• Organska proizvodnja
  • 19.08.2017. 13:30

Za organsku proizvodnju koristimo 5,72% površine

Hrvatska za organsku proizvodnju koristi 76.000 hektara od čega 44,3 ide na pašnjake, 45,2 na obradivo zemljište, a 11 na trajne nasade. Među europskim zemljama zauzimamo 18. mjesto.

Foto: Pixabay/jasongillman
  • 1.067
  • 51
  • 0

IFOAM je međunarodna i jedina krovna organizacija u svijetu organske proizvodnje koja povezuje sve svoje dionike koji pridonose viziji organske proizvodnje, a ustanovljena je 1972. godine.

Okuplja 800 podružnica u više od 100 zemalja te ustanovljuje saveze na temelju regionalnih i sektorskih prioriteta. Jedan od saveza ove organizacije je i IFOAM EU Group, organizacija koja se bori za usvajanje ekoloških, društvenih i ekonomskih sustava zasnovanih na načelima organske poljoprivrede - zdravlju, ekologiji, pravednosti i skrbi.

Utjecaj na relevantne politike i institucije EU

Europska organizacija okuplja više od 180 članica i obuhvaća čitav lanac koji čini proizvodnju organske hrane, od poljoprivrednika i prerađivača, trgovaca, savjetnika, istraživača, tijela zaštite okoliša i, naravno, potrošača.

Kao takva, ima visoku razinu utjecaja na relevantne politike i institucije Europske unije jer udružuje zajednički, "organski" glas koji se čuje na svim razinama europskih institucija.

I Hrvatska pripada ovoj organizaciji i to s čak sedam članica što možete provjeriti u dokumentu ispod članka.

Hrvatska koristi 76.000 hektara za organsku proizvodnju

Na stranici se u vrlo atraktivnom vizualnom prikazu može otkriti koliko koja država ima površina koje su pod organskom proizvodnjom.

Otkrivamo kako Hrvatska za organsku proizvodnju koristi 76.000 hektara od čega 44,3% ide na pašnjake, 45,2% na obradivo zemljište, 11% na trajne nasade te 0,7% na ostalo. Odnosno, koristi 5,72 posto površine za ekološku proizvodnju.

Također, prema njihovim podatcima, Hrvatska ima 3.061 eko proizvođača te 320 prerađivača.

Usporedba s drugima

Hrvatska se ovim podacima može usporediti s Francuskom (5,01%) i Belgijom (5,2%). Što se tiče susjeda, samo Slovenija i Italija koriste veći postotak cjelokupnog zemljišta za organsku proizvodnju od Hrvatske - Slovenija 9,13%, a Italija 11,6%. Ostali susjedi imaju znatno manje zemljišta pod organskom proizvodnjom: Mađarska 2,43%, Crna Gora, 1,43%, Srbija 0,44% te BiH 0,03%.

Lihtenštajn ima najviše površine pod organskom proizvodnjom koja pokriva 30,2% cjelokupne površine, na drugom je mjestu Austrija s 21,3%, a na trećem Švedska sa 16,9. Hrvatska sa svojih 5,72% je na 18. mjestu.

Sve detelje možete proučiti ovjde.

Foto: Pixabay/jasongillman


Dokumenti


Tagovi

IFOAM EU Group Organska proizvodnja


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi