Zaštita od bolesti i štetočina prirodnim putem nije toliko brza i efikasna, ali za čovjeka, prirodu i životinje, definitivno je manje opasna.
Zaštita od bolesti i štetočina prirodnim putem nije toliko brza i efikasna, ali za čovjeka, prirodu i životinje, definitivno je manje opasna. Donosimo vam nekoliko savjeta kako se prirodnim putem riješiti puza, lisnih ušiju, moljaca, glodavaca i drugih štetočina.
Skupine žutih, sjajnih gljiva koje se iznenada pojavljuju u podnožju drveta ukazuju na pojavu često kobne bolesti puze (Armillaria mellea). Za borbu protiv puza oko podnožja stabala rasprostrite veliku količinu brašna ili škroba (dostupan u apotekama i specijaliziranim trgovinama). Škrobasta će tvar potaknuti pojavu druge gljive, Trichoderme, koja je neprijateljica puza i brzo ih uništava.
Bolesti stabala voćaka posebno su česte u godinama kad su ljeta hladna i vlažna. Ako ste u području s takvim klimatskim uvjetima, nema smisla uzgajati osjetljiva stabla, primjerice marelicu, osim u slučaju da im se osigura dobro zaštićen položaj.
Stabla jabuke osjetljiva su na krastavost i plamenjaču. U kontroli tih i većine drugih bolesti najvažnija je dobra higijena. Skupite i oko biljaka uklonite sve listove, otpale plodove i otpatke od orezivanja. Pripazite da biljke imaju dovoljno vode i poboljšajte im obrambni organizam nanošenjem veće količine organskog malča i hraniva preko biljkina korijenja.
Redovito prihranjujte da dobijete zdravu i snažnu biljku otpornu na bolesti. Tekuće gnojivo od koprive bogato je topivim hranivima koja će ojačati većinu biljaka.
Ako su mala biljka ili grm zaraženi lisnim ušima, pospite ih drvenim pepelom ili talkom. Slijedeći dan crijevom za polijevanje operite tretirane biljke. Spriječite uspinjanje štetočina uz deblo.
Ljepljive vrpce oko debla omotane tridesetak centimetara od tla spriječit će štetočine, primjerice beskrilne ženke malog mrazovca, da se popnu uz deblo i dođu do grana. Vrpce stavljajte od listopada do siječnja kad mrazovci izlaze da izlegu jajašca.
Korisni kukci, primjerice bubamare i zlatooke, koji se hrane lisnim ušima i drugim štetnicima, ne mogu spriječiti pojavu tih kukaca, ali mogu ublažiti problem održavajući im broj na podnošljivoj razini. Kad dosegnu odraslu dob, većina korisnih kukaca treba cvjetove na kojima će se hraniti, pa im ponudite one koje im se sviđaju:
Samo dvije sjenice mogu pod kontrolom držati jabučne crve. Privucite ih tako da na tiho i zaklonjeno mjesto stavite barem jednu kućicu za gniježdenje. Kućica bi trebala imati otvor promjera 3 cm i drvene stranice debele 2 cm.
Lisne uši tjera iznimna gorčina agave, biljke iz vrućih pustinjskih krajeva. Otopite jedan gram agavine smole (može se nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama) u litri vode i velikom četkom nanesite smjesu na deblo i grane osjetljivog drveća.
Gusjenice jabučnog savijača mogu ugroziti stabla jabuka, krušaka i šljiva, rujući kroz dozrele plodove. Nabavite zamke s kapsulama koje otpuštaju feromone-sintetiziranu tvar sličnu onoj koju otpuštaju ženke, koji će i s velikih udaljenosti privući mužjake jabučnog savijača. Zamke se upotrebljavaju od travnja do kolovoza da se uhvate mužjaci savijači i ženkama smanji šansa za parenje.
Ako se u blizini pergonija, gerbera ili vodenika pojavi roj bijelih mušica, vjerojatno su ih napali štitasti moljci. Mlade ličinke sitnih kukaca sišu biljni sok biljaka i oslabljuju ih. Alternativa upotrebi insekticida su ljepljivi žuti kartoni na koje će se moljci uhvatiti.
Noću ih potražite svjetiljkom. Skinite ih s biljaka i stavite u vrećicu koju zavežite i bacite u kantu za smeće. Nasložite cjepanice da privučete puževe koji se njima hrane.
Ne dopustite miševima da jedu plodove voćaka, pa blizu objesite naftalin u vrećicama od muslina. Naftalin ne smije dodirivati plodove jer bi im mogao pokvariti okus. Da se riješite voluharica, bacite malo češnjaka naokolo, ali ne previše jer će mu se miris raširiti cijelim vrtom.
Neka u vrtu bude dosta cvijeća i mjesta za skrivanje koji će privući bubamare, a one će zauzvrat pojesti stotine kukaca štetočina.
Foto: Skitterphoto/pixabay.com
Tagovi
Autorica