Hujića najviše boli. Ponekad Hrvatsku u tom smislu uspoređuje s Bermudskim trokutom jer šleperi robe iz raznih krajeva svijeta dovoze tko zna kakvu robu i onda nestaju, a police supermarketa se pune.
"Taj problem se može riješiti prateći trag robe i novca, tko je kupio i kome je prodao. Država bi trebala više energije i sredstava u to ulagati jer ipak su najvažniji ljudi i njihovo zdravlje. Što imamo od toga da se kupci obmanjuju? Zar dobrobit naroda nije imperativ ove zemlje?“, pita se Hujić. A kako se kupci mogu zaštititi? Svaki proizvođač organske hrane na upit kupca dužan je pokazati certifikat. Nad OPG-om Hujić trenutno nadzor vrši Austria Bio Garantie.
A Senad Hujić može se pohvaliti i jednim zaista posebnim posjetom. Naime, 2014. godine imao je priliku na svom gospodarstvu ugostiti i tadašnjeg predsjednika države kojeg je upoznao s procesom proizvodnje 'od sjemena do ploda'.
Tagovi
Autorica